PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
FINANSIJE I
FINANSIJSKO
PRAVO
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
[email protected]
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ISTORIJSKI RAZVOJ FINANSIJA
Danas ne postoje čvrsti dokazi o prvim pojavama finansija, ali kroz literaturu se moţe
zaključiti da svi istraţivači ovog pojma, vrijeme pojave vezuju za razvoj novca, tj.robno-
novčane privrede.Tada dolazi do prvih duţničko-povjerilačkih odnosa, pojave kredita,
kamata, pojave drţave i prava kao posebnog fenomena.
Grčki filozofi Ksenofon i Aristotel su u svojim radovima koristili izraz »finansijski
poslovi«.Ksenofon je proučavao drţavne prihode i rashode, dok je Aristotel više proučavao
stvaranje robova po principu ne plaćanja obaveza.U to doba prema pisanju Aristotela kamata
je bila nedoličan i nečastan prihod, a poreska obaveza se rasporeĎivala prema ekonomskoj
moći poreskog obveznika.
Rimski pisci Tacit i Ciceron, su koristili finansijske izraze u proučavanju drţavnog sistema
prihoda zasnovanog na porezima, kao i sistemu rashoda kao načinu očuvanja drţave.
Za Ibn Halduna se veţe poznata misao drţava počiva na dva stuba-dobroj vojsci i dobrim
finansijama
U Evropi,tog doba, finansije se kao pojam susreću kod poznatog vjerskog filozofa Tome
Akvinskog.
VRSTE FINANSIJA
Dva su osnovna oblika finansija:
MONETARNE
JAVNE FINANSIJE
Poslovni svijet finansija, koje se bave praćenjem procesa poslovanja ( prihoda,
rashoda,troškova,kapitala,obaveza i sredstava) sve se više naziva POSLOVNE FINANSIJE.
MONETARNE FINANSIJE se javljaju kad se govori o pitanjima finansija pojedinca, fizičkih
lica, privatno-pravnih ili javno pravnih lica.
Monetarne finansije se bave i pitanjima novca,kredita banaka i berzi sa drţavnog
interesa.Znaci,pitanja novcai institucija novca,raznih oblika duţničko povjerilačkih odnosa,
prihoda i rashoda pomenutih lica su pitanja monetarnih finansija.
Pod pojmom
JAVNIH FINASIJA
podrazumjevamo finansijske aktivnosti, pojave,
odnose,institucije vezane za pribavljanje i trošenje finansijskih i nefinansijskih sredstava koje
obavlja drţava ili drţavni organi za svoje potrebe.
Metod obavljanja javnih finansija zavisi od društveno političkog ureĎenja.
Javne finansije imaju dvije osnovne oblasti:
Oblast javnih prihoda
Oblast javnih rashoda
Javne finansije moraju zadovoljiti 3 osnovna aspekta:
Ekonomski
Socijalni i
Politički
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Društvo u cjelini bi trebalo da projektuje svoj cilj, a potom da kreira politiku kojom taj cilj
zeli da ostvari.Uspješna finansijska politika treba da da i svoj rezultat koji se priznaje kao
pozitivan finansijski rezultat ili pozitivniji.
Finansijska politika bi trebala da se zasniva na ekonomskoj logici.U budućnosti se moze
očekivati da će sa sve više u praksi primjenjivati u mogućim rješenjima koje je rjesenje
logično.Tako ce se i u sudskoj praksi cjeniti ono sto je logicno a ne sto je po zakonu.Tako npr.
mi mozemo imati pravo na potrazivanje od 100.000 – ali nema ekonomske logike da to i
naplatimo jer toliko imovine duţnik nema pa je logično da kaznu i potrazivanje uskladimo sa
mogućom manjom naplativosti.
Nije logicno da sutra cijenimo u praksi, finansijsko pravo na zateznu kamatu, ako znamo da ni
glavnicu nemamo od koga naplatiti.
Kada govorimo o finansijskoj politici tada prije svega mislimo na
monetarnu i fiskalnu
politiku.
MONETARNU POLITIKU
mozemo definisati kao kreaciju kojom se usmjerava regulisanje
novčane mase u pravcu postizanja zacrtanih ekonomskih ciljeva .Od ciljeva ekonomske
politike zavisit ce i ciljevi monetarne politike .
Monetarne politike razlicitih drzava se razlikuju shodno svom drzavnom uredjenju.Centralna
banka u svakoj drzavi je ta koja vodi i kreira monetarnu politiku.
Monetarna politika ima svoje instrumente koji regulišu kvalitet i kvantitet mjera koje
poduzima centralna banka.
U kvantitativne mjere spadaju:
1.
ekonomska – diskontna politika
2.
politika otvorenog trzista
3.
politika obaveznih rezervi
U kvalitativne mjere spadaju:
1.
regulisanje vlastitog ucesca potrosaca
2.
primjenu razlicite kamatne stope za pojedine vrste
kredita i utvrĎivanje različitih rokova povrata kredita
ili dr. oblika obaveza
Kvantitativne mjere se u literaturi nazivaju jos i selektivne mjere jer se primjenjuju selektivno
od vremena do vremena ili od slucaja do slucaja.
FISKALNA POLITIKA
treba da ponudi odgovore na pitanja vezana za aktivnosti koristenja
fiskalnih instrumenata kao sto su: porezi i drugi javni prihodi, javni rashodi i drugi oblici
javnog duga koji uticu na zaposljavanje , socijalno bezbjedonosno i politicko stanje, kao i
privredni rast u cjelini.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
5
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Drzava fiskalnim opterecenjima ili fiskalnim rasterecenjima usmjerava razvoj ili prelijevanje
ekonomske koristi iz jedne grane djelatnosti u drugu prema zacrtanim makro vizijama razvoja
drustva u cjelini.
NOVAC I NOVČANI SISTEM – POJAM, RAZVOJ I VRSTE
Novac je opste sredstvo razmjene dobara u postupku ponude i traznje.Pored te, funkcija novca
se razvila i u funkciji regulisanja duznicko povjerilackih odnosa,tj. stvaranja prihoda i
rashoda.
Razvojem funkcije ponude i traznje , danas se govori o aktivnom i pasivnom trzistu.
AKTIVNO TRZISTE
podrazumjeva ucesce 3 ili vise ucesnika na razlicitim stranama ponude
i traznje. Taj princip podrazumjeva uslov konkurencije na trzistu.
PASIVNO TRZISTE
je kupoprodajni odnos izmedju 2 lica ( kupca i prodavca ) bez
konkurencije.
I u jednom i u drugom slucaju su ispunjeni uslovi za razmjenu i funkciju novca, pod uslovom
da cijena bude postignuta.
Kad je sam proces trampe ( proizvod za proizvod ) postao preuzak da primi sav visak
proizvoda te zadovolji i one koji nisu proizvoĎaci nego samo potrosaci, tada je bilo
neminovno da dolazi vrijeme
opšteg ekvivalenta razmjene
tj. novac. Za novac se moze reci da
je specifican oblik robe ( sui generis ), da ima svoju vrijednost i upotrebnu vrijednost.
K.MARKS
:
Sada kada je,s drustvenog gledista , oblik opšteg ekvivalenta, srastao s prirodnim
oblikom te specificne robe postaje ova novcanom robom. Ona dobiva specificnu drustvenu
funkciju, a stoga i drustveni monopol, da u okviru robnog svijeta igra ulogu opsteg
ekvivalenta.
Istorijski posmatrano, funkciju novca brzo preuzimaju plemeniti metali, zlato i
srebro.Razvojem trzista nije zlato i srebro moglo zadovoljit potrebe razmjene, pa brzo njih
mjenjaju drugi metali, papirni novac, čekovi, mjenice i dr. surogati novca.
K.MARKS
:
Papirni novac je znak zlata ili novcani znak. Njegov se odnos prema robnim
vrijednostima sastojao samo u tome sto on simbolicki konkretno predstavlja one iste kolicine
zlata u kojima su robne vrijednosti idejno izrazene.Papirni novac je znak vrijednosti samo
ukoliko predstavlja kolicine zlata koji su,kao i kolicine svih ostalih roba,kolicine vrijednosti.
Danas se moze govoriti o papirnom novcu kao najmasovnijem obliku u cijelom svijetu, a svi
ostali oblici su surogati bez obzira da li bili predstavljeni u formi plemenitih metala ili hartija
od vrijednosti.
*VALUTA
je efektivni novac odreĎene drzave.Valute su gotov novac u obiku papirnih
novcanica ili kovanog novca u zemlji koja nije zemlja porjekla novca. S njima se u pravilu
trguje po posebnoj proceduri uz uporedivost kurseva ( meĎusobnog odnosa ).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
7
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ukoliko ponuĎac ne moze da ostvari ponuĎenu prodajnu cijenu na trţištu jer je kupac nece da
plati i nudi mu manje novca tj. nizu cijenu tada se korekcija cijene najprije vrši na teret razlike
u cijeni a ne na teret poreza sve dok prodajna cijena ne padne ispod troška sticanja robe.
Kada postignuta cijena razmjene padne na visinu troskova sticanja robe, tada je razlika u
cjelini nula ali se koriguje i vrijednost poreza jer se osnovica mijenja.
2.
NOVAC KAO SREDSTVO PROMETA
Novac je ekvivalent koji posreduje izmeĎu različitih roba u prometu. Novac kao sredstvo
prometa moţe da obezbjedi više ili manje robe a istom vrijednošću novca.
Novac vremenom treba da minimizira svoju ulogu u prometu. U budućnosti vrijednost
prometa će se izraţavati i evidentirati u novcu ali ce se obracuni zavrsavati meĎusobnim
ţiralnim kompenzacijama dok ce se konacna salda obaveza krajem obracunskog perioda
placati u novcu. To ne znaci da ce novac prestati biti sredstvo prometa ali znaci da ce
vrijednost prometa biti evidentirana a da ce novac koristiti samo kao kvantifikacija vrijednosti
prometa.
Novac se u svojoj obracunskoj vrijednosti pojavljuje kao sredstvo uspostavljanja odnosa
izmedju duznika i povjerioca i bez robe. Roba je pretpostavka da do takvog odnosa uopce i
doĎe. Takav primjer je kod avansnih placanja, kapara, kaucija, garancija , zaloga i sl. da nije
sigurno da ce do robe u prometu doci jer ukoliko se roba ne pojavi u takvom odnosu duznicko
povjerilacki odnos se zavrsava sa povratom avansno uzetog novca, naravno uz obracunatu
cijenu zbog konacno ne objavljenog duznicko povjerilackog odnosa.
3.
NOVAC U ŠTEDNOJ I KREDITNOJ FUNKCIJI
* STEDNJA
je pojam koji je u direktnoj vezi sa viškom novca kod pojedinca ili kod
pravnih lica. Za štednju treba da budu stvoreni i drugi uslovi pored uslova viska
novca, kao sto su sigurnost stednje u smislu povrata kada novac bude potreban štediši.
Visina kamate na štednju je takoĎer faktor koji nas opredjeljuje na stednju, tajnost
informacije o stednji i jos niz drugih faktora koji uticu na stednju.Novac se ponovo
pojavljuje kao univerzalno sredstvo za stednju.
Postoje slučajevi kad novac u funkciji stednje gubi svoj smisao a to su slucajevi
galopirajuce inflacije, gdje je kamata na stednju uvijek mana od inflacije. Tu takoĎer
ima granicna vrijednost potrosnje novca jer se sav novac predviĎen za stednju nece
potrositi u roba jer i njima isticu rokovi trajanja.
Zdravi krediti odnose se razvijanju na stednji. Odnos stednje i kredita je uspostavljanje
ravnoteze, podsredstvom banaka, kao institucija zaduzenih za mobilizaciju i plasman
novca izmeĎu lica koja imaju visak novca i lica kojima taj novac nedostaje. Tu relaciju
uspostavlja banka. Regulisanje funkcionisanja bankarskog sistema je pod kontrolom
drţave.
