VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STUKOVNIH STUDIJA

NOVI SAD

Seminarski rad

EKOLOŠKI POREZI

Mentor:
Živkov Dejan

Student:

Berić Nenad 145/11FR

  

Novi Sad 2014.

2

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................... 3
1.Fiskalni pristup u internalizaciji eksternalija...........................................................................4
2.Karakteristike poreza............................................................................................................... 5
2.1.Ekološki porezi u širem smislu.............................................................................................7
2.2.Ekološki porezi u užem smislu............................................................................................. 7
3. Ekološki porezi kao ekonomski instrument za postizanje ekoloških ciljeva..........................9
4. Ekološko oporezivanje u Evropskoj Uniji............................................................................10
5. Ekološki porezi i Srbija.........................................................................................................12
ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 14
LITERATURA..........................................................................................................................15

background image

4

1. FISKALNI PRISTUP U INTERNALIZACIJI EKSTERNALIJA

Problem   prekomerne   emisije   gasova   ,,staklene   baste”   kao   i   svaki   drugi   oblik   zagađenja   u 
ekonomiji se posmatra kao obllik negativne eksternalije. 
Eksternalije  predstavljaju  učinke,  pozitivnog  ili  negativnog  karaktera,  koje  za  jedan  subjekat 
proizilaze iz određene aktivnosti drugog subjekta, bilo da se radi o proizvodnji ili potrošnji, a da 
pri tome nisu rezultat delovanja mehanizma cena.
Posmatrano   sa   teorijskog   stanovišta,   kako   bi   se   izbeglo   prenošenje   ekonomskih   troškova   na 
celokupnu društvenu zajednicu, neophodna je uključivanje troškova zagađenja u cenu proizvoda 
ili   aktivnosti   koje   uzrokuju   zagađenja   (internalizacija).   Jedan   od   načina   internalizacije 
eksternalija je uvođenje poreza po jedinici proizvodnje, koji bi bio jednak troškovima zagađenja. 
Emisija gasova bi trebala da bude ograničena do nivoa gde su marginalne koristi za društvenu 
zajednicu manje od marginalnih troškova preduzimanja mera za redukovanje emisije.

2

Ukoliko proizvodnja jedog preduzeća prouzrokuje štetu drugim subjektima i ne daje mogućnost 
tržišne kompenzacije, marginalni društveni trošak proizvodnje je viši od marginalnog privatnog 
troška proizvodnje. Ovaj raskorak troškova ukazuje da se Pareto optimum ne može primeniti na 
datu situaciju. Prema Pigouvoj ekonomiji blagostanja, jedini način dostizanja Pareto optimuma je 
putem nametanjem poreza ili nadoknada zagađivaču u vrednosti koja je jednaka razlici između 
društvenog   i   privatnog   troška.   Internalizacija   eksternalija,   kao   ,,vantržišni   fenomen”   se   vrši 
plaćanjem određene cene za nanetu štetu. Cena proizvedenog dobra je jednaka marginalnom 
društvenom trošku tog dobra koji je jednak zbiru marginalnog privatnog troška i poreza. Ovo 
rešenje je poznato pod imenom porez na emisiju (Pigouov porez).
Osnovne vrste ekoloških poreza su:

1. Pigou ili specifični porezi- Cilj ovakvog oporezivanja je smanjenje emisije štetnih stvari 

zagađivača, optimalna internalizacija negativnih eksternalija.

2. Para-pigouvijanski porezi- carine, opšti porez na promet i akcize
3. Dvostrano   korisni   porezi-   porezi   na   proizvode   čijom   se   proizvodnjom   ili   potrošnjom 

uzrokuje zagađenje.

2

 

Filipovic S., (2004), Ekološki porezi u pojedinim evropskim zemljama, Ekonomski anali, Ekonomski fakultet Subotica, str. 209-

223

5

2. KARAKTERISTIKE POREZA

Tokom šezdesetih i početkom sedamdesetih godina XX veka, ojačala je ekološka svest i ponovo 
oživela Piguovu ideju o porezu na eksternalije. Prvi talas ekološke poreske reforme nije dao 
očekivane   rezultate   budući   da   se   plaćanje   ekološkog   poreza   posmatralo   kao   svojevrsna 
kompenzacija ili odobrenje za zagađenje. Tek krajem osamdesetih godina, kada je iznos eko-
poreza uvećan i pojačan njihov kazneni karakter, ekološki porezi dobijaju praktičan značaj, pre 
svega, u skandinavskim zemljama.
I ako sam pojam ekološkkih poreza zvanično nije definisan, Evropska komisija definiše ekološke 
poreze sa aspekta poreske osnovice, tj. Ekološki porez je svaki poreski oblik kod koga je poreska 
osnovica   izražena   u   fizičkim   jedinicama   supstance,   odnosno   materije   koje   imaju   dokazan 
negativan uticaj na okruženje.
Uopšte posmatrano,  za sve vrste  ekoloških  poreza je  karakteristično  da pored  internalizacije 
eksternalija, imaju podsticajnu i fiskalnu ulogu. Ekološi porezi imaju za cilj da putem korekcije 
cena određenih dobara i usluga postigne optimalnu alokaciju resursa.
Svaki   porez   utiče   na   ponašanje   poreskih   obveznika.   Pošto   suočen   sa   smanjenjem   svog 
raspoloživog dohotka, obveznik reaguje na novonastalu situaciju. U slučaju distorzivnih poreza, 
obveznik preduzima određene akcije u cilju smanjenja ili potpunog oslobađanja od svoje poreske 
obaveze. 
U toj situaciji prisutan je:

3

 

1. Efekat dohotka- dohodak obveznika se smanjuje za iznos poreza
2. Efekat supstitucije- obveznik se u cilju smanjenja svoje poreske obaveze preusmerava ka 

blaze oporezovanim, odnosno, neoporezovanim dobrima

Podsticajna uloga ekoloških poreza se ogleda u tome da oni stimulišu proizvođače i potrošače da 
efikasnije   upotrebljavaju   oskudne   prirodne   resurse.   Oporezivanjem   ekološki   nepodobnih 
proizvoda (fosilna goriva, veštačka đubriva i sl.), njihova relativna cena se uvećava, tako da se 
ohrabruje   upotreba   adekvatnih   supstituta   koji   su   sa   ekološkog   stanovišta   poželjni.   Postoji 
kontinuiran   podsticaj   da   se   razvijaju   i   unapređuju   nove   i   efikasnije   tehnologije   sa   manjim 
stepenom zagađenja.
Uvođeje novih ekoloških poreza bi trebalo da ima za posledicu redukovanje broja ostalih poreza 
kako bi ukupno poresko opterećenje ostalo na istom nivou, međutim, često se fiskalna uloga 
ekoloških poreza navodi kao zloupotreba ovog instrumenta, jer eroziraju svoju primarnu ulogu- 
smanjenje zagađenja.

3

 

http://www.ius.bg.ac.rs/prof/Materijali/ilpgor/EKOLOSKI%20POREZI.pdf

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti