http://www.ratko.biz/

 

 

1

 

 

1. PREDMET IZUCAVANJA POSLOVNIH FINANSIJA 

 

Poslovne finansije

 su relativno nova naucna disciplina. Pocele su da se razvijaju 1950-ih 

godina.  Razvoju  je  znacajno  doprineo  razvoj  trzista  kapitala,  akcionarskih  drustava, 
finansijskih institucija…. 
Razlikujemo tradicionalni i savremen pristup finansijskom upravaljanju: 
1. 

Tradicionalni  pristup

  se  razvio  posle  prvog  svetskog  rata  kada  je  doslo  do  naglog 

razvoja  akcionarskih  preduzeca.  Bavi  se  problemima  pribavljanja  kapitala  iz  razlicitih 
izvora. Predmet interesovanja bila je pasiva preduzeca tj. pribavljanje kapitala. Odluke o 
ulaganju  donosili  su  drugi,  a  finansijska  funkcija  se  ogledala  samo  u  sprovodjenju  tih 
odluka.  Problemi  pristupa  su  u  tome  sto  problem  finansija  posmatra  sa  stanovista 
investicionih bankara, a ne sa stanovista donosioca odluka u preduzecu. Drugi problem je 
u  tome  sto  zanemaruje  druge  oblike  preduzeca  (osim  akcionarskih  drustava)  i  akcenat 
stavlja na dugorocne finansije naspram kratkorocnih. 
2. 

Savremeni  pristup

  se  razvija  posle  drugog  svetskog  rata,  krajem  1950-ih  godina. 

Ekonomski  rast  i  rast  konkurencije  namecu  potrebu  racionalnijeg  upravljanja  novcem. 
Dolazi  do  rasta  odgovornosti  menadzera.  Ovaj  pristup  pored  pribavljanja  kapitala  tj. 
pasive preduzeca obuhvata  i  aktivu  tj.  njegovu  upotrebu.  Ovaj pristup ukazuje  na  to da 
poslovne finansije treba da odgovore na sledeca pitanja:  
1. Koju vrstu sredstava preduzece treba da pribavi? 
2. Koliki treba da bude ukupan obim sredstava preduzeca? 
3. Kako ta sredstva treba da budu finansirana? 
Na  osnovu  ovih  pitanja  moze  se  reci  da  se  zadaci  finansijskog  upravaljanja  svode  na 
sledece: 

1.

 

analiza  finansijskih  informacija

  (za  donosenje  suda  o  postojecoj  finasijskoj 

poziciji preduzeca) 

2.

 

utvrdjivanje  obima  i  strukture  poslovnih  sredstava

  (proporcija  izmedju 

obrtnih  i  fiksnih  sredstava da  bi poslovni  kapaciteti preduzeca bili sto efikasnije 
korisceni ) 

3.

 

kompozicija  njegove  finansijske  strukture

  (odnos  sopstvenih  i  pozajmljenih 

izvora) 

 
 

2. POSLOVNE FINANSIJE I DRUGE FINANSIJSKE DISCIPLINE 

 

Poslovne finansije

 se mogu definisati kao umetnost i nauka upravljanja novcem.  

Gitman svrstava finansije prema alternativama za zaposlenje u dve velike oblasti: 

1.

 

finansijske usluge

 (banke, finansijske kompanije, stedionice, brokerske firme…) 

2.

 

menadzerske  finansije

  (poslovi  finansijskog  menadzera  u  firmi:  upravljanje 

gotovinom, finansijsko planiranje, investiciona analiza, pribavljanje sredstava…) 

Aragon razlikuje sledece oblasti studija finansija: 

1.

 

Poslovne finansije:

 pomazu preduzecu da lakse resava probleme koji se javljaju 

u  vezi  pribavljanja  i  optimalne  alokacije  finansijskih  sredstava.  Bavi  se 
finansijskim problemima individualnih firmi. 

2.

 

Javne  finansije:

  bave  se  aktivnostima  vlada,  proucavaju  neprofitne  ciljeve 

organizacija, poreze i druge prihode. 

http://www.ratko.biz/

 

 

2

 

 

3.

 

Medjunarodne  finansije:

  proucavaju  ekonomske  transfere  izmedju  drzava  i 

pojedinaca na medjunarodnom nivou, tokove izmedju drzava. 

4.

 

Institucionalne finansije:

 proucavaju banke, osiguravajuce kompanije, penzione 

fondove. 

5.

 

Investicione finansije:

 bave se procenom hartija od vrednosti za potrebe ulagaca. 

 
 

3. CILJEVI FINANSIJSKOG UPRAVLJANJA 

 

Ciljevi

  se  ogledaju  u  zahtevima  za  maksimiziranjem  rentabilnosti  uz  odrzavanje 

zadovoljavajuceg  stepena  tekuce  likvidnosti. 

Likvidnost

  je  sposobnost  preduzeca  da 

izvrsava  dospele  novcane  obaveze  (uz  odrzavanje  potrebnog  obima  i  strukture  obrtnih 
sredstava za obavljanje tekuceg poslovanja). 
 
 

3A. VLASNICKA TEORIJA POSLOVNE FIRME 

 

Vlasnicka  teorija

  izvedena  je  iz  karaktera  privatnog  preduzeca,  gde  su  vlasnik  i 

preduzetnik jedno  lice. Prema ovoj teoriji,  ukupna poslovna  sredstva  (osnovna  i obrtna) 
su  svojina  vlasnika.  Dugovi  preduzeca  su  licna  obaveza  vlasnika,  jer  on  garantuje 
poslovnom ali i licnom imovinom. 
Vrste preduzeca: 

1.

 

Inokosno preduzece 

u vlasnistvu je jednog lica koje je istovremeno i preduzetnik.  

- vlasnik ulaze kapital da bi maksimizirao dobitak kao prinos na sopstveni kapital. 

2. Ortacko preduzece 

- ima vise vlasnika koji ugovorom o ortakluku utvrdjuju iznos pocetnog ulaganja    
   kapitala svakog od njih, preduzetnicke plate, nacin raspodele dobitka, pokrice      
   gubitka.  
- ortaci za dugove odgovaraju celokupnom poslovnom i licnom imovinom. 

3.Ortacko preduzece sa ogranicenom odgovornoscu 

- jedan ili vise ortaka ogranicavaju svoju odgovornost za gubitke i dugove na iznos 
   pocetnog ulaganja kapitala.  
- manji je rizik i manje je ucesce u dobitku, pa tako i ograniceno ili nikakvo pravo u    
   upravljanju i vodjenju poslova. 

 
 

3B. TEORIJA ENTITETA POSLOVNE FIRME 

 

Preduzeca  entiteti

  su  osamostaljeni  privredno-pravni  subjekti  u  kojima  je  doslo  do 

podvajanja funkcija vlasnistva nad sredstvima za proizvodnju  (poslovnim sredstvima) od 
funkcije  preduzetnistva.  Vezuje  se  za  nastanak  korporacija  kao  prvobitnog  oblika 
preduzeca sa javnom odgovornoscu. Emisijom akcija (obicnih i preferencijalnih) formira 
se  akcijski  kapital  kao  trajni  izvor  finansiranja  poslovnih  sredstava.  Akcije  glase  na 
donosioca  pa  svaki  akcionar  moze  da  proda  akcije  koje  poseduje  a  da  tako  ne  ugrozi 
kontinuitet  preduzeca.  Nominalna  vrednost  akcija  se  utvrdjuje  relativno nisko,  a  one se 

background image

http://www.ratko.biz/

 

 

4

 

 

4. OSNOVNI ELEMENTI FINANSIJSKE ANALIZE 

 

Finansijska  analiza

  se  bavi  istrazivanjem  funkcionalnih  odnosa  koji  postoje  izmedju 

bilansnih  pozicija,  stanja  i  uspeha,  sa  ciljem  da  se  obezbedi  verodostojna  ocena 
finansijskog  polozaja  preduzeca.  Finansijska  analiza  predstavlja  racio  analizu. 

Racio

  je 

odnos  jedne  bilansne  pozicije  prema  drugoj  izrazen  u  prostoj  matematickoj  formuli. 
Racio brojevi se proveravaju pomocu standarda da bi se videlo da li se odrazava njihova 
pozitivna tendencija. 

Standardi: 

1.

 

mentalni standardi samog analiticara 

-

 

njegovo saznanje o tome sta je zadovoljavajuce a sta ne 

2.

 

racio brojevi i procenti  

-

 

finansijska i poslovna proslost preduzeca 

3.

 

racio brojevi i procenti izabranih preduzeca 

-

 

onih koji se smatraju najboljim i najuspesnijim 

4.

 

racio brojevi i procenti utvrdjeni  na bazi informacija iz tekuceg operativno-
finansijskog plana preduzeca  

-

 

proteklo iskustvo posmatranog preduzeca korigovano za promene koje se ocekuju 
u nastupajucem periodu 

5.

 

racio brojevi i procenti privredne grane kojoj pripada konkretno preduzece 

Klasifikacija racio brojeva: 

1.

 

pokazatelji likvidnosti 

2.

 

pokazatelji aktivnosti 

3.

 

pokazatelji finansijske strukture 

4.

 

pokazatelji rentabilnosti 

5.

 

pokazatelji trzisne vrednosti 

 
 

5. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI 

 
Cilj 

pokazatelja  likvidnosti

  je  da  ukazu  na  sposobnost  preduzeca  da  placa  dospele 

novcane obaveze, uz odrzavanje potrebnog obima i strukture obrtnih sredstava i ocuvanje 
dobrog kreditnog boniteta. 
 
 

5A. OPSTI RACIO LIKVIDNOSTI 

 
                                                   Obrtna sredstva 
Opsti racio likvidnosti =  -------------------------------------- 
                                               Kratkorocne obaveze 
 
Racio 

pokazuje sa koliko obrtnih sredstava je pokriven svaki dinar kratkorocnih obaveza. 

Odnos     

2:1

   u korist obrtnih sredstava se tradicionalno uzima kao normalan 

               

3:1

    pokazuje stanje koje se opasno priblizava stanju nelikvidnosti 

               

1:1

   moze biti potpuno zadovoljavajuci sa stanovista preduzeca koje obrtna    

  

           sredstva ima pretezno u obliku gotovine. 

http://www.ratko.biz/

 

 

5

 

 

Provera valjanosti opstog racia likvidnosti vrsi se ispitivanjem strukture obrtnih sredstava 
i utvrdjivanjem koeficijenta njihovog obrta. U boljoj su situaciji preduzeca cija se obrtna 
sredstva nalaze blize stadijumu gotovine.  
 
 

5B. RIGOROZNI RACIO LIKVIDNOSTI 

 
Stroziji test od opsteg racia likvidnosti. Ukupna obrtna sredstva dela na dve grupe: 

1.

 

gotovinu i relativno likvidna sredstva 

      (potrazivanja od kupaca, kratkorocni plasmani u hartije od vrednosti…) 
2.

 

manje likvidna sredstva  

      (zalihe, unapred placeni troskovi…) 

 

                                                           Likvidna sredstva 
Rigorozni racio likvidnosti =  --------------------------------------- 
                                                         Kratkorocne obaveze 

 
Zalihe se  izuzimaju  iz  likvidnih  sredstava  zbog  vremena  (koje  je  potrebno  da  se  roba  i 
gotovi proizvodi realizuju) i neizvesnosti (da li ce uopste biti realizovani). 
 
Odnos 

1:1

 stanje tekuce likvidnosti je relativno zadovoljavajuce. 

 
 

5C. NETO OBRTNA SREDSTVA (FOND) 

 
Neto  obrtna  sredstva  predstavljaju  apsolutnu  razliku  izmedju  obrtnih  sredstava  i 
kratkorocnih obaveza.  
 

Neto obrtna sredstva = Obrtna sredstva – Kratkorocne obaveze 

 
Pretpostavka je da ono preduzece koje ima veci iznos neto obrtnih sredstava obezbedjuje 
veci  stepen  likvidnosti.  Ova  pretpostavka  ne  mora  da  bude  tacna  sa  stanovista  tekuce 
likvidnosti.  Neto obrtna  sredstva  odredjuju sposobnost  zaduzivanja  preduzeca na kratak 
rok. Poslovna banka prilikom razmatranja odluke o kreditiranju ima interes da sazna opsti 
racio likvidnosti preduzeca, samo sto na osnovu njega moze da utvrdi koliki ce taj racio 
biti pod uslovom da preduzecu odobri dodatni kredit.  
Da li ce preduzecu biti dat trazeni kredit ili ne zavisi od: 

1.

 

uticaja dodatnog duga na opsti racio likvidnosti 

2.

 

odnosa kratkorocnih obaveza prema neto obrtnim sredstvima 

 
 

6. POKAZATELJI AKTIVNOSTI 

 

Pokazatelji  aktivnosti

  nazivaju  se  koeficijentima  obrta  poslovnih  sredstava.  To  su 

relativni  odnosi  izmedju  prihoda  i  troskova  s  jedne  strane,  i  pojedinacnih  i  ukupnih 
ulaganja u poslovna preduzeca sa druge strane. 

background image

http://www.ratko.biz/

 

 

7

 

 

                                                                Cena kostanja realizovanih proizvoda  
Prosecni troskovi dnevnih prodaja = -----------------------------------------------------  
 

 

 

 

 

 

 

360 dana 

 
 

Period konverzije zaliha u gotovinu     =     Period prodaje zaliha  
                                                                      + Period naplate potrazivanja 

 
 

6C. KOEFICIJENT OBRTA DOBAVLJACA 

 
                                              Vrednost godisnjih nabavki materijala i usluga na kredit 
Koeficijent obrta dobavljaca = -------------------------------------------------------------------- 

Prosecan saldo dobavljaca 

 
Pokazuje da se obaveze prema dobavljacima izmiruju prosecno X puta godisnje. 
 

 

 

 

              

   360 dana 

Prosecno vreme placanja = ---------------------------------------- 

Koeficijent obrta dobavljaca 

 
Ako je prosecni kreditni period koji nude dobavljaci 30 dana a prosecno vreme placanja 
vece (npr.50 dana) to ukazuje na los kreditni bonitet. 
 
 

6D. KOEFICIJENT OBRTA UKUPNIH OBRTNIH SREDSTAVA 

 
 

 

 

 

 

 

                        Ukupni rashodi 

Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava = -----------------------------------------------         
    

 

 

 

      

 

       Prosecno angazovana obrtna sredstva 

 
Pokazuje koliko se puta godisnje obrtna sredstva koriste za placanje troskova tj. rashoda. 
Ovaj koeficijent ogleda efikasnost koriscenja ukupnih obrtnih sredstava.  
 
Relevantni pokazatelji su i: 

 
 

 

 

 

 

 

 

      Neto dobitak 

Stopa dobitka na prosecna obrtna sredstva = -------------------------------------- 
                                                                                Prosecna obrtna sredstva 
 
 
                                                            Stopa dobitka na prosecna obrtna sredstva 
Stopa dobitka po jednom obrtu = ----------------------------------------------------------- 
                                                          Koeficijent obrta prosecnih obrtnih sredstava 

 

 

Želiš da pročitaš svih 94 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti