2

SADRŽAJ

UVODNA RAZMATRANJA…………………………………………………………………..

3

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA………………………………………………………...

.4

1.KVALITET USLUGE U TURISTIČKOM PROMETU…………………………………...

7

1.1.Karakteristike usluga…………………………………………………………………….........8

1.2.Osnovne odrednice kvaliteta u turizmu………………………………………………….......11

1.3.  Dimenzije kvaliteta prema očekivanjima korisnika turističkih usluga.................................12

1.4.  Istraživanje zadovoljstva korisnika kvalitetom usluge - Kano modelom..............................12

2.KVALITET USLUGA U BANJSKOM TURIZMU………………………………………..

16

2.1.Smeštajni kapaciteti.................................................................................................................18
2.2.

SWOT analiza banjskog turizma..............................................................................................19

3.KVALITET PONUDE U VRNJAČKOJ BANJI…………………………………………...

23

3.1.Statistički pokazatelji na nivou destinacije…………………………………………………..25

3.3. Statistički pokazatelji u objektima za smeštaj…………………………………………........28

4. TURISTIČKA PONUDA VRNJAČKE BANJE..................................................................

30

4.1. Verska ponuda……………………………………………………………………………....31
4.2.Kongresna ponuda…………………………………………………………………………...32
4.3.Kulturna ponuda……………………………………………………………………………..33
4.5. Zdravstvena ponuda…………………………………………………………………………36
4.6.Wellness ponuda......................................................................................................................38

5.WELLNESS TURIZAM..........................................................................................................

40

5.1.Definisanje pojma wellness, fitness i spa................................................................................40
5.2.Svojinski karakter turističkih spa wellness subjekata..............................................................42
5.3. Organizacija spa-wellness kompleksa………………………………………………………45
5.4. Motivacija u wellness-spa kompleksu………………………………………………………49

6.TRENDOVI U WELLNESS I SPA TURIZMU……………………………………………

51

ZAKLJUČAK............................................................................................................................

.56

LITERATURA...........................................................................................................................57

background image

4

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Projektom istraživanja definisani su predmet, cilj, metode i hipoteze istraživanja:

Predmet istraživanja

     Ovim istraživanjem obuvaćen je razvoj turizma Vrnjačke Banje.U radu je analiziran razvoj 
turizma ove destinacije, sa posebnim osvrtom tj. akcentom na razvoj  

wellness turizma  

kao 

specifičnog vida turizma

Ovaj vid turizma razvija se u jednom od analiziranih perioda razvoja 

turizma,u   periodu   modernih   vremena   Vrnjačke

 

Banje.   Radom   je   definisan   pojam   banja   i 

nastanak jedne banje. Analizirani su i smeštajni kapaciteti koji su zastupljeni u banjama.  Kao 
trend na čitavom turističkom tržištu, wellness turizam je prepoznat i u okviru ove destinacije. 
Aktivnim istraživanjem tržišta došlo se do saznanja potreba potrošača i samim tim plasiranja 
novog turističkog proizvoda. Ovaj proizvod javlja se u ponudi sve većeg broja objekata. Niču 
novi spa-wellness objekti, mnogi hoteli svoju dotadašnju standardnu, klasičnu ponudu inoviraju 
uvođenjem novih wellness sadržaja. Posebno se kao primer uspešne primene wellness koncepta 
navodi specijalizovana bolnica „Merkur“.

     Wellness sadržaji se razlikuju u zavisnosti od toga  kakav je 

svojinski karakter preduzeća

 u 

sastavu čije ponude se nalaze. Mnogo brže se razvijaju u privatnom sektoru.

     Lepeza usluga odnosno broj i vrse elemenata u okviru wellness proizvoda zavisi i od 

načina 

organizovanja spa-wellness kompleksa.

      Tipovi potrošača 

se mogu podeliti prema više kriterijuma

 , 

a

 najčešći korisnici wellness 

sadržaja 

su žene gde je sagledana podela na dve grupe prema starosnoj dobi.

      Kvalitet turističkog proizvoda odnosno usluge potrošači različito percipiraju u zavisnosti od 
njihovih očekivanja što uslovljava određeni GEP ili jaz sagledan u radu.  Prikazan je jedan od 
primera kako se ispituje zadovoljstvo porošača u okviru hotelijerskih objekata.Istraživanjem je 
analizirano i korišćenje wellness sadržaja u  periodu sezone i vansezone što dovodi do zaključka 
da wellness nema izražen sezonski karakter.

Trendovi u wellness turizmu 

su takođe sagledani u radu. 

Stepen istraženosti problema

Razvoj zdravstvenog turizma na tržištu Srbije do sada je istraživan, ali ne u dovoljnoj meri kako 
bi   se   na   osnovu   dobijenih   rezultata   definisali   dovoljno   jasni   zaključci,   koji   bi   omogućili 
donošenje strategije zdravstvenog turizma. Uprkos neverovatnom potencijalu za dalji razvoj, 
Srbija nije pozicionirana kao emitivno tržište za ovaj vid turizma. 

5

Cilj istraživanja

Cilj   istraživanja   je   sagledati   razvoj   turizma   jedne   destinacije,odnosno   banje,njen   istorijski 
razvoj, turistički promet koji se kroz vekove menjao pod uticajem više faktora.Cilj je utvrditi da 
je upravo jedan od tih faktora i razvoj specifičnih vidova turizma banjske destinacije, gde je 
jedan od njih 

wellness

 turizam.Cilj je sagledati  sve prednosti i nedostatke koji utiču na razvoj 

banjskog  turizma.Cilj je utvrditi  motivaciju  korisnika  u  wellness turizmu    i pojasniti  pojam 

wellnessa

.Cilj je takođe i sagledavanje funkcionisanja wellness centara u zavisnosti od njihovog 

svojinskog karaktera, kao i načina njihove organizacije, od čega zavise i usluge koje se u njima 
pružaju. Takodje, cilj je i predvideti trendove u wellness turizmu.

Metode istraživanja

U   ovom   istraživanju   korišćena   je   istorijska,   deskriptivna,   statistička,komparativna, 
analitička,apstraktna i sintetička metoda. 

Istorijskom metodom je prikazan   razvoj turizma jedne destinacije koji se odvijao kroz 
nekoliko karakterističnih perioda  kao i razvoj banjskih mesta.

Deskriptivnom metodom tretirani su različiti pojavni oblici tj. fenomenologija wellnessa 
koja ima široki mozaički karakter, pri čemu se elementi menjaju tako da krajnji rezultat u 
tendencijama spa i wellnesa ima ameboidni karakter.Deskriptivna metoda pokušava da 
konstantuje različitosti koje se javljaju među pojavnim oblicima wellnessa a koji ipak 
čine jednu wellness celinu upakovanu u određeni turistički proizvod tj. uslugu.

Statistička i hronološki komparativna metoda su korišćene kako bi se prikazala dinamika 
tražnje     u   različitim   vremenskim   periodima,odnosno   promene   turističkog   prometa   u 
određenom nizu godina.

Analitička   metoda   korišćena   je   za   istraživanje   stalne   tražnje   wellness   usluga   koje 
uglavnom   nisu   podložne   sezonskim   varijacijama.Pretpostavlja   se   da   je   to   posledica 
različitosti   subjekata   tražnje   i   njihove   socijalne   matrice:mlađa   populacija,   platežno 
sposobnija,subjekti koji nisu podložni klasičnim hroničnim bolestima,subjekti koji imaju 
preventivne antistres motive kao i ženska populacija koja neguje kulturu i esteteizaciju 
tela i duha.

Apstraktna metoda je korišćena kod pojmovnog određenja relacija između spa, fitnessa i 
wellnessa, kao parcijalnih turističkih pojava.

Sintetički rezime je najviše sadržan u zaključku.

background image

7

1.  KVALITET USLUGE U TURISTIČKOM PROMETU

Ono što je veoma bitno za turizam  je to da su u prvom planu usluge, a ne proizvodi.  Naravno, 
turisti za vreme putovanja kupuju razne proizvode, ali oni nisu motiv turističkih kretanja. Usluge 
su   „proizvodi“   koji   ne   predstavljaju     materijalna   dobra.   Najjednostavnije   rečeno,   usluga 
predstavlja delo, proces i performansu.  Uslugama se stvara korist za kupca koju on ne može 
uskladištiti ( na bilo koji način). Usluge se moraju potrošiti u trenutku njihove „proizvodnje“.  
Ljudi koji stvaraju  i  isporučuju turističke usluge, ostvaruju  kontakt sa svojim klijentima kao 
korisnicima   turističkih   usluga.   U   prilog   ovome,   turisti   često   pri   putovanjima   navode   svoja 
iskustva ostvarena u kontaktima sa vodičima, vozačima, konobarima i sl

1

.

Kvalitet neke usluge predstavlja socijalni akt koji se ostvaruje u direktnom kontaktu između 
klijenta   /   korisnika   usluge   i   predstavnika   uslužne   kompanije.   Uslužni   susret   predstavlja 
interakciju korisnika sa živim (uslužno osoblje)  i neživim objektima (fizičko okruženje) koja se 
nalazi u srcu procesa isporuka usluge

2

. Osnovne dimenzije kvaliteta usluge odnose se na prirodu 

same   usluge   koja   se   isporučuje,   okruženje   u   kojem   se     usluga   isporučuje,   tehnološke 
karakteristike usluge, zaposleno osoblje i sistem preko koga se usluga isporučuje. Za korisnika je 
veoma značajno šta dobija u interakciji sa uslužnom kompanijom, što bitno utiče na procenu 
kvaliteta. Putem  pružanja kvalitetne usluge stiču se verni korisnici - turisti, osvajaju se novi i to 
je od velikog značaja s obzirom da je konkurencija sve  jača i veća. Ocena kvaliteta turističke 
usluge sa gledišta turiste je teško pitanje. Razlog se ogleda u sledećim karakteristikama usluga: 
neopipljivost, nedeljivost, varijabilnost i prolaznost (slika 1)

3

.

1

 

Jovičić D., Menadžment turističkih destinacija, Želnid , Beograd, 2003, Str. 66.

2

 Ljubojević Č., Marketing usluga- Put ka potpunoj satisfakciji potrošača, Čigoja štampa, Beograd, 1995. 

Str. 52.

3

 Prilagođeno prema:  Jobber D., Fahy J., Osnovi marketinga, Data status , Beograd, 2006. Str. 179 – 183.

  

Želiš da pročitaš svih 60 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti