Butna kost (femur)
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Biologija
Objavio Nichesco 05. maj 2015. Prijavi dokument
1. Uvod
Lipidi su estri trohidroksilnog alkohola glicerola i viših masnih kiselina. To su jedinjenja različitog sastava po pravilu nerastvorna u vodi, a rastvorna u organskim rastvaračima. Čine 1/3 svih hranljivih sastojaka neophodnih za održavanje života, a nalaze se skoro u svim prehrambenim proizvodima. Biološki su veoma značajna jedinjenja. Osnovna su komponenta bioloških membrana i utiču na njihovu prpustljivost, učestvuju u predaji nervnih impulsa, stvaraju kontakte među ćelijama, čine energetske rezerve, štite organizam od mehaničkih povreda i formiraju termoizolacioni sloj.
Zbog specifične hemijske strukture lipidi se sastoje od nepolarnog i polarnog dela. Jedan je hidrofilan (ima afinitet prema vodi) i to je glava a drugi hidrofoban deo (ne voli prisustvo vode) i to je rep.
Proizvodi koji se na sobnoj temperaturi nalaze u čvrstom stanju nazivaju se mastima, a proizvodi koji se na sobnoj temperaturi nalaze u tečnom agregatnom stanju nazivaju se uljima. Većina masti životinjskog porekla su čvrste, a većina masti biljnog porekla su tečne.
Uloga lipida:
Energetska uloga lipida ogleda se u tome što se njihovim razlaganjem oslobađa velika količina energije. Skladište se u ćelijama masnog potkožnog tkiva, odakle se prema potrebi organizma mogu koristiti.
Gradivna uloga lipida odnosi se na to što se deo masti koristi za izgradnju i obnovu ćelija i njenih delova.
Regulatornu ulogu imaju hormoni koji su steroidi.
Zaštitnu ulogu imaju masno tkivo koje okružuje bubrege i potkožni sloj masti koji pretstavlja toplotni izolator.
sl.1 lipidni dvosloj
2. Podela masnih kiselina
U sastav masti ulaze masne kiseline od 4 – 26 C atoma, uglavnom su to masne kiseline od C16 – C18 i to su palmitinska sa 16 C atoma, stearinska sa 18 C atoma i oleinska sa 18 C atoma..
U zavisnosti od broja H atoma koji su vezani za slobodne valence ugljenika u molekulu, razlikuju se tri tipa masnih kiselina:
– zasićene,
– mononezasićene i
-polinezasićene.
Kod zasićenih masnih kiselina svi ugljenikovi atomi su zasićeni vodonikom. Zasićene masne kiseline se nazivaju tako jer ne sadrže dvostruke (kovalentne) veze. Najzastupljenije su u mastima koje su u čvrstom agregatnom stanju na sobnoj temperaturi. Najčešće zasićene masne kiseline u prirodi su:
• Maslačna kiselina (butanska): CH3(CH2)2COOH
• Palmitinska kiselina (heksadekadska): CH3(CH2)14COOH
• Stearinska kiselina (oktadekadska): CH3(CH2)16COOH
• Arahidska kiselina (eikosanoidna): CH3(CH2)18COOH
Masne kiseline kod kojih postoji jedna nezasićena veza nazivaju se mononezasićene, a masne kiseline sa dve ili više nezasićenih veza nazivaju se polinezasićene. Nezasićene masne kiseline dominiraju u biljnim uljima i tečnim mastima nekih morskih životinja.
Utvrđeno je da masti rečnih riba sadrže više C16 i C20 mononezasićenih, a manje C20 i C22 polinezasićenih masnih kiselina nego morske ribe.
Od nezasićenih masnih kiselina najviše je zastupljena oleinska sa jednom dvogubom vezom, linolna sa dve dvogube veze i linoleinska sa tri dvogube veze.
Linolna kiselina ima prvu dvostruku vezu između 6 i 7 C atoma, zbog čega se naziva omega 6-masnom kiselinom, linoleinskana kiselina ima dvostruku vezu između 3 i 4 C- atoma, i ubraja se u omega 3-masne kiseline.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.