Demokratija na zalasku
0
SADRŽAJ
1. Uvod ………………………………………………………………………...……………… 1
2. Demokratija na zalasku?! (Prikaz knjige) …........................................................................... 2
3. Zaključak ……………………………………………………………………………………. 7
4. Odgovori na pitanja …………………………………………………………………………. 8
5. Literatura ……………………………………………………………………………………. 9
1
1. UVOD
Od kako je ljudskog roda, ljudi su tragali za najboljim načinom organizovanja društvenog, pa i
političkog života. Iako se vrlo često pojam demokratije upotrebljava u negativnom kontekstu, ne
sme se osporiti da je to jedan od najboljih – ili najmanje loših načina organizovanja zajednice,
makar do sada.
Još pre Antičke Grčke, mudri ljudi su pokušavali da iznađu izvesna pravila kojim bi uredili život
u zajednici, i bilo je vrlo teško uskladiti različita verovanja, uverenja, vrednosti, želje, afinitete,
interese u jedan skladan skup – bilo je potrebno definisati minimum zajedničkih vrednosti,
odnosno društveni konsenzus. Međutim, kako se prilikom usmeravanja interesa mora voditi
računa o moralnim parametrima, možemo reći da je to dodatno otežavalo ovaj proces, jer, s jedne
strane, često se dešava da je politika u konfliktu sa etikom, što je paradoksalno, zato što s druge,
svaki demokratski režim, oblik, zahteva minimum etičnosti.
- “… Za to je potrebna vera, svest o njihovoj ljudskosti i ispravnosti, moralna
opredeljenost i istrajnost, odgovarajuće znanje, volja (individualna i politička), a kao prepreke
stoje vlastoljublje, srebroljublje, gramzivost, ignoracija, zavist, mržnja, osvetoljubivost,
jednostavno ljudska priroda i splet okolnosti koje neke crte podstiču, a neke druge prigušuju ili
onemogućavaju.”
Izvori koje je demokratija zadužila javljali su se u različitim delovima sveta i različitim
vremenskim razdobljima. Oni su se po etama odvijali od grčkog polisa, preko rimske republike,
britanskog parlamentarizma i američkog ustava iz 1787. godine.
Ukoliko pođemo od grube pretpostavke da je, uslovno rečeno, demokratija vladavina naroda,
određeni pojmovi i dalje nisu dorečeni – šta je narod, šta je država/vlast, šta je sloboda,
participacija, legitimitet, legalitet.
Stanovčić, Vojislav, Političke ideje i religija I i II, Čigoja štampa, Beograd, 1999., str. 15

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti