Radno pravo
1
RADNO PRAVO
-Ispitna pitanja –
1. Predmet radnog prava
Radno pravo je samostalna grana pravnog sistema i njen osnovni zadatak je da reguliše pravne
norme koje se ticu radnogpravnog odnosa. Radno pravo obuhvata skup pravila kojim se regulišu
radno pravni odnosi, pravne ustanove i pravni odnosi koji nastaju prilikom uspostavljanja ili
prekida rada zaposlenog, kao i posebne mere zaštita koje država obezbeduje svim licima koja su
u pravnom odnosu. U pravnoj nauci proizilazi da radno pravno reguliše radno pravne norme
milione zaposlenih u svetu, i regulator je materijalnog i socijalnog položaja. A njegov znacaj je:
pravni, ekonomski, politicki i socijalni.
2. Izvori radnog prava
Izvori radnog prava: opšti pravni akti (njima se regulišu pravni odnosi). Izvori prava odnose
se na neodreden broj slucajeva i subjekata prava a država garantuje njihovu primenu. Koji
ce opšti pravni akt biti izvor prava odreduje država. Izvori radnog prava dele se po raznim
kriterijumima, donosiocu i prema poreklu. Prema poreklu su unutrašnji (nacionalni, domaci) i
izvore medunarodnog prava.
3. Heteronomni izvori radnog prava
To su unutrašnji izvori radnog prava. Heteromoni ili kongentni izvori su: Ustav, Zakoni (o
radu, zaštita o radu, o inspekciji rada, o štrajku, o ostvarivanju prava i zapošljavanju, kolektivni
ugovori, pravilnici itd.). Ove izvore utvrduje država. -Ustav: je akt najviše pravne snage.
Ustavom se regulišu i osnovna prava, dužnosti gradanina na radu.
-
Zakon
: najznacajniji izvor radnog prava. Regulišu pravni položaj privrednog subjekta i
predstavljaju pravni odnos za podzakonske i autonomne akte. Zakoni se vežu na one koje
regulišu radni odnos i ne regulišu radni odnos.
Zakoni koji regulišu pravni odnos
:
Regulisanje iskljucivo radnog odnosa i Zakoni koji imaju za osnov regulisanje neke druge
odnose, ali dopunski regulišu i radne odnose. Zakoni koji regulišu radni odnos su: opšti
(opšti režim radnog odnosa i odnose se na poslodavce i zaposlene) i posebni (delatnost
državnih organa, javne službe, lokalna samouprava itd). Zakon o radu je maticni Zakon radnih
odnosa i njime se ureduju sistem radnih odnosa u SR.
-
Podzakonski akti
: donose ih odredeni državni organi. To su: uredbe, odluke, pravilnici,
naredbe. Donose se na osnovu izricitih ovašcenja u Zakonu. Uredbe usvajaju samo Vlade,
a pravilnici su cešce u upotrebi kao vrsta podzakonskih akata države.
4. Autonomni izvori radnog prava
Ovo su unutrašnji izvori prava i utvrduje ih ne državna organizacija tj. organizacije radnika i
poslodavaca. Autonomno pravo nije potpuno nezavsno od “državnog prava”. Kod ponekih
kolektivnih ugovora država se javlja kao stranka tj. ucesnik. Najznacajniji su kolektivni Ugovor
o radu i drugi opšti akti.
-
Kolektivni Ugovor o radu
: je sporazum zakljucen u pisanoj formi izmedu unije poslodavaca i
sindikata. Njime se ureduju medusobni odnosi ugovorenih strana (obligacioni deo) i uslovi rada
(normativni deo). Obligacija sadrži: klauzula o ocuvanju socijalnog mira, sindikalne sigurnosti,
2
mirenju, posredovanju, arbitraži,…Normativni deo sadrži: odredbe kojima se regulišu prava,
obaveze, odgovornosti, radno vreme, zarade i naknade zarade itd.
Vrste kolektivnih Ugovora:
- Opšti: zakljucuju se na nivou RS. Primenjuje se na sve zaposlene i poslodavce na teritoriji
RS. -Poseban kolektivni Ugovor: zakljucuje se za teritoriju jedinice teritorijalne autonomne ili
lokalne samouprave. Poseban kolektivni Ugovor za granu, delatnost ili grupaciju za teritoriju
RS zakljucuju ga reprezentativni poslodavci i sindikat. A za teritoriju jedinice teritorijalne
autonomije i lokalne samouprave zakljucuju ga udruženja poslodavaca i sindikat.
-
Pojedinacni kolektivni Ugovor
: Zakljucuje se kod poslodavca izmedu sindikata poslodavca i
direktora. Ako ucestvuje više sindikata, dindikata bira clanove i organizuje se odbor.
-
Opšti akti
: Zakon o preduzecima propisuje sledece opšte akte: statut (osnovni akt preduzeca
sadrži odredbe o firmi, delatnosti, sedište preduzeca, zastupanje, statusne promene), pravilnik
(regulišu se znacajna pitanja vezano za zaposlene i poslodavce. Pravilnik o radu je jedinstven
opšti akt, ali postoje i pravilnici o sistematizaciji radnog mesta, zaštita na radu itd.) i odluku
(regulišu se pitanja na prava, obaveze i odnosa iz radnog prava).Opšti akt je u saglasnosti sa
ustavom, zakonom i kolektivnim ugovorom o radu.
5. Medunarodni izvori radnog prava
Su akti medunarodnih organizaciji i medudržavni ugovori. Akti organizaciji ujedinjenih nacija:
univerzalna deklaracija o pravima covecanstva koju je donela generalna skupština ujedinjenih
nacija. Ovo nije formalni izvor prava jer iz nje ne proizilaze posebne obaveze da države clanice
UN, ali su je mnoge zemlje u svetu unele u svoje ustave. Zatim, Pakt o ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima. Ovde su propisana: prava na rad, odmor, odsustvo, socijalno osiguranje itd.
Akt medunarodne organizaciji rada: najznacajnije mesto je normativna delatnost koja se
ostvaruje donošenjem konvencija i preporuka koje cine tzv. Madunarodno radno zakonodavstvo.
Predmet ovog akta su razliciti odnosi iz oblasti radnog i socijanog prava. Konvencije Meduna-
rodne organizaciji rada imaju obaveznu pravnu snagu za sve države clanice koje ih ratifikuju.
One predstavljaju multilateralni medunarodni ugovori sui generis. Preporuke Medunarodne
organizaciji rada: su moralna obaveza za države clanice da preduzmu odgovarajuce Zakonske
mere da koje odgovaraju ciljevima preporuke. Preporuke predhode donošenju konvencija,
nemaju karakter medunarodnog ugovora. Preporuke su formalni izvor prava. Akti regionalnih
organizacija:to su odredeni propisi koje donose organi regionalne zajednice samostalno ili uz
saglasnost država clanica.
Bilaterani ugovori
: su izvori radnog prava i zakljucuju ih dve države uz poštovanje principa
prioriteta. Njime se regulišu prava i obaveze u vezi sa radom i prava i obaveze socijalnog
osiguranja zemalja ugovornica, na osnovu rada i boravka u jednoj državi.
6. Radni odnos-pojam i uredivanjePojam: To je odnos na osnovu rada koji se zasniva
ugovorom izmedu zaposlenog (radnika)
i preduzeca, pravnog ili drugogo fizickog lica tj. poslodavca. Radnim odnosom se smatra i
odnos izmedu države i zaposlenog. On nastaje kao dobrovoljan odnos i ciljevi su:

4
Ugovor moraju da imaju ovlašcenje svojih organa. Ucesnici pregovaraju. Ako se ne dogovore za
45 dana oni obrazuju arbitražu za rešavanje spornih pitanja. Rok za donošenje odluke ne može
biti duži od 15 dana od dana obrazovanja arbitraže.
Primena kolektivnih ugovora
Kolektivni Ugovor se primenjuje i obavezuje sve poslodavce koji su bili ucesnici kolektivnog
ugovora u vreme zakljucivanja. Kao i poslodavce koji su naknadno postali clanovi udruženja.
Kao i poslodavce 6 meseci nakon istupanja iz udruženja. Ministar može doneti odluku da se
kolektivni Ugovor ili njegove odredbe primenjuju i na poslodavce koji nisu clanovi udruženja
poslodavaca. Za to mora da postoji opravdani interes. Npr. Ekonomska i socijana politika u cilju
obezbedivanja parava zaposlenih.
Važenje i otkaz kolektivnog ugovora
Kolektivni Ugovor se zakljucuje na period od tri godine. Po isteku prestaje da važi, jedino ako se
ucesnici ne dogovore drugacije najkasnije 30 dana pre isteka važenja kolektivnog ugovora. Pre
isteka roka važenje ugovora može prestati sporazumom svih ucenika ili otkazom. Ako je u
pitanju otkaz Ugovor se primenjuje još 6 meseci a ucesnici pocinju pregovore najkasnije 15 dana
od podnošenja otkaza.
Rešavanje sporova
Rešava arbitraža koju obrazuju ucesnici kolektivnog ugovora 15 dana od nastanka spora. Rad
arbitraže utvrduje se kolektivivnim ugovorom. Opšti i poseban Ugovor objavljuje se u
Službenom glasniku. Ugovor se registruje kod nadležnog ministarsva koji propisuje minister.
Pravilnikom o registraciji utvrden je Sadržaj i postupak registracije kolektivnih ugovora.
- Statusna normativna teorija
- Mešovita teorija
8. Opšti uslovi zasnivanja radnog odnosa
Po Zakonu radni odnos može da zasnuje lice koje ima najmanje 15 godina i ispunjava druge
uslove odredene zakonom i pravilnikom o sistematizaciji poslova. Ovi pravilnikom se ureduje
organizacioni deo kod poslodavca, vrsta poslova, stepen strucne spreme i dr. Ali posebni uslovi
za zasnivanje radnog odnosa se utvrduju podzakonskim aktima saveznih odnosno republickih
organa. Npr. Letacko osoblje, mornarica, itd. Iako je ovo lice maloletno ono stice sva prava
zaposlenog, i može raspolagati svojom zaradom ali mora i da doprinosi svom obrazovanju,
vaspitanju i izrdžavanju. Sa licima mladim od 18 godini radbi odnos se može zasnovati samo uz
saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca, pod uslovom da ga takav rad ne ugoržava. Ovo lice
zasniva radni odnos samo na oosnovu zdravstvenog organa kojim se utvrduje da je sposobno za
zasnivanje radnog odnosa. Uzrast se dokazuje izvodom iz meticne knjige rodenih ili nekom
drugom ispravom. Opšta zdravstvena sposobnost se dokazuje lekarskim uverenje koje ne sme
biti straije od 6 meseci.
9. Posebni uslovi zasnivanja radnog odnosa
Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji poslova utvrduju se posbni uslovi za rad kao i
strucna sprema, vrsta poslova.Opšti akt kod poslodaca predvida posebne uslove koje zaposlenih
mora ostvarivati. Strucna sprema-uslov za obavljanje posla. Utvrduje se pravilnikom o
organizaciji i sistematizaciji poslova za radna mesta. Od vrste posla Zavisi i stepen strucne
5
spreme. Utvrduje se u suštini jedan stepen strucne spreme, ali zavisno od vrste poslova moguce
je da se utvrdi dva ili više stepena strucne spreme.1980. donet je društveni Ugovor o
jedinstvenim osnovama za kvalifikaciju zanimanja i strucne spreme koji se i danas primenjuje.
Strucna sprema se razliku od zanimanja. Strucna sprema su opšta strucna znanja i veštine za
obavljanje posla, a zanimanje je odredeni posao i radni zadaci koje zaposlenih obavlja radi
proizvodnje materijalnih dobara, vršenja usluga bez obzira na granu delatnosti. Strucna sprema
se razvrstava prema program obrazovanja. Unutar stepena strucna sprema se razvrstava na struke
po karakteristikama obrazovanja. Zanimanje se razvrstava po složenosti poslova i radnih
zadataka. Društveni dogovor podrazumeva 8 stepena strucne spreme za 8 kategorija zanimanja.
Pre društvenog dogovora strucna sprema se stepenovala na niža (osnovna škola), srednja
(srednja i gimnazija, i VK radnik), visa (visa škola ili I stepen nastave na višoj školi) i visoka
(Fakultet, akademija ili dr. visoka škola). Radnici u proizvodnji i pružanju usluga su se
stepenovali PK (prakticni rad uz proveru sposobnosti i polaganje ispita), K (privreda ili škole sa
prakticnom obukom), VK (strucno usavršavanje radnika i polaganjem odredenog ispita u
ustanovama za strucno obrazovanje). Znanje i sposobnost-Radna sposobnost zaposlenog da
uspešno obavlja odredene poslove nezavisno od strucne spreme koju ima. RAdna mesta koja
imaju posebna ovlašcenja i sposobnosti znanje i sposobnost su znacajni uslovi za zasnivanje
radnog odnosa. Ove dve karakteristike se cene na osnovu ranijeg rada zaposlenog.
Radno iskustvo: stice na odredenim poslovima.Ako je ono uslov za dobijanje radnog mesta
mora biti utvrdeno opštim aktom o sistematizaciji kao i trajanje radnog iskustva u okviru
radnog vremena.
Strucni ispit
– Ovde se Zakonom propisuje obaveza polaganja strucnog ispita za zaposlene
i postavljena lica u državnim organima (ministrastva, pravosudnim organi, rudari,
zdravstveni radnici, javna preduzeca i dr..). Ako se strucni ispit predvidi aktom jedne
organizaciji, on ne mora biti priznat u drugoj organizaciji, ali moguce je da ga ova
organizacija prizna bez ponovnog polaganja.
Posebna zdravstvena sposobnost-utvrduje se posebnim aktom kod poslova koji se
obavljaju uz posebne napore i dr štetnosti ili opasnosti. Zaposleni koji zasnuje radni odnos
na poslovima koji zahtevaju odredenu zdravstvenu sposobnost dužni su da se podvrgavaju
redovnim zdravstenim pregledima. Ovaj uslov se ispunjava i dokazuje lekarskim uverenjem.
Strani jezik – to je poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa (novinarstvo, turizam,
saobracaj,..). Dokazuje se pismenom ispravom ili neposrednom proverom.
Ostali posebni uslovi – javljaju se u pojedinim opštim aktima: godine, dvojezicnost, pol,
visoka prosecna ocena i dr.
Posebne godine života – 15 godina je opšti uslova za zasnivanje radnog odnosa. Tek sa
navršenih 18 godina zaposlenih može zasnovati radni odnos na mestima koji se obavljaju
uz fizicke napore. Postoje i poslovi koje ne mogu obavljati zaposleni preko odredenog
starosnog doba.
Dvojezicnost- je uslov u višenacionalnim sredinama.
Pol – ne može biti utvrden kao poseban zahtev. Muški pol može biti utvrden kao poseban
uslov za zasnivanje radnog odnosa, ako se time ostvaruje posebna zaštita žena na radu.

7
Zdravstvenom osiguranju.
14. Radni odnos sa nepunim radnim vremenom
Može biti na odredeno i neodredeno vreme. Zaposleni sa nepunim radnim vremenom ima
sva prava i obaveze kao i zaposlenih sa punim radnim vremenom. Ipak, zaposlenih sa
nepunim radnim vremenom, zbog obima rada ostvaruje i manji obim prava iz radnog
odnosa. Taj manji obim prava je srazmeran vremenu provedenom na poslu. Zaposleni koji
radni sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca može ostatak svog radnog
vremena da zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca i tako ostvari puno radno vreme.
Nepuno radno vreme nije isto kao i skraceno vreme. Skraceno vreme se skracuje zbog
postojanja odredenih okolnosti nastalih Zakonom, i onda je ovo radno vreme izjednaceno
punim radnim vremenom.
15. Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca
Ovaj posao se obavlja van prostorija poslodavca tj. od kuce. Takode se zakljucuje Ugovor o
radu. Ovaj Ugovor sadrži: 1) Vreme trajanja radnog vremena prema normativima rada; 2)
vrsta poslova i nacin organizovanja rada; 3) uslove rada i nacin nadzora nad zaposlenim; 4)
visina zarade i rokovi isplate; 5) korišcenje i upotreba sredstava za rad; 6) Nakanda drugih
troškova; 7) druga prava i obaveze.
Zaposleni obavlja poslove sam ili sa clanovima svoje uže porodice. To su bracni drug i
deca, roditelji, braca i sestre zaposlenog ili bracnog druga. Kod kuce zaposlenih obavlja
poslove za racun i u ime poslodavca. To takode važi i za clanove uže porodice zaposlenog
ako rade na istim poslovima. Poslodavac može da ugovori obavljanje samo onih poslova
koji nisu opasni ili štetni po zdravlje zaposlenog i drugih lica i ne ugrožavaju životnu sredinu.
16. Radni odnos sa kucnim pomocnim osobljem
Ovde se takode zakljucuje Ugovor o radu koji treba da sardži odredene elemente.
Specificno za ovaj Ugovor je što se može ugovoriti ispalata dela zarade ili u nature.Pravilo
je da se zarada obracunava i isplacuje u novcu, ali Ugovorom se može predvitei isplata dela
u naturalnom obliku (obezbedivanje stanovanja i ishrane). Najmanji procenat zarade koji se
obracunava i obavezno isplacuje i novcu utvrduje se ugovorom o radu i ne može biti niži od
50% zarade zaposlenog. Ako je ugovoreno da se zarada isplacuje delom u novcu delom u
nature, za vreme odsustva zaposlenog poslodavac je dužan da zaposlenom naknadu
isplacuje iskljucivo u novcu.
17. Zasnivanje radnog odnosa sa stranim državljanima
Strana lica ili lica bez državljanstva zasnivaju radni odnos po Zakonu o radu. Strani
državljanin ili lice bez državljanstva može da zasnuje radni odnos sa svim preduzecima,
ustanovama, bankom i dr. ako ispunjava opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa. To su
sledece sulovi: stalno nastanjivanje tj. privremeni biravak u RS i odobrenje za zasnivanje
radnog odnosa. Ako strani državljanin ima privremeni boravak ili stalno nastanjenje u RS i
ako radni odnos zasniva za obavljanje strucnih poslova ugovorom o poslovno tehnickoj
saradnju, dugorocnoj proizvodnju, strano ulaganje ili prenos tehnologije ne mora da ima
odobrenje za zasnivanje radnog odnosa. Strani državljanin stupa na rad na osnovu
potpisanog ugovora. On daje i pismenu izjavu kojom prihvata nadležnosti domaceg suda u
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti