Menadžment turističke destinacije Vrnjačka Banja
2
Menadžment turističke destinacije Vrnjačka Banja
Sadržaj:
UVOD.........................................................................................................................................3
1. BANJSKI TURIZAM U SRBIJI.................................................................................................4
1.1. Brojnost i raznovrsnost termomineralnih voda........................................................................4
1.2. Rasprostranjenost banja ……………………………………………………………………...5
1.3.
Geografski
položaj
banja
……………………………………………………………….…….6
1.4. Karakteristike materijalne baze i turističkog prometa………………………………….…….7
1.5. Perspektive budućeg razvoja banja………………………………………………………….12
2. TURISTIČKI PROIZVOD VRNJAČKE BANJE…………………………………………….14
2.1.Pristupačnost destinacije……………………………………………………………………..15
2.2. Atraktivnost destinacije…………………………………..…………………………………16
2.3. Uslovi za boravak…………………………………………………………………...………19
2.4. Inoviranje turističkog proizvoda……………………………………………………...……..24
3.KREIRANJE POTREBA PREMA KARAKTERISTIKAMA TRAŽNJE……………………28
3.1. Savremeni trendovi u turističkoj tražnji …………………………………………………….28
3.2. Ekoturizam…………………………………………………………………………………..32
3.3. Zdravstveni turizam………………………………………………………………………....35
3.4. Tematski turizam…………………………………………………………………...……….36
3.5. Kulturni turizam……………………………………………………………………………..38
3.6. Kongresni turizam…………………………………………………………………………...40
3.7. Religijski turizam……………………………………………………………………………42

4
Menadžment turističke destinacije Vrnjačka Banja
UVOD
Osnovu razvoja turizma u Srbiji čini bogatstvo i raznovrsnost turističkih motiva.Poseban značaj
među motivskim oblicima turističkog prometa ima banjski turizam. Njegov značaj je dodatno
potenciran činjenicom da je u banjskim mestima najveći obim smeštajnih kapaciteta (31,4%),
kao i da se u njima ostvari najveći broj noćenja u Srbiji (30,9%).
U zemlji Srbiji, koja se diči sa više od 1000 izvorišta tople i hladne mineralne vode, bogatstvom
prirodnih, mineralnih gasova i lekovitim blatom, prirodne blagodeti u oko 50 banja dostupne su
svakome. Po bogatstvu ponude balneoloških i turističkih sadržaja prednjače Vrnjačka Banja,
Sokobanja, Niška, Palić, Kanjiža, Bukovička i Banja Koviljača, Mataruška, Bogutovačka,
Selters, Vranjska i Jošanička, zatim Prolom, Kuršumlijska, Gamzigradska, Stari Slankamen. Za
primat prve moderne banje u Srbiji bore se Vrnjačka i Sokobanja.
Banjska i klimatska mesta otkrili su još stari Rimljani pre 2000 godina. Danas, Srbija sa pravom
nosi epitet „republika banja“. Takav naziv dobila je po brojnosti termomineralnih voda, po
tradicionalnosti i opštoj poznatosti banja, kao i po njihovom značaju u turističkom prometu.
Ovaj rad koncipiran je tako da se posle prikaza turističko-geografskih odlika Vrnjačke banje i
opštih karakteristika banjskog turizma u Srbiji, pažnja posvećuje banjskom turizmu same regije.
U tom delu prikazane su opšte karakteristike banje, materijalna baza i stanje turističkog prometa,
komplementarni razvoj banjskog i drugih sekundarnih vrsta turizma, razvoj banja u funkciji
ravnomernijeg prostornog razvoja Srbije kao i perspektive budućeg razvoja naših banja.
5
Menadžment turističke destinacije Vrnjačka Banja
1.
BANJSKI TURIZAM U SRBIJI
Termomineralni izvori predstavljaju posebnu grupu podzemnih voda, koje svojim fizičkim
osobinama i hemijskim sastavom povoljno deluju na ljudski organizam. Ovi izvori su juvenilnog
porekla i najčešće se vezuju za rasedne linije i zone (3, 2002). Banje svoj razvoj temelje na
sledećim elementima: termomineralnim izvorima, plemenitim gasovima, lekovitom blatu, čistom
vazduhu, klimatskim elementima i raznovrsnoj vegetaciji.
Najjednostavnija definicija mineralne vode determiniše ih kao vode koje u 1l sadrže najmanje 1g
rastvorenih soli (10, 1994). U slučaju da ta količina prelazi 50 g/l, mineralne vode se svrstavaju u
rastvore. Takođe, lekovita svojstva imaju i gasne i radioaktivne vode. Mineralne vode koriste se
kao: stone (za piće) i lekovite.
Postoji duga tradicija u pogledu istraživanja i korišćenja mineralnih voda u Srbiji. Još su stari
Rimljani od II-IV veka nove ere oko izvora gradili kupatila, bazene i vile. Ove vode koriste se i u
doba Vizantije, zatim srednjevekovne Srbije, i Turskog carstva (amami-turska kupatila).
Međutim, njihovo pravo istraživanje inicira knjaz Miloš Obrenović, koji početkom XIX veka,
tačnije 1835. godine unajmljuje saksonskog geologa barona Herdera da ispita mineralne izvore u
Srbiji. Treba još istaći da je, ondašnja Kraljevina Srbija, 1914. godine donela Zakon o banjama,
mineralnim i toplim vodama.
1.1.
Brojnost i raznovrsnost termomineralnih voda
Brojnost i raznovrsnost ovih voda objašnjava se geološkim događajima koji su se desili u
prošlosti. Najčešće autori navode broj od 275 ovakvih izvora, a pojedini čak 308. Međutim, samo
je 30 uređenih, a statistika beleži promet u 28 banja.

7
Menadžment turističke destinacije Vrnjačka Banja
4. Novopazarsko-pribojska
: Novopazarska, Rajčinovačka, Visočka, Pribojska, Prilički
Kiseljak;
5. Istočno-srbijanska
: Brestovačka, Gamzigradska, Sokobanja, Zvonačka, Niška;
6. Zapadno-srbijanska
: Banja Koviljača, Vrujci;
7. Južno-moravska
: Sijarinska, Vranjska;
8. Vojvođanska
: Kanjiža, Banja Junaković, Rusanda, Vrdnik, Slankamen;
9. Kosovska
: Ilidža, Klokot.
1.3.
Geografski položaj banja
Sa aspekta prostornog razmeštaja izdvajaju se 3 područja koncentracije banja (3, 2002):
1. Sliv Zapadne Morave
: Ovčar, Vrnjačka, Mataruška, Gornja Trepča, Bogutovačka,
Jošanička, Novopazarska i Rajčinovačka Banja;
2. Sliv Južne Morave
: Niška, Sokobanja, Zvonačka, Vranjska, Kuršumlijska, Sijarinska i
Lukovska Banja;
3. Kosovsko-metohijska kotlina
: Pećka, Klokot, Banjska.
Izvan ovih područja izdvajaju se još i Bukovička, Brestovačka i Banja Koviljača.
Pri oceni geografskog položaja banja, neophodno je utvrditi njihov odnos prema:
glavnim komunikativnim pravcima;
atraktivnim turističkim motivima;
naseljenim zonama.
U Srbiji, putni pravac Beograd-Niš, koji vodi dolinama Velike i Južne Morave, ima najveći
značaj. Drugi po značaju komunikacioni pravac vodi dolinom Ibra, tzv. Ibarski pravac. Treba još
istaći zapadno-moravski, poprečni, komunikativni pravac, koji preseca tri uzdužna: moravski,
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti