Odlomak

UVOD

Nove svetske ekonomije su silom prilika sve više ili manje otvorene preme svetskom tržištu, bilo da je u pitanju tržište roba, novca, rada ili kapitala. Privreda i ekonomija koje su dovoljne same sebi više nema, njih zamenjuju privrede koje postaju komplementarne i sve više uzajamno povezane. Nastajanje takvog okruženja, gde su privrede sve više otvorene, nameće potrebu ovladavanja saznanjima o složenim tokovima novca i kapitala u okviru svetske ekonomije, zatim sistemu i instrumentima plaćanja, efektima promene deviznih kurseva, promena kamatnih stopa na finansijskim tržištima, kursnim i valutnim rizicima, inflaciji i dr. Manipulisanje deviznim kursevima, politika uvoza i izvoza roba i kapitala, zaduživanje u inostranstvu, otežan pristup svetskom tržištu novca i kapitala kao i mnogi drugi problemi dovode do osnovane potrebe njihovog detaljnog izučavanja.
Problem opšteg novca ne može umanjiti prirodu, značaj i cirkulaciju novca u međunarodnom sistemu plaćanja, odnosno njegovu intervalutarnu vrednost. Danas je nemoguće odvojiti njegovo unutrašnje kretanje i kupovnu snagu od međunarodne cirkulacije, jer ne postoji ni jedna privreda dovoljna sama sebi, tj. odvojena ili izolovana od svetskog tržišta. U svetskim razmerama razmena roba, novca, kapitala i radne snage između raznih zemalja, implicira i određene probleme vezane za različitu produktivnost rada, formiranje cena, cena rada, regionalnu podelu sveta i slično. Sve to dovodi do nastanka različitih nacionalnih novčanih jedinica koje su u opticaju u okviru nacionalnih granica kao platežno i prometno sredstvo. Ovakva nacionalna različitost novčanih sredstava dovela je i do različitih nacionalnih jedinica koje prestaju da figuriraju kao novac van granica zemlje u kojoj su aktuelne. Da bi se omogućilo međunarodno plaćanje mora se naći način da novac prevaziđe uske nacionalne okvire.
Savremene ekonomije su više ili manje otvorene prema svetskom tržištu (robe, novca, rada i kapitaia). Autarkičnih privreda i privreda dovoljnih samih sebi nema.
Komplementarnost i uzajamna povezanost privreda postaju sve veći. Otvorenost privreda nameće i potrebu ovladavanja saznanjima o složenim tokovima novca i kapitala u međunarodnoj ekonomiji, sistemu i instrumentima plaćanja, efektima promena deviznih kurseva, garancijama, promenama kamatnih stopa na finansijskim tržištima, kursnim i valutnim rizicima, inflaciji i dr. Manipulisanje deviznim kursevima, devalvacije i revalvacije nacionalnih valuta, politika izvoza i uvoza roba i kapitala, fundamentalni problemi platnog bilansa, zaduživanje u inostranstvu, efekti upotrebe kapitala i dospeće obaveza (kumuliranje obaveza po dugovima), otežani pristup svetskom tržištu novca i kapitala, velike promene na svetskim finansijskim tržištima i u poslovnoj filozofiji međunarodnih finansijskih institucija – kao imperativ nalažu i potrebu njihovog detaljnog izučavanja.
Upravljanje deviznim kursom, politika precenjenog ili podcenjenog deviznog kursa, savremena konvertibilnost valuta, međunarodno devizno tržište, spekulativno kretanje kapitala, devizna kontrola i upravljanje deviznim transakcijama, ali i povezanost domaćeg i svetskog deviznog tržišta, postali su sastavni deo svake finansijske i razvojne politike preduzeća i države. Korišćenje instrumenata plaćanja, kursni rizik, odnos rizika, kamate, poreske stope i stope inflacije – postali su nezaobilazna tema svih poslovnih razgovora. Iz navedenih razloga problematika plaćanja, devizni priliv i odliv, raspolaganje devizama, spekulativni odliv i bekstvo kapitala i sl. već niz godina dolaze u središte interesa finansijskih teoretičara i praktičara.

Poslovne banke se, po pravilu, razvijaju u zemljama tržisne ekonomije i najčešće se bave kreditiranjem razvoja na osnovu depozita sa drugim rokom.
Tema mog završnog rada je „DEVIZNI MENADŽMENT POSLOVNE BANKE“. Da bi u potpunosti obradio zadatu temu rad započinjem pojmom šta je to banka, zatim dalji deo rada obradiće koji su poslovi banke na deviznom tržištu i kako to rade banke kod nas.
Literatura koja je korišćena u izradi ovog rada kao i internet stranice biće navedene na kraju rada.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari