1

KRIVIČNE SANKCIJE 

To su mere društvene reakcije koje prema izvršiocu kd sprovodi država s ciljem zaštite 
društva od kriminaliteta.

Karakteristike

 

 

:

Izriču se izvršiocu kd za izvršeno (ili pod određenim uslovima i za pokušano) kd koje je 
predviđeno zakonom.

Izriču se i izvršavaju, po vrsti i meri, samo krivične sankcije koje su predviđene 
zakonom.

Izriče ih sud pod uslovima i u postupku predviđenim zakonom.

Imaju prinudan karakter jer se izvršavaju prema izvršiocu kd protiv njegove volje i 
sastoje se u oduzimanju ili ograničavanju određenih prava i sloboda ili upozorenju da će 
to da bude učinjeno ako on ponovo izvrši neko kd.

Izvršiocu kd mogu da budu oduzeta ili ograničena određena prava samo u meri koja 
odgovara prirodi i sadržini izrečene sankcije i samo uz poštovanje njegove ličnosti i 
ljudskog dostojanstva. 

Opšta svrha krivičnih sankcija je zaštita društva od kriminaliteta, odn. suzbijanje 
društveno opasnih ponašanja putem generalne i specijalne prevencije.

Vrste

 

 

:

1.

kazne

2.

mere upozorenja

3.

mere bezbednosti

4.

vaspitne mere

Izvršenje krivičnih sankcija izrečenih punoletnim licima u RS detaljno reguliže 

Zakonom 

o izvršenju krivičnih sankcija

.

Izvršenje krivičnih sankcija koje se primenjuju prema maloletnim izvršiocima kd reguliše 

Zakon o maloletnim izvršiocima kd i krivičnopravnoj zaštiti maloletnika

.

Osnovni principi izvršenja

 

 

:

1) princip zakonitosti

 

 

 – nikome ne može da bude izrečena kazna ili druga krivična 

sankcija za delo koje pre nego što je učinjeno zakonom nije bilo zakonom nije bilo 
predviđeno kao kd, niti može da mu se izrekne kazna ili druga krivična sankcija koja 
zakonom nije bila propisana pre nego što je kd učinjeno.

2) princip postupanja na osnovu pravnosnažne sudske odluke

 

 

 – do izvršenja sankcije 

dolazi kada odluka kojom je ona izrečena postane pravnosnažna i kada za njeno 
izvršenje nema zakonskih smetnji.

3) pravnosnažnost sudske odluke

 

 

 – nastupa kada žalba nije dopuštena ili je istekao rok 

za njeno izjavljivanje, a ona nije izjavljena, ili kada je dostavljena odluka drugostepenog 
organa po žalbi koja je izjavljena na prvostepenu odluku.

4) nepostojanje zakonskih smetnji za izvršenje odluke

 

 

 – znači da u konkretnom 

slučaju ne postoje posebne smetnje utvrđene ZIKS-om, a ako postoje ne može da se 
pristupi izvršenju izrečene sankcije.

5) princip mogućnosti odlaganja ili predkida

 

 

 – krivična sankcija koja je izrečena 

pravnosnažnom odlukom nadležnog organa može da se odloži ili prekine pod uslovima 
koji su određeni zakonom.

2

6) princip zabrane mučenja, zlostavljanja, ponižavanja ili eksperimentisanja

 

 

 – ZIKS 

garantuje poštovanje dostojanstva lica prema kome se izvršava krivična sankcija.

7) princip nediskriminacije

 

 

 – zabranjuje stavljanje lica prema kojima se izvršava krivična 

sankcija u neravnopravan položaj zbog: rase, boje kože, vere, jezika, obrazovanja, 
imovnog stanja, društvenog položaja ili drugog ličnog svojstva.

8) princip poštovanja osnovnih prava osuđenih lica

 

 

 – njihova osnovna prava mogu da 

budu ograničena samo u meri koja je potrebna za izvršenje sankcije i samo u postupku 
koji je propisan ZIKS-om. 

9) princip sudske zaštite prava osuđenih lica

 

 

 – omogućava vođenje upravnog spora 

protiv pojedinačnih akata kojima se rešava o pravima i obavezama lica prema kojima se 
izvršava krivična sankcija.

10) princip obavezne evidencije

 

 

 – vode se odgovarajuće evidencije o licima prema kojima 

se izvršavaju krivične sankcije i pritvor (to omogućava praćenje i kontrolu procesa 
izvršenja sankcija, smanjuje mogućnost eventualne zloupotrebe od zavodske 
administracije i sl.).

11) princip budžetskog finansiranja troškova izvršavanja krivičnih sankcija

 

 

 – sredstva 

za njihovo izvršenje obezbeđuju se u budžetu RS, a lice prema kome se krivična 
sankcija izvršava ne plaća troškove izvršenja, osim ako zakonom nije drugačije 
određeno.

KAZNA ZATVORA 

Karakteristike

 

 

 => kazna lišenja slobode predstavlja opšteprihvaćenu krivičnu sankciju 

u krivičnom zakonodavstvu i sudskoj praksi.

Važna uloga kazne zatvora u savremenim sistemima krivičnih sankcija zasniva se na 
očekivanju da sama pretnja kaznom zatvora ima značajno generalno-preventivno 
dejstvo.

background image

4

5) princip omogućavanja uslovnog otpusta

 

 

 – zakon garantuje mogućnost dobijanja 

uslovnog otpusta osuđenom za koga se realno može očekivati da će se ubuduće 
ponašati saglasno zakonu.

6) princip sudske zaštite prava osuđenika

 

 

 – omogućava vođenje upravnog spora protiv 

pojedinačnih akata kojima se rešava o pravima i obavezama lica prema kojima se 
izvršava kazna zatvora

7) princip postpenalne pomoći

 

  

– osuđenom se obezbeđuju potrebne mere pomoći, 

brige i staranja i po izlasku na slobodu.

Pruža mu se pomoć u: traženju zaposlenja, nastavljanju školovanja, sređivanju 
porodičnih i ličnih prilika, obezbeđivanju stana ili smeštaja i materijalna pomoć.

IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA IZREČENE ZA PREKRŠAJ

 

  

=>

 

može da se 

izrekne u trajanju od 1-30 dana.

Izuzetno, može da se izrekne u trajanju do 60 dana za: teže prekršaje javnog reda i 
mira i teže prekršaje kojima se ugrožava život i zdravlje ljudi zbog kojih mogu da 
nastupe teže posledice.

Izvršava se u posebnom odeljenju okružnog zatvora, odvojeno od ostalih osuđenika. 

Žene je izdržavaju u kazneno-popravnom zavodu za žene, odvojeno od ostalih 
osuđenica.

Maloletni osuđenici odvajaju se od punoletnih. 

Na izdržavanje ove kazne upućuje organ za prekršaje koji je doneo prvostepeno 
rešenje, u skladu sa rasporednim aktom ministra pravosuđa.

Početak izdržavanja kazne računa se od dana kada se kažnjeni javi u zavod.

Ako se uredno pozvan kažnjeni ne javi u zavod, ako se krije ili je u bekstvu,          
početak izdržavanja kazne računa se od dana kada je kažnjeni lišen slobode.

Početak izdržavanja ove kazne može da se odloži iz istih razloga kao i izdržavanje 
kazne zatvora izrečene za kd.

Odlaganje traje najduže 60 dana, odn. ako je kažnjeni oboleo od teške akutne bolesti, 
dok bolest traje, ako je žena u 6. mesecu trudnoće ili ima dete mlađe od godinu dana, 
dok dete ne napuni 1 god.

Izuzetno, izvršenje ove kazne može da se prekine ako za to postoje opravdani razlozi, 
po odobrenju direktora Uprave.

Prekid traje najduže 60 dana, odn. ako je prekid odobren zbog bolesti, dok bolest traje.

RASPOREĐIVANJE OSUĐENIH U ZAVODE I UPUĆIVANJE NA 
IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA

RASPOREĐIVANJE OSUĐENIH U ZAVODE

 

 

 

=> predstavlja eksternu klasifikaciju 

(regulisana je normama ZIKS-a). 

Raspoređivanje osuđenika u zavode na osnovu različitih 

objektivnih kriterijuma

 (pol, 

starost, trajanje kazne, povrat, zdravstveno stanje i drugi): 

Okružni zatvori

 

 

 – raspoređuju se osuđeni kojima je izrečena kazna zatvora čije trajanje 

ili ostatak trajanja posle uračunatog pritvora ili drugog lišenja slobode u vezi sa kd ne 
prelazi 1 god.

5

Kazneno-popravni zavod

 

 

 – raspoređuju se osuđeni kojima je izrečena kazna zatvora 

preko 1 god.

Kazneno-popravni zavod za žene

 

 

 – raspoređuju se osuđene žene.

U posebnom odeljenju ovog zavoda izvršava se kazna maloletničkog zatvora koja je 
izrečena licima ženskog pola.

Kazneno-popravni zavod za maloletnike

 

 

 – tu se izvršava kazna maloletničkog 

zatvora.

U posebno odeljenje ovog zavoda smeštaju se: punoletna lica kojima je izrečena kazna 
maloletničkog zatvora i maloletnici koji su tokom izvršenja kazne zatvora postali 
punoletni. 

Raspoređivanje osuđenika u različite zavode prema 

stepenu obezbeđenja

:

Zavodi otvorenog ili poluotvorenog tipa

 

 

 – raspoređuju se osuđeni koji su izvršili kd iz 

nehata  i osuđeni koji su prvi put osuđeni na kaznu zatvora do 1 god. (ili izuzetno do 3 
god). 

Kazneno-popravni zavodi zatvorenog tipa

 

  

– raspoređuj se ostali osuđeni.

Naknadno raspoređivanje u zavode

 

 

 – osuđeni koji je raspoređen u određeni tip 

zavoda može da bude naknadno raspoređen u drugi tip zavoda odlukom direktora 
Uprave.

Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem

 

 

 – ovde se 

samo naknadno raspoređuju lica koja su prvo bila raspoređena u zavode otvorenog, 
poluotvorenog ili zatvorenog tipa:

1)

ako se radi o ličnosti koja bi bitno ugrozila bezbednost ostalih osuđenika;

2)

ako se radi o osuđenom koji tokom izdržavanja kazne zatvora bitno narušava kućni red;

3)

ako se radi o osuđenom prema kome su preduzete mere postupanja ostale 
bezuspešne.

UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA

 

 

 

=> za upućivanje osuđenog 

na izdržavanje kazne zatvora uvek je nadležan osnovni sud.

Ako se osuđeni nalazi na slobodi, nadležan je osnovni sud prema prebivalištu, odn. 
boravištu osuđenog u trenutku kada je odluka kojom je kazna izrečena postala 
pravnosnažna.

Ako se njegovo prebivalište ili boravište kasnije izmeni, nadležan je isti sud.

Ako je njegovo prebivalište ili boravište nepoznato, nadležan je osnovni sud koji je 
doneo prvostepenu odluku (ako je tu odluku doneo viši sud, za upućivanje je nadležan 
osnovni sud u mestu sedišta tog višeg suda).

Ako se osuđeni nalazi u pritvoru, nadležan je osnovni sud na čijem je području sedište 
zavoda u kome je osuđeni pritvoren. 

background image

7

RASPOREĐIVANJE UNUTAR ZAVODA

 

 

 

=> kada osuđeni dođe u zavod on se 

upućuje u prijemno odeljenje (tu može da se zadrži najviše 30 dana).

Tu se upoznaje ličnost osuđenog zbog njegovog razvrstavanja u odgovarajuću vaspitnu 
grupu i utvrđivanja programa izvršenja kazne.

Tokom boravka u ovom odeljenju stručna grupa (čine je: psiholog, specijalni pedagog, 
socijalni radnik, lekar i radnik službe obezbeđenja) ispituje ga sa: psihološkog, 
pedagoškog, socijalnog, zdravstvenog i bezbedonosnog stanovišta.

Oni ga upoznaju sa pravima i obavezama i pomažu mu da se prilagodi uslovima života 
u zavodu.

Pojedinačni program postupanja prema osuđenom

 

 

 – utvrđuje se na osnovu: vrste 

kd; visine izrečene kazne; oblika krivice; njegovog odnosa prema kd; ranije 
osuđivanosti; psiholoških, pedagoških, socijalnih, zdravstvenih i bezbedonosnih 
karakteristika i potreba.

U okviru ovog programa utvrđuje se i 

razvrstavanje osuđenih u odeljenja zavoda

:

otvoreno odeljenje

 

 

 – osuđeni od kog se očekuje uspešna reintegracija u društvo;

poluotvoreno odeljenje

 

 

 – osuđeni od kog se očekuje uspešna adaptacija na zavodske 

uslove i realizacija vaspitno-korektivnog tretmana;

zatvoreno odeljenje

 

 

 – osuđeni od kog se očekuje sporija adaptacija na zavodske 

uslove i kome je potreban intenzivniji program postupanja.

Razvrstavanje osuđenih u vaspitne grupe

 

 

 – vrši se na osnovu: vrste kd, visine 

izrečene kazne, oblika krivice, njihovog odnosa prema kd, ranije osuđivanosti i drugih 
kriterijuma koji su predviđeni aktom o kućnom redu.

Imamo:

1) internu klasifikaciju

 

 

 – unutrašnje, zavodsko raspoređivanje osuđenih u manje grupe 

zbog primene istih mera postupanja;

2) eksternu klasifikaciju

 

 

 – omogućava opšte raspoređivanje osuđenika po ustanovama i 

unosi red u proces izvršenja kazne zatvora.

Postoje:

1) homogene vaspitne grupe

 

 

 – okupljaju osuđene sličnih osobina. 

2) heterogene grupe

 

 

 – one više odgovaraju grupama koje postoje u društvu i uslovima 

života na slobodi.

Prilikom formiranja vaspitnih grupa najbitnija je komplementarnost grupe (jedinstveno, 
homogeno prihvatanje vaspitnih mera od strane svih članova). 

Naknadno razvrstavanje (reklasifikacija

 

 )

 – tokom izdržavanja kazne zatvora moguće 

je naknadno razvrstavanje osuđenog u drugu vaspitnu grupu (u zavisnosti od potreba 
ostvarivanja svrhe izvršenja kazne i izmena programa izvršenja). 

Kategorizacija osuđenih

 

 

 – mogu da se razvrstaju u 3 kategorije sa odgovarajućim 

potkategorijama:

1) kategorija A (potkategorije A1 i A2

 

 )

 – osuđeni od kojih se očekuje uspešna 

reintegracija u društvo;

Želiš da pročitaš svih 42 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti