Aktuelni procesi tranzicije i globalizacije

UVOD

Dokaze globalizacije mozemo videti na svakom koraku: kod kuce, na radnom mestu, u velikim robnim kucama, u novinama i poslovnim zurnalima, u mesecnim vladinim statistikama, i u akademskoj literaturi. Ne smijemo zaboraviti ni događanja u Sietlu pocetkom 1999. godine, koja su okupirala udarne vijesti svih globalnih medija. Protivnici WTO-a i globalizacije koji su se culi u Sietlu, ali nesto kasnije i u Davosu ( World Economic Forum ) i Bangkoku ( UNCTD ) te nedavno u Pragu ( IMF, WB ), i Buenos Airesu isticu da je aktuelni sistem svetske trgovine nedemokratski, te da mehanizmima i trendovima globalne razmjene upravlja iskljucivo materijalni interes umjesto zelje i nastojanja za dobrobit privrednog napretka uzivaju svi, a ne samo bogati dio sveta. Oni u globalizaciji vide zaveru bogatih zemalja i multinacionalnih kompanija za koje tvrde da krše ljudska prava jer degradiraju zivot, između ostalog izazivanjem masovne nezaposlenosti i usađivanjem beznađa, unistavaju okolis, zatiru sve koji uništavaju njihove interese i profite i , što je najgore, prisiljavaju siromašne da ostanu siromašni.
Zagovornici slobodne trgovine i globalizacije, naprotiv, ističu da je slobodna trgovina najzaslužnija za svetski privredni napredak i prosperitet i da njeni pozitivni učinci svakako imaju prevagu nad onim negativnim. No, sudeći prema iskazanom nezadovoljstvu poglavito siromasnih zemalja i brojnih nevladinih organizacija, fritrederi jos uvijek nisu dovoljno uvjerljivi, pa cak i kada obecavaju da ce globalnoj ekonomiji dati ljudsko lice. Jer, evidentno je da je profit jos uvijek ispred interesa zastite okolisa i ljudskog zdravlja, te interesa obicnog covjeka.
Kao sto se iz uvoda moze i zakljuciti, u ovom radu će se posebno izučavati prednosti i nedostaci globalizacije, sa svim njenim pratecim efektima na razvijene i zemlje u razvoju.