PRIVATNA USTANOVA CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH 

„MULTILINGUA“ SANSKI MOST 

 
 
 
 
 
 

PSIHIJATRIJA 

 

SKRIPTA 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Autor: 

Jakupović

 dr.Saida, spec.neuropsihijatrije 

 

PSIHIJATRIJA (grč. psyche-duša, iatreia, iatreo-liječim) 

      je medicinska znanost koja se bavi izučavanjem porijekla, dijagnosticiranjem, prevencijom i 
liječenjem duševnih poremećaja, u svim razdobljima ljudskog života.  

Suvremena psihijatrija smatra da je duševno zdravlje integralni dio zdravlja pojedinca i zajednice te 
da zajedno s tjelesnim zdravljem čini cjelinu zdravlja čovjeka. Duševno zdravlje ima biološke, 
psihološke i socijalne pretpostavke i dimenzije (multidimenzionalno je). 

 Neke psihijatrijske grane su: 

opća, socijalna, biologijska, sudska ili forenzička,  

Psihoterapija i brojne psihodinamske škole i pravci nastali iz njih.  

dječja, adolescentna, gerontopsihijatrija,  psihijatrija u zajednici, 
farmakopsihijatrija,neuropsihijatrija, psihofizika, kronopsihologija, somnologija, 

  

Psihijatar surađuje u dijagnostici, terapiji i prevenciji mogućih psiholoških teškoća kod organskog 
bolesnika.  

Krucijalna funkcija konzultacijsko-suradnog psihijatra je da procjeni stupanj stresa koji pacijenti 
stvaraju kod osoba koje im pružaju zdravstvenu njegu i kod svojih obitelji, kapacitet bolničkog 
osoblja i članova obitelji da se adaptiraju na pacijente i njihove bolesti (i na intervencije psihološke 
skrbi), i, iznad svega, sposobnost osoblja i obitelji da provedu ili barem da potpomognu 
psihijatrijsku ili psihološku s.Uključuje i tradicionalne psihijatrijske konzultacije (savjetodavni rad), 
kada se na poziv daje mišljenje i savjet. 

MENTALAN  

(lat.mens-duh, duša, razum)  

= onaj koji se odnosi na dušu ili psihu, dakle na psihičke procese općenito,  

a u užem smislu na intelektualne i kognitivne, spoznajne procese.        

PSIHIČKI  

(grč. psychikos-duševni)  

= duševno, doživljajno, sve ono što se javlja kao subjektivni doživljaj.  

To je skup procesa koji su dostupni samo doživljavaocu.  

 

Psihičko je najviši izraz razvoja materije, ono je kvalitativno svojstvo,  a s organskim čini jedinstvo.  

e-motion = energija u kretanju 

background image

 

DUŠEVNI ILI MENTALNI POREMEĆAJ  

     = psihološki ili ponašajni sindrom, koji uzrokuje značajne smetnje ili nesposobnost, tj. oštećenje 
u jednom od važnih područja djelovanja, ili značajno povišen rizik od smrti, boli ili gubitka slobode.  

Očituje se poremećajem ponašanja, psihološke ili biološke funkcije osobe. 

 «Emocionalna bolest» je sinonim u laičkoj uporabi.  

Ovaj izraz ne primjenjuje se za ponašanje ili sukobe koji se javljaju između osobe i društva (npr. 
politički, vjerski, seksualni izbori), sve dok takvi sukobi nisu očita posljedica poremećenog 
funkcioniranja osobe.  

Svaka bolest ima karakteristične znakove i simptome.  

 

 

MENTALNA HIGIJENA  

– obuhvaća istraživanje čimbenika koji čuvaju mentalno zdravlje i primjenu različitih mjera koje 
unapređuju i održavaju čovjekovo duševno zdravlje, dobro osjećanje i volju za životom,  

uz istodobno odstranjivanje i izbjegavanje onih faktora koji to zdravlje narušavaju.Ako se 
koordinirani programi usmjeravaju za skrb nad stanovnicima određenog područja, tada je to 
psihijatrija u zajednici. 

PSIHIJATAR je ovlašteni liječnik specijalista koji provodi dijagnosticiranje, liječenje i prevenciju 
duševnih i emocionalnih poremećaja. 

Obrazovanje koje se zahtijeva jest stupanj doktora medicine i četiri (pet) godina specijalizacije, te 
više godina poslijediplomskog obrazovanja za osobe koje žele sub-specijalizaciju u nekoj od 
psihijatrijskih disciplina.  

 

 

ZAKON O ZAŠTITI  

OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA (1997.)  

Osoba s duševnim smetnjama je duševno bolesna osoba, osoba s duševnim poremećajem, 
nedovoljno duševno razvijena osoba, ovisnik o alkoholu ili drogama ili osoba s drugim duševnim 
smetnjama.  

 

Osoba s težim duševnim smetnjama je osoba s duševnim smetnjama koja nije u mogućnosti 
shvatiti značenje svojega postupanja ili ne može vladati svojom voljom ili su te mogućnosti 
smanjene u tolikoj mjeri da joj je neophodna psihijatrijska pomoć.  

 

 Stigma, prema grčkoj riječi, znači ubod, žig, znamenje, u prenesenom značenju ljaga, sramota, 
ruglo.  

 Stigmu uzrokuje kombinacija neznanja i straha, što je podloga stvaranja ukorijenjenih mitova i 
predrasuda Stigma vezana uz duševnu bolest stvara začarani krug otuđenja i diskriminacije onih 
koji pate i članova njihovih obitelji  

Sram od dolaska psihijatru često je zaustavljao proces liječenja i odgađao ga.  

Posljedice predrasuda su ne-traženje medicinske pomoći i odbijanje liječenja zbog psihičkog 
poremećaja što direktno ugrožava zdravlje ili dovodi do toga da osoba taji svoju bolest i izbjegava 
liječenje.  Stigma, prema grčkoj riječi, znači ubod, žig, znamenje, u prenesenom značenju ljaga, 
sramota, ruglo.  

 Stigmu uzrokuje kombinacija neznanja i straha, što je podloga stvaranja ukorijenjenih mitova i 
predrasuda 

Bolesti ovisnosti 

alkoholizam  

narkomanija 

 

Povijest 

uporaba psihoaktivnih tvari bila je poznata u raznim narodima i kulturama  

stari Egipat, Indija, te druge kulture primjenjivale su razne opijate kao dio obreda, religijskih 
običaja, a ne kao nekontrolirano i samoinicijativno od strane pojedinaca 

lijek: Daleki Istok koristio je opijum kanabis, Amerika marihuanu,Indija  konoplju, a mediteranske 
zemlje više su koristile alkohol 

strogo poštivanje pravila- vrijeme, način, mjesto i količina 

nepridržavanje pravila- strogo sankcionirano 

 

problemi nastaju miješanjem kultura (civilizacijskim pokretima) 

unošenje psihoaktivnih tvari u društvene sredine u čiju kulturu se ne uklapaju i nisu dio njezine 
tradicije dovodi do pojave zlouporabe 

Definicija 

ovisnost- društveno, a ponekad tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i 
sredstava ovisnosti (prema SZO) 

    

background image

 

simptomi ovisnosti 

oštećenje zdravlja 

obiteljski problemi 

društveno- ekonomski problemi 

Faktori rizika 

spol 

obiteljska sklonost 

profesija 

religijski 

geografski 

 

Razvoj alkoholizma 

faze razvoja bolesti: 

društvena potrošnja alkoholnih pića 

porast tolerancije  

kronični alkoholizam 

pad tolerancije 

teška alkoholna oštećenja (CNS,psihička, koža, kardiovaskularna) 

 

 

Karakteristike alkoholizma 

psihički problem 

zdravstveni problem (ciroza jetre, srčana i bubrežna oboljenja i psihičke bolesti 

socijalno-ekonomski problem (obitelj, posao, materijalni problemi) 

Vrste alkoholizma 

akutno pijano stanje 

kronični alkoholizam 

dipsomanija 

patološko pijano stanje 

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti