VISOKA ŠKOLA TEHNIČKIH 

STRUKOVNIH STUDIJA, 

 Čačak

Čačak , 2010. godine

ODSEK: 

Mašinski

SMER: 

Industrijska informatika

PREDMET: 

Osnovi mašinstva

D I P L O M S K I    R A D

Tema: 

Ergonomičnost industrijskog dizajna

Mentor:

         Kandidat: 

Prof. Marković Lj. Svetislav

Diplomski rad

Ergonomičnost industrijskog dizajna

2

SADRŽAJ

UVOD...........................................................................................................................3

1 Uloga industrijskog dizajna....................................................................................4

1.1 Kako je moguće dizajn oceniti.........................................................................6

1.2 Kako se dizajn može poboljšati.......................................................................7

2 Proces dizajna......................................................................................................10

3 Zašto je potrebno zaštiti industrijski dizajn..........................................................13

4 Organizacija aktivnosti dizajna u preduzeću........................................................15

4.1 Upravljanje dizajnom.....................................................................................16

5 Ergonomičnost industrijskog dizajna...................................................................18

6 Ergonomija i upotreba računara...........................................................................20

6.1 Ergonomija i nauka o radu............................................................................22

6.2 Vrste ergonomije...........................................................................................23

6.3 Ergonomski zahtevi.......................................................................................26

7 Položaj čoveka u industriji....................................................................................31

Z A K LJ U Č A K.......................................................................................................33

Literatura....................................................................................................................34

background image

Diplomski rad

Ergonomičnost industrijskog dizajna

4

1 Uloga industrijskog dizajna

Potreba da se ukaže na proizvod je oduvek postojala. Istaći njegove vrednosti i privući 

kupce predstavlja interes svakog proizvođača. U Herodotovom delu 

Istorija“

 spominju se 

likovi kojima je bila dužnost da upozoravaju na određenu robu ili na održavanje neke javne 

priredbe. 

Nazivali su ih javnim vikačima. Dok su u pre 3.000 godina pronađeni pisani oglasi na 

zidovima na kojima je propagirana roba. 

Poruka koja stiže do potrošača prva deluje, pa zatim deluje proizvod sa atributima 

koje su mu dizajneri strvorili vršeći na njih ekonomsko, psihološko i sociološko dejstvo. Kako 

god zamišljena inovativna poruka mora da stvori početni interes. Taj interes može se stvoriti 

u deliću sekunde, ali i u dužim vremenskim razmacima.

Izuzetno je važno stvoriti dugotrajan koristan utisak koji će imati prodajnu vrednost. 

Utisak mora udariti direktno na pažnju, emociju, želju, poverenje, asociajciju i memoriju kod 

ljudi. 

Ljudi su se godinama bavili raznim pojmovima i istraživanjima ali ona koja bi bila 

konkretinija i inovativnija za pojedince ili društvo u celini doživljavala bi veliko poštovanje. 

Otvorena vrata industrijalizacije,   kakav utisak ostavljaju? Da li je to doživljaj i prisustvo 

mašina, hemikalija, sirovina koje senče vidokrug? 

Iz  drugog ugla, perspektivu nudi pogled na velike tehnološke inovacije koje su bile 

nezamislive   pre   kao   što   je   wireless   (

bežično

).   Koliko   god   davale   ukus   savršenog   i 

inovativnog uvek se   obraća pažnja na tzv. bumerang efekat. Možda jedna zabrinutost 

čoveka jeste usmerena na ljudsku okolinu kao i na globalno zagrevanje. Industrija jeste ta 

koja direktno utiče na njen ukus.

Prema   tome,   dobar   dizajn   proizvoda   mora   biti   u   funkciji   uspešnog   poslovanja 

preduzeća.

Tri su bitna područja u kojima odlučivanje o dizajnu ima izuzetno značenje:

Identitet preduzeća,

Dizajn proizvoda,

Identitet marke.

Diplomski rad

Ergonomičnost industrijskog dizajna

5

Identitet preduzeća

 prestavlja očitavanje preduzeća o samom sebi kroz arhitekturu, 

unutrašnje uređenje, ekonomsku propagandu...

Dizajn proizvoda

 odnosi se na izbor kombinacije funkcionalnih, strukturnih i estetskih 

obeležja. Funkcionalna su obeležja ona povezana koja se očekuje od proizvoda.

Strukturna obeležja se odnose na mogućnost ispunjavanja funkcionalnih obeležija 

proizvoda i uključuju odluke o veličini, obliku, materijalu.

Identitet marke

  uključuje imena, reči, znakove, simbole ili oblike koji se koriste u 

svrhu razlikovanja proizvoda jednog proizvođača ili prodavača od konkurencije. Identitet 

marke u funkciji je stvaranja proizvoda, utiče na odluke o ceni i stvara perecepciju o kvalitetu 

proizvoda.

Potreba isticanja i zasebnog razmatranja dizajna proizvoda proilazi iz činjenice da 

proizvod vrlo često ostaje uz potrošača dugo vremena nakon što su propagandni materijali 

preduzeća i ambalaža odbačeni.

Dizajn je vođen funkcijom koju predmet, odnosno situacija,  moraju ispunjavati.

Dizajn mora ispunjavati sledeće uslove:

Upotrebljivost proizvoda,

Ergonomsku prilagodljivost,

Tehničku/ ekonomsku pouzdanost,

Estetsku senzibilnost.

Upotrebljivost proizvoda. 

Temeljni zahtev koji se postavlja pred dobar dizajn jest 

osigurati   upotrebljivost   proizvoda.   Dobar,   praktičan   dizajn   mora   se   isticati   po   tome   da 

odgovara svrsi.

Naime potrošač – korisnik ne mora znati, razumeti ili brinuti kako proizvod funkcioniše, 

ali u svakom slučaju očekuje da funkcioniše. 

Zatim, proizvod mora funkcionisati, makar samo određeno vreme i u nepovoljnim 

uslovima. Takođe, treba biti dostupan, jednostavan za instalaciju,  korišćenje, održavanje i 

eventualno odlaganje.

Ergonomska prilagodljivost. 

Proizvod mora biti prilagođen fizičkim i psihološkim 

potrebama ljudi. Dobar dizajn mora ponuditi maksimalno moguće: lakoću upotrebe, komfor, 

background image

Diplomski rad

Ergonomičnost industrijskog dizajna

7

ispitivale su se u odnosu na sledeće elemente (

poređane po relativnom značenju

): veličina, 

(29%), izgled (15%), sigurnost(13%), trajnost(8%)...

Alternativa   je   mogućnost   individualnog   i   komparativnog   ocenjivanja   konkurenski 

dizajniranih   proizvoda u odnosu na iste dimenzije. I u ovom slučaju dimenzije mogu biti 

poređane po značenju.

Bez obzira na odabrani način ocenjivanja dizajna uvek je važno voditi računa da u 

ocenjivanju učestvuju potencijalni potrošači proizvoda. Naime, jedino na taj način dizajneri 

mogu dobiti informacije i  porudžbinu o tome što potrošači žele i koliko su za to spremni platiti.

Estetska senzibilnost dizajna kao jedno od temeljnih obeležja dobrog dizajna često se 

istražuje primenom tehnike kao što su: grupni intervju, odnosno semantička diferencijalna 

istraživanja (

ispitnici reagiraju na dizajn putem serija kontrasnih parova

).

Poslednja tehnika se  koristi za istraživanje atributa dizajna kao što su: boja, oblik, 

konfiguracija, veličina, sastav,..

1.2

Kako se dizajn može poboljšati

Svaki proizvod koji ima zastareli i neprimamljivi dizajn izuzetno je osetljiv na napade 

konkurencije.   Pravovremeno   identifikovanje   proizvoda   koji   prestaju   biti   atraktivni 

potrošačima ozbiljan je problem za preduzeće koje proizvodi mnoštvo proizvoda. Jedan od 

mogućih načina pristupanja ovom problemu jeste formiranje komisije za praćenje proizvoda i 

dizajna u koju trebaju biti uključeni stručnjaci iz marketinškog sektora, proizvodnje, nabavke, 

prodaje, kontrole, upravljanja ljudskim potencijalima za istraživanje i razvoj. Za ocenjivanje 

proizvoda i dizajna trebaju biti definisani formalni  kriterijumi. Jedan od mogućih modela bio bi 

sledeći:

I

  Faza

  –   periodično   ispitivanje   linije   proizvoda   s   ciljem   identifikacije   onih 

proizvoda   koji postižu nezadovoljavajuće rezultate u odnosu na prodaju, 

dobit, stanje zaliha, konkurenciju i potražnju u celini.

II

Faza

  –   Identifikovani   slabi   proizvodi   posmatraju   se   u   odnosu   na   ciljeve 

preduzeća. Proizvodi koji nisu dobili prelaznu ocenu sele se u sledeću fazu.

Želiš da pročitaš svih 34 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti