Osnovi sociologije (2. deo)
47. PORODICA
Je osnov i pocetak drustva. Obelezja koja porodicu cine posebnom drus grupom:
Polni odnosi i bioloska reprodukcija
Srodnicki odnosi
Socijalni odnosi
Ekonomske delatnosti
Porodica je najstarija i najprirodnija od svih zajednica, uspostavlja se brakom. U njoj se
radjaju deca koja nastavljaju porodicu i tako se ljudska vrsta odrzava (bioloska
kategorija porodice). Porodica je i drustvena kategorija, ona je drustveno regulisana, u
tom smislu su polni odnosi i bioloska reprodukcija istovremeno i drustveni odnosi.
Srodstvo predstavlje veze izmedju pojedinaca uspostavljeni posredstvom braka ili
linijom porekla (krvno ili prirodno). Po zensko liniji matrilinearno a po musko
patrilinearno srodstvo, po obe linije bilinearno srodstvo. Postoji i tazbinsko i duhovno
srodstvo. Tokom razvoja porodice vidljiv je trend da se iz porodice iskljuce dalji srodnici
pa u prvi plan dolazi porodica koja broji samo roditelje i decu – trend redukcije
srodnickih odnosa. Zadatak porodice je da podize decu, da omoguci nihovu
socijalizaciju i zastitu, da kod njih razvije osobine neophodno za obavljanje raznih drus
uloga. Ovo je socijalna funkcija porodice. Ekonomska funkcija porodice je u tome da je
ona proizvodno-potrosacka ili samo potrosacka jedinica. Gazdinstvo se odredjuje kao
proizvodjacka jedinica u kojoj se ostvaruje ekonomska reprodukcija. Domacinstvo
predstavlja grupu ljudi uglavnom bliskih srodnika koja zajedno stanuje i zajedno trosi
svoje prihode.
U sirem smislu porodica se shvata kao skupina osoba povezani srodnickim odnosima.
U najsirem smislu ona je nerazdvojna celina osoba povezanih brakom ili usvojenje,
izmedju kojih se uspostavljaju razliciti socijalni, ekonomski i licni odnosi.
U uzem smislu obuhvata odnose i aspekte porodicne strukture koji izrazavaju bio-
socijalno povezivanje u procesu prirodne reprodukcije.
48. BRAK
Porodica se obicno definise kao grupa a brak kao par ili dijalni odnos. Brak je u nasem
najsirem smislu drustvena zajednica izmedju dve odrasle osobe po pravilu razlicitih
polova radi zajednickog zivota. Preciznija i modernija odredba braka je da je to
drustveno priznata i odobrena emotivno – polna i drustvena zajednica izmedju dve
odrasle osobe po pravili suprotnog pola. Osnovna funkcija braka jeste legitimizacija
potomstva. Brak sadrzi 3 osnovna elementa:
Polno spajanje (kopulacija)
Zivot udvoje (kohabitacija)
Drustveno priunanje bracne zajednice (legitimizacija)
Brak se moze odrediti kao drustvena institucija sa osnovnim zadatkom da se
reprodukcija drustva ostvaruje kao uredjeni drustveni proces. Ovim se ne sugerira da se
obnavljanje potomstva nije vrsilo i ne vrsi izvan braka. Za razliku od braka odnosi u
porodici nisu odredjeni nemaju samo racionalnu osnovu, vec i emotivnu. Odnosi u
porodici i njeno funkcionisanje zasnovani su vise na obicajnim i moralnim normama dok
je brak zasnovan na pravnim propisima. Brak i porodica se ne mogu posmatrati
odvojeno, jer uglavnom svaki brak tezi da preraste u porodicu. Brak je sastavni
elemenat i okosnica svake porodice.
49. TIPOVI PORODICE I BRAKA
Razliciti oblici porodice zasnivaju se na procesu diferencijacije unutar njene srodnicke I
ekonomske komponentne. Po velicini porodica moze biti:
Mala ili nuklearna porodica (roditelji I deca)
Velika ili prosirena porodica (razliciti srodnici koji zive u istom domacinstvu)
Po mestu stanovanja porodica moze biti:
1. Matrilokalna porodica (bracni par zivi kod zeninih roditelja)
2. Patrilokalna porodica (bracni par zivi kod mladozenjenih roditelja)
Prema tome ko ko ima vlast u porodicu razlikujemo:
Matrijarhat (vlast ima majka)
Patrijarhat (vlast ima otac)
Egalitarna (I otac I majka imaju podjednaku vlast u porodici)
Lorens Stoun je razlikovao tri faze u razvoju porodice od 1500 do 1800 godine:
Otvorena linearna – to je bila mala porodica ali je bila povezana sa drugim
srodnicima. Erotska ili romanticna ljubav bila je od strane teologa I moralista
smatrana kao nesto odvratno. U ovakvoj porodici nije postojala privatnost, a
bracni drug je biran u interesu zajednice. Zivot clanova porodice bio je kratak a
deca su rano odlazila od kuce.
Ogranicena patrijahalna – od 17 do 18 veka. To je porodica u kojoj u kojoj postoji
supruznicka I roditeljska ljubav ali I veliki autoritet oca kao glave familije. Ovakva
porodica je relativno odvojena od veza sa drugim rodjacima I lokalnom
zajednicom.

muskarci su imali visi rang od zena. I najmladji muski clan porodice imao visi rang
od bilo koje zene u porodici. Dakle, vidimo das u odnosi bili patrijarhalni I
hijerarhijski. Poslovi koji su se u takvoj porodici obavljali bili su zajednicki. Svako je
imao neko svoje zaduzenje: I deca I zene I stariji clanovi. Vidimo da je podela rada
izvrsena prema polu, starosti I fizickoj snazi. Stariji clanovi ili oni koji su usli ranije u
porodicu su imali visi rang. Ovaj tip porodice bio je karakteristican za nerazvijene
krajeve. U ovakvom tipu porodice staresins je odlucivao kad ce se ko zeniti ili
udavati I sa kim. Interesi porodice nadkrivljivali su individualne potrebe I zelje.
Seksualne slobode su imali samo muskarci. Ovakav tip porodice je obicno
obuhvatao nekoliko desetina clanova. Unutrasnji odnosi u zadruzi bili su regulisani
strogim pravilima, pretezno obicajima. Sa industrijalizacijom dolazi do promena koje
su isle u pravcu redukcije broja clanova I porodicnih funkcija I izdvajanje porodicne
grupe iz sire srodnicke mreze. Porodicnu zadrugu zamenjuje prosirena patrijarhalna
poridca I nuklearna (mala) porodica. U ovakvim porodicama ne vrsi se istovremeno
proizvodnja I potrosnja, vec se proizvodnja izmesta van porodice. Muskarac je taj
koji radi I hrani svoju porodicu, mada se postepeno pocinje zaposljavati I zene.
Posto porodica sada zavisi od posla I zarade onda se ona premesta tamo gde ima
posla. To dovodi do cepanja velikih porodica, kao I do slabljenja veza sa ostalim
srodnicima. U ovakvim porodicama supriznici postaju postepeno partneri, a deca
dobijaju veca prava. Porodica u modernoj epohi je prestala biti ekonomska jedinica
drustva, a na toj osnovi I samodovoljna drustvena zajednica. Ona je ostala
posrednik izmedju pojedinca I drustva. U novije vreme pojedinac se vraca u
porodicu kao ‘’mirnu oazu’’, istinsko utociste. U najnovije vreme se smatra das u
brak I porodica prevazidjene institucije. Razvodi su sve cesci, pre svega na zapadu.
Krupan problem savremenih zapadnih drustava jeste nizak natalitet. Nakon kratkog
‘’bebibuma’’ posle drugog svetskog rata, natalitet je opao.
51. GENERACIJA
Generacija, kao drus kategorija, nije imala znacaja u proslosti. Ona dobija na
znacaju tek u 20 veku. Prema njoj je do sada ispoljen dvostruki odnos: sa jedne
strane, ona se negira, a sa druge, prihvata se kao posebna drus grupa I daje joj
razlicit status u odnosu na dobru skupinu. Jedni autori smatraju da je generacija
‘’korak u bioloskoj genealogiji’’. Drugi autori smatraju da je generacija ‘’korak u
kulturnoj genealogiji’’, a treci autori smatraju da je generacija grupa ljudi iste starosti
koja ima zajednicko istorijsko iskustvo. Konkretni drustveni uslovi, a u prvom redu
konjukturni I situacioni (koji se mogu ispoljavati u formi blagostanja ili krize,
stabilnosti ili nemira I rata). Determinisu polozaj generacija, ali I pogled na svet,
odnos prema drustvu, ocekivanja, nade I strepljenje. Pokazalo se da je generacija
koja je zivela u doba velike ekonomske krize, bila vredna I stedljiva, I da je drukcije
gledala na svet od generacije koja je zivela u doba ekonomskog blagostanja. Na
generaciji jako puno uticu iskustva koja se usvajaju u detinjstvu I mladosti.
Generacijsku grupu cine pripadnici iste starosne skupine koji su povezani
zajednickim iskustvom, prozivljenim u prvom redu u mladosti I razlicitim od iskustva
prethodnih starosnih grupa, kao I onih koji dolaze kasnije. Sto se drustvu brze menja
to je cesca smena generacija. Tako npr danas govorimo o ‘’kompjuterskoj
generaciji’’. Generacija posle prvog sv rata bila je ‘’izgubljena generacija’’, poznata je
I ‘’generacija 68’’, ‘’skepticna generacija’’ sl. Treba znati da generacija moze olako
usvojiti I ono sto je napredno I ono sto je nazadno. Da je to tako, govori sve veci
porast neofasizma medju mladima u Nemackoj. Na kraju valja naglasiti da
generacija predstavlja sekudarni vid drustvenog strukturiranja.
52. OMLADINA
Omladina je skupina mladih ljudi koji se nalaze u drustveno priznatom ekonomskom
statusu izdrzavanosti zbog pripreme za obavljanje drusvenih uloga odraslih. Ta
priprema se vrsi na institucionalizovan nacin – kroz skolu. Kada je skolovanje bilo
privilegija. Pojmom omladine bio je obuhvacen samo privilegovan deo mladih, koji je
zahvaljujucim visem socioekonomskom statusu porodice mogao da bude duze
vreme u medju-fazi izmedju detinjstva I sveta odraslih. Za ostale mlade sve do prvog
sv rata bilo je oubicajeno da iz detinjstva neposredno prelaze u savet odraslih. Posle
sv ratova, stvaraju se uslovi za formiranje omladine kao specificne drus grupe.
Period pripreme za uloge odraslih postaje stvarnost za vecinu mladih ljudi.
Omladina je posebna drus grupa. Razlikuje se od ostalih drus grupa jer nju neko
izdrzava I ona je odvojena od sveta rada. Ustvari ona se priprema za razne drus
uloge I to putem skole. U omladinu spadaju ljudi od 15 do 26 godina. Danasnji
polozaj omladine je prilicno tezak, jer je velika nezaposlenost. Obzirom da ne mogu
da nadju posao mladi ljudi odlazu I brak i porodicu. Omladina je takodje nedovoljno
ukljucena u javnu sveru i sve se vise okrece individualnim vrednostima i svetu
privatnosti.
53. POL KAO DRUSTVENA KATEGORIJA
O polu i odnosima polova postoje dva teorijska stanovista. Prema prvom shvatanju
podela rada izmedju polova je bioloski uslovljena. Muskarci su agresivniji i skloni
dominaciji, pa su oni genetski programirani da budu lovci i hranitelji porodice. Zene
su osecajnije i one su programirane da radjaju i da se brini o deci. Druge pristalice
ove teorijske orijentacije ne navode genetske razloge nego prakticne razlike u
bioloskim funkcijama i u strojstvu polova. I Mardok je u svom istrazivanju o 224
drustva zakljucio da su muski poslovi: lov, seca drva, vadjenje rude i sl a da su
zenski kuvanje, sivenje i sl. Po drugom shvatanju podela rada izmedju polova je
drustveno uslovljena. En Oukli je upravo na Mardokovim podacima pokazala da
postoje drustva u kojima zene same ili zajedno sa muskarcima seku drva, love ili da
muskarci kuvaju, siju i sl. U nekim zemljama zene su vojnici i rudari. Dakle nema tog
posla koji zene ne mogu da obavljaju. Stvar je u tome sto su poslovi koje rade
muskarci vise placeni, a poslevi koje rade zene manje placeni. Muska dominacija je,
smatraju feministkinje univerzalno prisutna. U najnerazvijenijim ljudskim drustvima
tzv prirodna podela rada bila je osnovna ili gotovo jedina podela rada. U mnogim
tradicionalnim drustvima mladici i devojke su posebno pripremani za obred inicijacije

gledamo ekoloski, gradovi su zbog industrije ekoloski zagadjeni. Sela su cistija
podrucja, mada sve vise, zbog upotrebe otrova u poljoprivredi i sela postaju ekoloski
zagadjena.
Arhitektonsko – urbanisticki gledano grad je planski gradjen (visokogradnja, soliteri) i
planski uredjen prostor (mreza ulica) , dok je selo spontano gradjeno naselje. Ako
gledamo po ekonomskom kriterijumu, u selu se ljudi bave poljoprivredom, a u gradu
industrijom i usluznom delatnoscu. Rad i proizvodnja u poljoprivredi se odvijaju u
prirodnim uslovima i podvrgnuti su prirodnim ritmovima – dnevnim, sezonskim
vremenskim pogodama i nepogodama. Seljacki radovi se obavljaju u porodicnom
krugu. U gradu se industrijski i cinovnicki rad obavlja u fabrici ili kancelariji kao
vestackoj sredini. Rad se obavlja van porodice, na radnom mestu. Po pravnom
kriterijumu, status grada je regulisan zakonskim propisima. Na osnovu toga su
gradovi uzivali mnoge privilegije. Drustveni odnosi u selu razlikuju se od drus
odnosa u gradu. U selu svako svakog poznaje, tu vladaju obicaji a vrlo cesto i
patrijarhalni moral. U gradu vladaju pravni propisi, moral je univerzalniji, nema one
prisnosti da svako svakog poznaje, pa u gradu postoji ''gomila usamljenih''. I u
najvecim selima je malo drustvenih institucija, dok su u gradu one mnogo brojnije i
raznovrsnije. Kulturne razlike. U selu uglavnom dominira narodna, tradicionalna
kultura, dok je u gradu masovna kultura i elitna. Medjutim, pod sredstvom radija i
televizije to danas nije tako. Dolazi do ''poseljacenja'' gradova i do ''urbanizacije''
sela. Danas postoje i veliki gradovi – metropolisi. Oko njih se nalaze citavi nizovi
''gradova satelita''. Njih zovemo konurbacije. Konurbacije mogu biti kruznog oblika
(tipa Mancester) ili uzduznog oblika (kao u ruskoj oblasti). Te skupine konurbacija u
SAD obicno se zovu megalopolisi. Treba reci, da u novije vreme dolazi do
dezurbanizacije. Bogati slojevi stanovnistva napustaju centre gradova (u kojima zivi
sirotinja i raste kriminal) i odlaze da zive u okolini gradova, u lepim i velikim kucama,
okruzenim zelenilom i psima cuvarima. Postoji tendencija ka rurbanizaciji koja se
satoji u stapanju pozitivnih strana urbanog i ruralnog.
55. ZANIMANJE I PROFESIJE
Nastanak zanimanja I profesija utemeljen je na razvoju podele rada I njenoj
specijalizaciji. Zanimanje je skup istih ili slicnih radnih delatnosti cije su osnovne
karakteristike sledece:
Da predstavlja specijalizovanu delatnost koja je jasno izdvojena u posebnu
celinu u okviru postojece drustvene I tehnicke podele rada
Da se obavlja relativno trajno I na ustaljen nacin
Da predtavlja jedini ili bar glavni izvor prihoda
Da se zasniva na posedovanju posebnog znanja
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti