DIPLOMSKI RAD

KRIPTOVALUTE I NJIHOV ZNAČAJ

SADRŽAJ

1. UVOD...................................................................................................................................4

1.1. Kriptografija...........................................................................................................5

1.2. Historija kriptografije...........................................................................................6

1.3. Metode šifriranja u kriptografiji..........................................................................7

2. PREDNOSTI I NEDOSTACI

KRIPTOVALUTA..............................................................................................................8

3. VRSTE

KRIPTOVALUTA..............................................................................................................9

3.1.

Bitcoin.....................................................................................................................9

3.1.1. Historija Bitcoina..............................................................................................10

3.1.2. Vrijednost Bitcoina...........................................................................................11

3.2. Ethereum...............................................................................................................13

3.2.1. Vrijednost Ethereuma......................................................................................14

3.3. IOTA.....................................................................................................................16

3.4. Ripple (XRP)........................................................................................................17

4. TRGOVINA

KRIPTOVALUTAMA.....................................................................................................18

4.1.

Uticaj na politike

banaka....................................................................................................................19

4.2.

Primjer transakcije

kriptovalutom........................................................................................................22

5. RAZLIČITI ASPEKTI

KRIPTOVALUTA............................................................................................................24

5.1. Ekonomski aspekt................................................................................................24

5.2. Pravni aspekt........................................................................................................25

5.3. Aspekt virtualnih kriptovaluta...........................................................................25

6. BLOCKCHAIN

TEHNOLOGIJA...............................................................................................................27

6.1. Sigurnost blockchaina..........................................................................................28

6.2. Blockchain mehanizmi konsenzusa....................................................................30

1. UVOD

Kriptovalute su jedinstveni digitalni novčići koje je nemoguće kopirati ni svojevoljno
proizvesti. Funkcioniraju kao elektronski zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u
elektronskim novčanicama na internetskim stranicama koje pružaju takvu vrstu usluge.
Proizvode ih brojni ljudi u cijelom svijetu koristeći softver koji rješava matematičke probleme.
Vrijednost kriptovaluta utvrđuje se iz sekunde u sekundu iz ponude i potražnje i nije vezana ni
za kakvu fizičku stvar. Kriptovalute su potpuno nov koncept koji mijenja ne samo način na koji
plaćamo, već i način na koji doživljavamo novac. Kao i kod svake velike inovacije, potrebno je
najprije promijeniti svijest korisnika. Njihov status kao novca nije čvrsto utvrđen, a status
legalnosti još nije definiran i varira od države do države.

U   zemljama   poput   Bolivije,   Maroca,   Bangladeša,   Ekvadora   korištenje   kriptovaluta   je
zabranjeno i kažnjivo, dok je u većini drugih zemalja legalno. Ne postoji nikakva nadređena
središnja institucija, vlada, agencija, banka ili korporacija koja izdaje ili vodi račune o tim
valutama. To je sustav elektroničkoga plaćanja koji se zasniva na kriptografiji (šifriranju) –
odatle   “kriptovaluta”.   Kriptografija   se   tisućljećima   primjenjuje   za   osiguravanje   tajnosti
diplomatske i vojne komunikacije. Šifrira se kako bi komunikacija između dviju osoba ostala
privatna i nekompromitirana, iako u komunikacijskom kanalu postoje treće osobe koje tu
komunikaciju  mogu  pratiti.  Budući da  proces šifriranja  i dešifriranja  nije  jednostavan,  ni
kriptovalute nisu jednostavne. Kod uvođenja prvih bankomata postojao je problem dvostuke
potrošnje,   gdje   je   bilo   moguće   dva   puta   podići   sav   iznos   novca   s   računa   na   različitim
bankomatima   u   kratkom   vremenu   jer   informacije   nisu   bile   usklađene.   Decentralizacija
novčanog sustava zahtjevala je rješavanje problema dvostuke potrošnje i krivotvorenja novca.

Prva i najpoznatija kriptovaluta je Bitcoin (BTC) stvorena 2009. godine od strane anonimnog
programera, ili skupine programera, pod lažnim imenom Satoshi Nakamoto. Objavili su
znanstveni rad pod nazivom Bitcoin: A Peer-to-peer Electronic Cash System u kojem su
predstavili tehničke detalje platnog sustava koji bi omogućio pojedincima slanje i primanje
uplata bez uključivanja bilo kojih posredničkih financijskih institucija.

Slika br.1: Najpoznatija kriptovaluta- Bitcoin

Kriptovalute sklanjaju posrednike, pa se svaka transakcija obavlja veoma brzo i direktno
između   dva   subjekta   bez   obzira   na   kojem   su   dijelu   svijeta.   Transakcije   su   sigurnije   od
standardnih bankarskih i mogu se obaviti bez obzira gde se korisnik nalazi. Decentralizirana
priroda   open-source   protokola   osigurava   da   kontrola   mreže   ostaje   u   rukama   korisnika.
Transakcije su ovisne o sudionicima u mreži, a korisnik je odgovoran za sigurnost vlastitih
financija i podataka, bez potrebe da ovisi o trećoj strani poput bankarske institucije. Bitcoin je
globalno prihvaćen za internetska plaćanja – iako nije izdan od središnji banke, niti se veže uz
račune   kod   poslovnih   banaka.   Koristi   decentraliziranu   kontolu   preko   Bitcoin   blockchain
tehnologije   kako   bi   jednistvenu   bazu   podataka   svih   postojećih   transakcija   prevela   u
decentraliziranu glavnu knjigu. Nijedna financijska ili vladina institucija nije u mogućnosti
mijenjati postavke blockchain sustava niti utjecati na plaćanje. Da bi se priznala bilo kakva
promjena na mreži za promjenu je potrebno 50% korisnika plus jedan kako bi se onemogućio
svaki oblik falsificiranja ili prevare.

1.1. Kriptografija

Kriptografija je nauka koja se bavi logičkom promjenom podataka. Kriptografija se razvija
zbog potrebe da se podaci pošalju primatelju, da nitko drugi osim primatelja i pošiljatelja ne zna
izvorne podatke. Osnovni pojmovi u kriptografiji su: osnovni algoritam (

Alice

Bob

Eve

šifriranje (kodiranje), dešifriranje (dekodiranje), te ključ.



Osnovni

Alice

Bob

Eve

algoritam glasi: Alice (pošiljatelj) šifrira (kodira) podatke te ih

pošalje Bob-u (primatelj), Eve 'gleda' kodirane podatke i pokušava ih 'razbiti' (dešifrirati
bez ključa), Bob prima podatke, dešifrira je te čita podatke. Da ovaj algoritam radi
potrebno je da i Alice i Bob imaju isti ključ.



Šifriranje (kodiranje) - postupak kojime se podaci pomoću ključa promjene te se više ne
mogu čitati(osim ako imate ključ)



Dešifriranje (dekodiranje) - postupak kojime se šifrirani podatci pomoću ključa
promjene u izvorne podatke.



Ključ - način šifriranja i dešifriranja podataka.

Kroz cijelu historiju čovječanstva postojala je potreba za sigurnom razmjenom informacija.
Problemom sigurne komunikacije bavili su se već Egipćani i Indijci prije više od 3000 godina i

Nakon II. Svjetskog rata razvoj računala daje novi zamah kriptografiji. Tako 1970. IBM razvija
šifru pod nazivom Lucifer, koja kasnije, 1976. inspirira stvaranje DES (Data Encryption
Standard) šifre. Široko je prihvaćena u svijetu zbog svoje dokazane otpornosti na napade. 1976.
se također pojavila ideja javnih klučeva. Godinu kasnije grupa početnika u kriptografiji Rivest,
Shamir i Adleman stvorili su algoritam koji su po prvim slovima svojih prezimena
nazvali RSA algoritam. To je bila praktična šifra sa javnim ključevima koja se mogla koristiti i
za šifriranje poruka i za digitalni potpis, a bazirala se na težini faktoriziranja velikih brojeva.
1984.-1985. u softveru za čitanje novosti na USENET-u upotrebljena je

rot13 šifra

(rotiranje

slova za 13, slično "caesar" šifri) da bi se spriječio pristup djece za njih neprikladnim
sadržajima. Ovo je prvi poznati primjer uspješnog korištenja šifre sa javnim ključem.

1990. je u Švicarskoj objavljen "Prijedlog za novi Standard za šifriranje blokova podataka" tj.
prijedlog za International Data Encryption Algorithm (IDEA), koji bi trebao zamijeniti DES.

IDEA koristi 128-bitni ključ i koristi operacije koje je lako implementirati na računalu. 1991.
Phil Zimmermann objavljuje prvu verziju svog PGP-a (Pretty Good Privacy) programa za
zaštitu e-mailova i podataka općenito. Zbog toga što je bio freewarekomercijalni proizvodi iste
vrste su redom propali, a PGP je postao svjetski standard. U prvo vrijeme koristio je RSA
algoritam koji se dugo vremena smatrao dosta sigurnim. Računala su sve brža i brža, a razvoj
svega vezanog uz njih sve je teže pratiti. Budućnost kriptografije je danas povezana s
budućnošću računala.

1.3. Metode šifriranja u kriptografiji

Povijesno najduže korištena metoda šifriranja je

metoda olovke i papira

. Primjer ove metode

je supstitucija. Također su uz ovu metodu vezane kodne knjige koje su služile za standardno
šifriranje jer su u njima bile fraze i riječi i tako se olakšalo šifriranje. Primjer kodne knjige je
ranije spomenuti nomenclator. Još jedna davno korištena metoda je metoda transpozicije. Ideja
te metode je u pomicanju slova naprijed ili nazad za određen broj mjesta. Primjeri su caesar
šifra i rot13. Općenito danas postoje dvije vrste metoda šifriranja. To su metoda simetričnog
šifriranja i metoda asimetričnog šifriranja. Metoda simetričnog šifriranja je donedavno bila
jedina poznata metoda. Metoda koristi jedinstveni ključ. Prednost je svakako njena
jednostavnost i brzina, a od mana treba spomenuti problem sigurnosti, pogotovo u slučaju krađe
ključa. Od 1976. i pojave javnog ključa možemo govoriti i o metodi asimetričnog šifriranja.
Razlika je u tome što ova metoda koristi dva odvojena ključa – javni i tajni. Javni se koristi za
šifriranje, a tajni za dešifriranje. Iz imena javni ključ jasno je da isti ne mora biti tajan.

Još jedna važna metoda šifriranja je jednosmjerno šifriranje. Njegova glavna osobina
je ireverzibilnost tj. ne može se dobiti originalni sadržaj. Danas se koristi za potvrde, (digitalne)
potpise, softver, itd. Za još sofisticiranije metode šifriranja koristi se tzv. jako šifriranje. Ta
kompleksnija metoda je u nekim državama zabranjena.

U modernoj kriptografiji još se uvijek koristi šifriranje simetričnim ključem. Primjer za to
je IBM-ova DES šifra koju i danas koristi Unix, kao i njen prethodnik šifra Lucifer. Najčešći
problem ove metode je i danas način prijenosa ključa. Postoje i varijante metode kod kojih su
ključevi različiti ali se mogu jednostavno jedan iz drugoga izračinati. Dolazimo do paradoksa da
bi najsigurnije bilo poslati ključ šifrirano i počinje vrtnja u krug. DES je javno dostupna i