Sankcija
Objavio Tijana Bagic 31. januar 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Političke nauke
Objavio mammisic 29. april 2014. Prijavi dokument
1. UVOD
Od kako je ljudskog roda, ljudi su tragali za najboljim načinom organizovanja društvenog, pa i političkog života. Iako se vrlo često pojam demokratije upotrebljava u negativnom kontekstu, ne sme se osporiti da je to jedan od najboljih – ili najmanje loših načina organizovanja zajednice, makar do sada.
Još pre Antičke Grčke, mudri ljudi su pokušavali da iznađu izvesna pravila kojim bi uredili život u zajednici, i bilo je vrlo teško uskladiti različita verovanja, uverenja, vrednosti, želje, afinitete, interese u jedan skladan skup – bilo je potrebno definisati minimum zajedničkih vrednosti, odnosno društveni konsenzus. Međutim, kako se prilikom usmeravanja interesa mora voditi računa o moralnim parametrima, možemo reći da je to dodatno otežavalo ovaj proces, jer, s jedne strane, često se dešava da je politika u konfliktu sa etikom, što je paradoksalno, zato što s druge, svaki demokratski režim, oblik, zahteva minimum etičnosti.
– “… Za to je potrebna vera, svest o njihovoj ljudskosti i ispravnosti, moralna opredeljenost i istrajnost, odgovarajuće znanje, volja (individualna i politička), a kao prepreke stoje vlastoljublje, srebroljublje, gramzivost, ignoracija, zavist, mržnja, osvetoljubivost, jednostavno ljudska priroda i splet okolnosti koje neke crte podstiču, a neke druge prigušuju ili onemogućavaju.”
Izvori koje je demokratija zadužila javljali su se u različitim delovima sveta i različitim vremenskim razdobljima. Oni su se po etama odvijali od grčkog polisa, preko rimske republike, britanskog parlamentarizma i američkog ustava iz 1787. godine.
Ukoliko pođemo od grube pretpostavke da je, uslovno rečeno, demokratija vladavina naroda, određeni pojmovi i dalje nisu dorečeni – šta je narod, šta je država/vlast, šta je sloboda, participacija, legitimitet, legalitet.
2. DEMOKRATIJA NA ZALASKU?!
Pitanje je koji faktori, od sijaseta njih – kulturološki, politički, antropološki, ekonomski, i drugi – određuju pojam slobode, odnosno neslobode, bilo da je slučaj sa kolektivnom ili individualnom. Da bismo došli do odgovora na isto, morali bismo da zađemo do najranijih učenja o demokratiji, koja se razvijala tokom vremena – klasična, pa liberalna, neoliberalna, zatim kosmopolitstka, pa konsocijalna, participativna, medisonska, i ostale koje su dobijale ime u odnosu na period u kojem su nastale. Ukoliko se vratimo na poslednju tezu u Uvodu – „Demokratija je vladavina naroda“- što predstavlja njeno izvorno značenje, moramo da sumiramo pojmove o demokratiji i time je definišemo, odnosno iskažemo šta ona podrazumeva ili šta je čini – vladavina naroda; vladavina sa saglašnošću (pristankom) onih nad kojima se vlada; vladavina većine koja poštuje prava manjine, ili vladavina manjine izabrana od strane većine; garantovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda; slobodni i pošteni izbori; jednakost pred zakonom; vladivina prava i fer sudski proces; ustavom ograničena vladavina (konstitucionalizam); socijalni, ekonomski i politički pluralizam, kao i vrednosti tolerancije, pragmatizma, saradnje i kompromisa – čime je dovodimo do njene institucionalizacije.
Međutim, s obzirom da je antički pojam, iliti izvorni, vrlo usko orijentisan, potrebno mu je dodati normativni deo, kriterijum – „Demokratija je vladavina naroda, u kome je taj narod u stanju, odnosno mogućnosti, da ostvaruje opšte dobro.“ Na to nam skreće pažnju dr Zoran Vidojević, u svojom delu Demokratija na zalasku – autoritarno-totalitarna pretnja, o čemu će više biti reči u daljem tekstu.
Objavio Tijana Bagic 31. januar 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.