Uvod u Web i Internet tehnologiju
Uvod u Veb i Internet tehnologije
Filip Mari´
c
26. mart 2011
2

4
uzer (zaˇ
sto ne brauser ili brovzer?) koriˇ
s´
cen termin
pregledaˇ
c Veba
. Osnovna
motivacija za ovaj pristup je pokuˇ
saj uklapanja terminologije u postoje´
ci kor-
pus jezika (poˇ
sto se, na primer, lekovi kupuju u apoteci, knjige iznajmljuju u
biblioteci, zaˇ
sto se podaci ne bi skladiˇ
stili u datoteci nego u „fajlu”?). Engleski
termini su uvek navedeni prilikom prvog pojavljivanja termina, dok je u dodatak
ukljuˇ
cen i terminoloˇ
ski reˇ
cnik.
Na ovom mestu ´
cu se rado zahvaliti svim studentima i ostalim ˇ
citaocima koji
mi budu ukazali na greˇ
ske i propuste u materijalu (kojih, svakako, ima).
U Beogradu,
Filip Mari´
c
Februar, 2011.
Sadrˇ
zaj
7
zi . . . . . . . . . . .
7
za . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8
zni hardver . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11
za . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
12
za . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
13
za . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
15
19
Istorijat Interneta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
20
ARPANET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
20
NSFNET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
21
Internet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
22
Tehnologije pristupa Internetu
. . . . . . . . . . . . . . .
23
Internet servisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
25
Internet protokoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
28
znog sloja - IP . . . . . . . . . . . . . . . . .
28
Protokoli transportnog sloja - TCP, UDP . . . . . . . . .
30
Protokoli aplikacionog sloja . . . . . . . . . . . . . . . . .
31
39
SGML . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
40
Uvodni primeri dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . .
41
Osnovni konstrukti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
43
Definicije tipa dokumenta (DTD) . . . . . . . . . . . . . .
45
XML . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
48
Ispravnost dokumenata - dobro formirani i validni doku-
menti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
49
HTML/XHTML . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
52
Istorijat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
52
Verzije jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
53
Skup karaktera i kodiranje karaktera . . . . . . . . . . . .
56
Osnovna struktura HTML dokumenata
. . . . . . . . . .
58
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
69
Liste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
73
Veze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
75
5

Glava 1
Uvod u raˇ
cunarske mreˇ
ze
U danaˇ
snje vreme nezamislivo je koriˇ
s´
cenje raˇ
cunara koji nisu na neki naˇ
cin
povezani sa drugim raˇ
cunarima. Izgradnja raˇ
cunarskih mreˇ
za i naroˇ
cito na-
stanak i razvoj Interneta i njegovih servisa poput Veba dovele su do izrazito
znaˇ
cajnog proˇ
sirenja kruga korisnika raˇ
cunara i promene uloge raˇ
cunara u od-
nosu na ranije. Moˇ
ze se slobodno re´
ci da je pojava savremenih raˇ
cunarskih
mreˇ
za dovela do revolucije sliˇ
cne onoj koju je pojava parne maˇ
sine izazvala u
XVIII veku. Sve je ve´
ci broj razliˇ
citih ure
d
aja koji postaju umreˇ
zeni i vremenom
se pojavljuje sve viˇ
se vrsta usluga koje nam nudi mreˇ
zno okruˇ
zenje.
1.1
Uloga raˇ
cunarskih mreˇ
za i naˇ
cin rada u mreˇ
zi
Moˇ
zemo re´
ci da su osnovne uloge raˇ
cunarskih mreˇ
za:
Komunikacija
- koriˇ
s´
cenjem raˇ
cunara ljudi danas komuniciraju putem elek-
tronske poˇ
ste, instant poruka, ´
caskanja (eng. chat), video konferencija,
itd.
Deljene informacija i podataka
- u mreˇ
znom okruˇ
zenju, mogu´
ce je pristu-
pati informacijama koje se nalaze na drugim raˇ
cunarima u okviru mreˇ
ze.
Mogu´
c je prenos podataka, najˇ
ceˇ
s´
ce u obliku preuzimanja razliˇ
citih vrsta
datoteka. Prenos informacija je mogu´
ce vrˇ
siti i okviru lokalnih mreˇ
za,
obiˇ
cno u okviru jedne kompanije, kao i u okviru globalne svetske mreˇ
ze.
Internet i Veb se danas smatraju glavnim izvorima informacija.
Deljene softvera
- Korisnici povezani u mreˇ
zu mogu da koriste mnoge usluge
koje im pruˇ
za softver koji radi na raˇ
cunarima u okviru mreˇ
ze. Na primer,
putem Veba je mogu´
ce kupovati, rezervisati karte i sliˇ
cno. Tako
d
e, na
primer, distribuiran i paralelizovan sofver se moˇ
ze izvrˇ
savati na viˇ
se pove-
zanih raˇ
cunara ˇ
cime se mogu ubrzati zahtevna izraˇ
cunavanja.
Deljene hardverski resursa
- u mreˇ
znom okruˇ
zenju, mogu´
ce je zajedniˇ
cko
koriˇ
s´
cenje hardvera (npr. ˇ
stampaˇ
ca, skenera) od strane viˇ
se korisnika.
ˇ
Cesto se pokazuje da je kompaniji jeftinije da instalira jedan kvalitetniji
ure
d
aj, koji kroz raˇ
cunarsku mreˇ
zu moˇ
ze biti simultano koriˇ
s´
cen od strane
viˇ
se korisnika, nego da svakog korisnika oprema zasebnim ure
d
ajima.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti