Fakultet

 

za

 

obrazovanje

 

rukovode

ć

ih

 

kadrova

 

u

 

privredi

 

Novi

 

Sad

 

 
 
 
 
 
 

OSNOVI

 

PRIMENE

 

KOMPJUTERSKE

 

TEHNIKE

 

Deo

 

1

 

Istorijat

 

Tre

ć

e

 

izmenjeno

 

i

 

dopunjeno

 

izdanje

 

Beograd

 

2009

 

 
 
 
 
 
 
 
 

 

Petar

 

Ko

č

ovi

ć 

Petar Ko

č

ovi

ć

                                  Osnove primene kompjuterske tehnike - Istorijat

 

 

SADRŽAJ

 

 
 

Uvod

   

3

 

Sekcija

 

1

 

 

Istorija

 

ra

č

unarstva

 

i

 

telekomunikacija

  

6

 

Deo

 

1

 

 

ICT

 

(Informaciono

komunikacione

 

tehnologije)

 

7

 

 

1.1

 

Tre

ć

i

 

talas

 

8

 

 

1.2

 

Leksus

 

i

 

maslinovo

 

drvo

 

9

 

 

1.3

 

Epohe

 

po

 

Tofleru

 

10

 

 

1.4

 

Tehnološke

 

promene

 

i

 

tehnologija

  

12

 

 

 

1.4.1

 

Definicije

 

13

 

 

1.5

 

Pogled

 

na

 

razvoj

 

s

 

kraja

 

20

og

 

veka

 

15

 

 

 

1.5.1

 

Šenonov

 

zakon

 

16

 

 

 

1.5.2

 

Murov

 

zakon

 

16

 

 

 

1.5.3

 

Metkalfov

 

zakon

 

17

 

 

 

1.5.4

 

Gilderov

 

zakon

 

18

 

 

1.6

 

Tehnološki

 

prodor

  

19

 

 

 

1.6.1

 

Greške

 

u

 

prognoziranju

 

19

 

 

 

 

background image

Petar Ko

č

ovi

ć

                                  Osnove primene kompjuterske tehnike - Istorijat

 

 

Deo

 

5

 

 

18

 

vek

 

je

 

obeležila

 

parna

 

mašina

 

Džemsa

 

Vata

.

 

Obrtno

 

kretanje

 

i

 

uvo

đ

enje

 

transmisija

 

je

 

bitno

 

uticalo

 

na

 

dalje

 

ubrzanje

 

razvoja

 č

ove

č

anstva.

 

Što

 

se

 

ti

č

e

 

ra

č

unarstva,

 

poslednje

 

godine

 

ovog

 

veka

 

su

 

obeležili

 

u

 

tom

 

trenutku

 

bezna

č

ajni

 

radovi

 

Aleksandra

 

Volte

,

 

ali

 

kasnije

 

jako

 

važni

 

u

 

oblasti

 

elektriciteta.

 

 

Deo

 

6

 

 

19

 

vek

 

je

 

obilovao

 

pronalascima

 

koji

 

su

 

doveli

 

do

 

eksplozije

  

u

 

oblasti

 

ra

č

unarstva

 

u

 

dvadesetom

 

veku.

 

Najvažniji

 

proizvod

 

je

 

u

 

svakom

 

slu

č

aju

 

bio

 

telegraf.

 

Ni

 

jedan

 

drugi

 

proizvod

 

dopojave

 

telegrafa

 

nije

 

imao

 

tako

 

dramati

č

an

 

uticaj

 

na

 

promenu

 

u

 

društvu

 

kao

 

telegraf.

 

Brzina

 

je

 

postala

 

ubistveni

 

imperativ,

 

a

 

telegraf

 

i

 

nešto

 

kasnije

 

telefon

 

su

 

to

 

omogu

ć

ili.

 

U

 

ovoj

 

epohi

 

mesto

 

nalaze

 

i

 

dva

 

na

č

unka

 

našeg

 

porekla:

 

Nikola

 

Tesla

 

i

 

Mihajlo

 

Pupin.

 

Devetnaesti

 

vek

 

je

 

ostavio:

 

razvijenu

 

telegrafsku

 

mrežu,

 

telefonsku

 

mrežu

 

u

 

velikom

 

razvoju,

 

sisteme

 

za

 

proizvodnju

 

i

 

prenos

 

elektri

č

ne

 

struje

 

(jednosmerne

 

i

 

naizmeni

č

ne),

 

sijalicu

 

i

 

rasvetu,

 

holeritove

 

tabulirke,

 

radio,

 

osnove

 

beži

č

nog

 

upravljanja,

 

automobil

 

 

Deo

 

7

 

o

 

pisuje

 

razvoj

 

ra

č

unarstva

 

do

 

1980

 

godine,

 

a

 

deo

 

8

 

od

 

1981

2007

 

je

 

drugi

 

deo

 

razvoja.

 

Do

 

1980

 

godine

 

kompletiran

 

je

 

potpun

 

razvoj

 

ra

č

unarskog

 

i

 

telekomunikacionog

 

koncepta.

 

Osamdesetih

 

se

 

pojavio

 

prvi

 

personalni

 

ra

č

unar,

 

tako

 

da

 

drugi

 

deo

 

karakteriše

 

prisustvo

 

ra

č

unara

 

u

 

našim

 

ku

ć

ama.

 

A

 

tako

đ

e

 

i

 

obimna

 

proizvodnja

 

softvera

 

i

 

integracija

 

svih

 

postoje

ć

ih

 

sistema.

 

Tako

đ

e

 

traba

 

napomenuti

 

da

 

je

 

ova

 

integracija

 

naro

č

ito

 

izražena

 

od

 

2001

 

godine

 

naovamo.

 

 

Deo

 

9

 

definiše

 

objašnjava

 

kategorije

 

ži

č

anih

 

telekomunikacija.

 

Šta

 

je

 

ISDN,

 

šta

 

je

 

ADSL,

 

šta

 

je

 

primerni

 

pristup

 

telekomunikacijama

 

 

to

 

je

 

objašnjeno

 

u

 

ovom

 

poglavlju.

 

 

Deo

 

10

 

opisuje

 

beži

č

ne

 

telekomunikacije.

 

Ova

 

oblast

 

je

 

dugo

 

godina

 

bila

 

u

 

zape

ć

ku,

 

dok

 

je

 

u

 

poslednjih

 

desetak

 

godina

 

procvetala

 

i

 

doživela

 

bum.

 

 

Deo

 

11

 

je

 

posve

ć

en

 

najnovijem

 

razvoju

 

u

 

oblasti

 

ad

hoc

 

mreža,

 

standarda

 

u

 

oblasti

 

tlekomunikacija

 

i

 

integracijama

 

svih

 

postoje

ć

ih

 

telekomunikacija.

 

 
 
 

Petar Ko

č

ovi

ć

                                  Osnove primene kompjuterske tehnike - Istorijat

 

 

Nadam

 

se

 

da

 ć

ete

 č

itanjem

 

ove

 

knjige

 

podeliti

 

moje

 

mišljenje.

 

Tako

đ

e

 

i

 

za

 

kraj

 

još

 

nešto

 

 

ovaj

 

udžbenik

 

autor

 

je

 

koncipirao

 

prema

 

potrebama

 

studenata

 

Fakulteta

 

za

 

obrazovanje

 

rukovode

ć

ih

 

kadrova

 

u

 

privredi,

 

a

 

sasvim

 

drug

č

iji

 

koncept

 

bi

 

bio

 

za

 

studente

 

informatike.

 

Autor

 

se

 

nada

 

da

 ć

e

 

ova

 

knjiga

 

pomo

ć

i

 

da

 

studenti

 

steknu

 

sva

 

neophodna

 

znanja

 

za

 

izu

č

avanje

 

ostalih

 

predmeta

 

na

 

ovom

 

fakultetu.

 

 

Ukoliko

 

to

 

nije

 

slu

č

aj,

 

molim

 

da

 

se

 

dostave

 

sve

 

sugestije,

 

kako

 

bi

 

naredna

 

izdanja

 

bila

 

kvalitetnija.

 

 
 

Petar

 

Ko

č

ovi

ć 

[email protected]

 

Beograd,

 

Septembar

 

2009

 

 

 

 
 
 
 
 
 

Deo

 

1

 

 

ICT

 

(Informaciono

komunikacione

 

tehnologije)

 

 
 
 
 
 
 

background image

Petar Ko

č

ovi

ć

                                  Osnove primene kompjuterske tehnike - Istorijat

 

 

1.1

 

Tre

ć

i

 

talas

 

 

Kada

 

je

 

Elvin

 

Tofler

 

(

Alvin

 

Toffler)

 

1970

 

godine

 

objavio

 

svoju

 

prvu

 

knjigu

 

«

Šok

 

budu

ć

nosti

»

 

Future

 

Schock

»)

 

zaista

 

je

 

šokirao

 

svetsku

 

javnost

 

svojim

 

revolucionarnim

 

pogledima

 

na

 

svet.

 

A

 

kada

 

je

 

1980

 

objavio

 

knjigu

 

«

Tre

ć

i

 

talas

»

 

The

 

Third

 

Wave

»),

 

dileme

 

više

 

nije

 

bilo.

 

Po

 

Tofleru

 

nisu

 

postojale

 

vremenske

 

epohe

 

kao

 

što

 

su:

 

kameno

 

doba,

 

feudalizam,

 

kapitalizam,

 

socijalizam

 

i

 

sl...

 

Karl

 

Marks

 

i

 

Fridrih

 

Engels

 

su

 

bili

 

u

 

jednom

 

delu

 

njihove

 

teorije

 

«pobijeni».

 

Tofler

 

je

 

propagirao,

 

a

 

danas

 

se

 

pokazuje

 

da

 

je

 

to

 

zaista

 

ta

č

no,

 

slede

ć

e:

 

postoje

 

samo

 

tri

 

epohe

 

 

predindustrijska,

 

industrijska

 

i

 

postindustrijska

.

 

Te

 

tri

 

epohe

 

su

 

trajale

 

razli

č

ito.

 

U

 

postindustrijskoj

 

eri,

 

u

 

kojoj

 

danas

 

živimo,

 

pronalasci,

 

tehnika

 

i

 

naro

č

ito

 

znanje

 

dolaze

 

do

 

izražaja.

 

Tofler

 

je

 

u

 

svojoj

 

knjizi

 

«Tre

ć

i

 

talas»

 

predvideo

 

internet,

 

rad

 

od

 

ku

ć

e

 

i

 

sli

č

ne

 

stvari.

 

 
 

 

 

Elvin Tofler (Alvin Toffler)

 (ro

đ

en 3 oktobra 

1928) je ameri

č

ki pisac i futurista, poznat po 

svojim radovima u kojima diskutuje digitalnu 
revoluciju, komunikacionu revoluciju, korpora-
tivnu revoluciju i tehnološku singularnost. U 
po

č

etku je bio pridruženi urednik 

č

asopisa 

For

č

jun (Fortune), a njegovi rani radovi su se 

fokusirali na tehnologiju i njen uticaj. Zatim se 
pomerio ka analizama promena u društvu. 
Njegov poslednji fokus je bio vojni hardver za 21 
vek, oružje i tehnologiju kao i kapitalizam. Sa 
svojom suprugom 

Hajdi (Heidi)

 živi u Los 

Ejnželesu (Los Angelesu). 
 
Esen

č

r (Accenture), poznata svetska i ameri

č

ka 

konsultantska ku

ć

a proglasila ga je za tre

ć

najuticajniji glas kod poslovnih ljudi, posle 

Bila 

Gejtsa (Billa Gatesa)

 i 

Pitera Drakera (Petera 

Druckera)

Č

asopis Fajnenšl Tajms (Financial 

Times) ga je proglasio za «najpoznatijeg 
futurologa na svetu». 

Želiš da pročitaš svih 168 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti