Zdravstvena nega
UNIVERZITET U TRAVNIKU
ZDRAVSTVENA NEGA BOLESNIKA SA HRONIČNO
OPSTRUKTIVNOM BOLEŠĆU
(DIPOLOMSKI RAD
)
Mentor: Student:
Prof. Mithad Asotić Salih Ganić
Travnik, 2018.
SADRŽAJ:
Hronična opstruktivna bolest pluća - epidemiologija
.......................................................6
1.6. Akutna egzacerbacija HOBP
..............................................................................................11
1.7. 1. Prevencija (preventio)
1.7.2. Hronični bronhitis (bronhitis hornica)
..........................................................................16
...............................................................................................19
2. EMFIZEM PLUĆA (EMPHYSEMA PULMONIS).........................................................23
2.6. Bronhiektazije (bronchiectasiae)
.........................................................................................28

6.1.2. Neuropsihički simptomi i znaci
....................................................................................51
6.1.3. Kardiovaskularni sistem
...............................................................................................51
6.1.5.Neuropsihički simptomi i znaci
.....................................................................................53
6.1.6. Kardiovaskularni sistem
...............................................................................................53
6.1.7. Simptomi bubrega i jetre
..............................................................................................54
7. Plan sestrinske skrbi za bolesnike s kroničnim opstruktivnim plućnim bolestima...........55
............................................................................................55
1.UVOD
Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) je sporo progresivno oboljenje, koje
zahvata disajne puteve i/ili plućni parenhim, dovodeći do ograničenog protoka vazduha,
koje nije potpuno reverzibilno, obično je udruženo sa poremećenim zapaljenskim
odgovorom pluća na različite štetne nokse ili gasove, prvenstveno uzrokovano
pušenjem cigareta. Mada je HOBP primarno bolest pluća, ona izaziva značajne
vanplućne, sistemske posledice koje utiču na težinu i ishod bolesti kod određenih
pacijenata (1).
Jedna od glavnih nedoumica ove definicije je navod da se bolest može lečiti, a sva
polemika koja iz tog navoda proizilazi, verovatno je posledica nihilističkog pristupa, iz
ne tako davne prošlosti, koji je postojao kada je u pitanju trajna opstrukcija i lečenje
HOBP. Takav pristup lečenju ove bolesti se izmenio zbog postojanja savremene
terapije, koja značajno smanjuje kako simptome bolesti, tako i egzacerbacije produžava
život pacijenta i u krajnjem, popravlja njegov kvalitet života (2). Drugi, ne manje važan
deo definicije odnosi se na pojavu značajnih sistemskih posledica. Poslednjih godina
imamo sve veći broj studija koji ukazuju na povezanost povišenih koncentracija
različitih markera inflamacije (C-reaktivni protein (CRP), citokini..) sa HOBP, kao i
zahvaćenost bolešću drugih sistema i organa (3, 4).
Iako savremena definicija HOBP potiče od strane Američkog torakalnog udruženja
(ATS) i Evropskog respiratornog udruženja (ERS), jedan od najvažnijih koraka u
istoriji definisanja lečenja HOBP jeste pojava Globalne inicijative za hroničnu
opstruktivnu bolest pluća (GOLD) 2001.g. Inicijativu je nakon toga, usvojila i Svetska
zdravstvena organizacija (SZO), a ono što ovaj dokument čini posebno značajnim, jeste
činjenica da su stavovi u GOLD vodiču bazirani na dokazima (5).

7
Izvor: European Lung White Book 2013; Data are presented as n per 100,000.
■
>10,000
■
<
5,001–10,000
■
5,000-2,001 < 2,000
■
NO DATA
Kada je incidenca ove bolesti u pitanju, imamo slične rezultate. U većini studija,
incidenca HOBP je veća kod muškaraca, nego kod žena, kod pušača u odnosu na
nepušače, kao i kod osoba preko 75 godina. Iako u poslednjih dvadeset godina imamo
stalan porast incidence HOBP, primećeno je da je u poslednjih deset godina rast
incidence nešto sporiji (9).
Nakon postavljene dijagnoze HOBP, desetogodišnje preživljavanje iznosi oko 50%.
Poslednje studije ukazuju na porast mortaliteta od ove bolesti, i ukupna stopa
mortaliteta se dosta razlikuje od zemlje do zemlje, a kreće se od 3-9/100000 stanovnika
u Japanu, do7-111/100000 u SAD. U skoro svim studijama stopa mortaliteta veća je
kod muškaraca nego kod žena, kao i kod starijih od 75 godina, kod pušača u odnosu na
nepušače. Jedna od studija utvrdila je i da je stopa mortaliteta za 50% manja kod osoba
koje su ostavile pušenje u odnosu na one koje su pušenje zamenile žvakanjem duvana
(10). Uopšteno uzevši, podaci o smrtnosti su dosta nepouzdani, zbog problema u
standardizaciji dijagnostike i statistike mortaliteta. SZO ukazuje da u svetu godišnje od
HOBP umre 2,75 miliona ljudi (11).
Antić S., Medicinski fakultet Niš, Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma
univerzitetskog kliničkog centra, Niš, 2010.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti