Odlomak

SAŽETAK:
Fizička aktivnost predstavlja prelazak tela iz stanja mirovanja u stanje kretanja, bilo da su angažovane manje grupe mišića ili celo telo. Fizička aktivnost se definiše i kao kretanje tela koje obavljaju skeletni mišići, a koje dovodi do potrošnje energije.
Mogućnost za bavljenje rekreativnom fizičkom aktivnošću je vitalna za zdravlje i lični razvoj svih pojedinaca nezavisno od pola, uzrasta, socio-ekonomskih mogućnosti, funkcionalnih sposobnosti, kulturoloških karakteristika. Za decu i mlade fizička aktivnost je od posebnog značaja naročito u nižim socio-ekonomskim grupama koje imaju manje slobodnog vremena, a kojima su rekreativne fizičke aktivnosti manje dostupne.
Mišićni rad ostvaruje se procesom glikolize. Razgradnja glikogena u mišićima uvek započinje anaerobnom fazom u kojoj se glikogen bez prisustva kiseonika razlaže na glikozu, a ova dalje do mlečne kiseline, osobađajući pri tome određenu količinu energije koja je potrebna za početak mišićnog rada. Od ukupne količine energije deponovane u glikogenu, u ovoj fazi se oslobodi jedna trećina. Tako oslobođena energija, skoro u celini se troši na vršenje rada (kontrakciju mišića).
Cilj rada je predstaviti osnovne biohemijske i metaboličke procese stvaranja i iskorišćavanja energije, što se dešava prilikom vršenja motoričke aktivnosti.
Ključne reči: Fizička aktivnost, mišićni rad, energija, anaerobna i aerobna aktivnost, glikoliza, Krebsov ciklus

 

 

 

 
UVOD
Prema dostupnoj medicinskoj i drugoj literaturi u radu smo prezentovale najosnovnije metaboličke procese koji se odnose na sam proces nastanka energije i aerobne i anaerobne aktivnosti.

 

 

 

 

Fizička aktivnost
Prema Stevanoviću fizička aktivnost predstavlja prelazak tela iz stanja mirovanja u stanje kretanja, bilo da su angažovane manje grupe mišića ili celo telo. Eminović i saradnici definišu fizičku aktivnost kao kretanje tela koje obavljaju skeletni mišići, a koje dovodi do potrošnje energije.
Postoji više načina za kategorizaciju fizičke aktivnosti i neaktivnosti u odnosu na intenzitet ili potrošnju energije. Da bi se postigla zdravstvena korist od kretanja, većina smatra da je najefikasnija redovna fizička aktivnost umerenog intenziteta. Fizička aktivnost umerenog intenziteta je vrsta aktivnosti koja ubrzava rad srca i stvara osećaj toplote u telu i zadihanosti. Glavni izvori fizičke aktivnosti koja unapređuje zdravlje uključuju uobičajene aktivnosti kao što su šetnja, vožnja bicikla, plivanje, kućni poslovi, rad u bašti, rekreativni sport i ples.

 

 

 

 

 

Značaj fizičke aktivnosti
Prema Eminoviću, mogućnost za bavljenje rekreativnom fizičkom aktivnošću je vitalna za zdravlje i lični razvoj svih pojedinaca nezavisno od pola, uzrasta, socio-ekonomskih mogućnosti, funkcionalnih sposobnosti, kulturoloških karakteristika. Za decu i mlade fizička aktivnost je od posebnog značaja naročito u nižim socio-ekonomskim grupama koje imaju manje slobodnog vremena, a kojima su rekreativne fizičke aktivnosti manje dostupne. Oni češće žive u urbanim regijama sa slabom bezbednošću saobraćaja koji je gust, sa malo zelenih površina što su faktori koji nadalje smanjuju mogućnost za redovnu fizičku aktivnost. Generalno govoreći, prepreke koje sprečavaju ljude da budu svakodnevno aktivni uključuju nedovoljno razvijenu svest o značaju aktivnosti, troškove, razdaljine koje treba preći do mesta gde postoji mogućnost za bavljenje sportom, kulturološke i jezičke barijere i pristup objektima za rekreaciju i sigurnim mestima za igru.

 

 

 

 

 

Fizička neaktivnost i njene posledice po zdravlje ljudi
Epidemiološka istraživanja su potvrdila da fizička neaktivnost doprinosi 15–20% riziku za nastanak koronarne bolesti srca, dijabetesa tipa 2, raka debelog creva, raka dojke i doprinosi prelomu zgloba kuka kod starijih osoba. Redovna fizička aktivnost može da pomogne da se spreči i smanji učestalost gojaznosti i da se održi poželjna telesna težina. Takođe ona promoviše psihološko blagostanje i smanjuje stres, anksioznost i osećanja depresije i usamljenosti. Kroz sport, igru i druge fizičke aktivnosti, mladi ljudi imaju mogućnost da steknu samopouzdanje, da upoznaju prijatan osećaj uspeha i da se druže. Fizička aktivnost pomaže u sprečavanju i kontroli rizičnih ponašanja kao što su pušenje duvana, alkohol i zloupotreba supstanci i utiče na način ishrane i sprečava nasilje, naročito kod dece i mladih.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije http://www.who.int/topics/physical_activity/en/ mnogi ljudi nisu svakodnevno dovoljno aktivni uprkos važnim zdravstvenim koristima fizičke aktivnosti. U zapadnoj Evropi bar dve trećine odraslog stanovništva nije dovoljno fizički aktivno. Slični su i podaci za Srbiju. Vreme i sredstva za fizičku aktivnost se smanjuju, a kompjuterske igrice i vreme provedeno ispred televizora se povećava. Istraživanje sprovedeno kod mladih u zemljama Evrope tokom 2001–2002. godine pokazalo je da je u proseku samo 34% mladih uzrasta 11, 13 i 15 godina redovno fizički aktivno u skladu sa važećim preporukama. U većini zemalja dečaci su aktivniji od devojčica, ali se nivo aktivnosti smanjuje kod oba pola sa godinama. Nedovoljna fizička aktivnost u detinjstvu može imati i brojne posledice.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari