Odlomak

1.0. Uvod
Problemi u životnoj sredini zabrinjavaju nas već mnogo godina. Tokom 20. veka postalo je
jasno da ljudska vrsta ima sve veći uticaj na ekosisteme i biogeohemijske cikluse u tolikoj
meri da prevazilazi prirodnu dinamičnost Zemlje. Problemi u životnoj sredini ne poznaju
državne granice, političke i društvene razlike. Zagađenja vazduha i voda mogu da obuhvate
nekoliko opština ili nekoliko država. Uprkos rezultatima naučnih istraživanja, velikoj
medijskoj pažnji, sve većoj svesnosti ljudi, raznim kampanjama i međunarodnim dogovorima
i sporazumima, još uvek nismo uspeli da ih rešimo.
Evidentno je da danas živimo u „eksponencijalnom vremenu“ (slika 1.1.). Eksopencijalan je
rast broja stanovnika, upotrebe prirodnih resursa, zagađenja, siromaštva itd.
Slika. 1.1. Eksponencijalni rast pojedinih aktivnosti ljudi na Zemlji
Za razumevanje i rešavanje problema životne sredine potrebno je: znanje (poznavanje
činjenica i njihovo povezivanje), razumevanje problema, multidisciplinarnost,
interdisciplinarnost, razumevanje sistema i primena i poštovanje propisa, zakona,
konvencija.
Prema prirodi se ljudi ponašaju kao da je stvorena “istina”. Ljudske aktivnosti ukazuju da je
“priroda je ono što čovek poželi da bude” zato što određuju koje vrste mogu da žive na
određenom mestu; ako požele pojedine biljke ili životinje na određenom mestu, mogu da ih
hrane, zalivaju i đubre (nezavisno od globalnog ciklusa vode, energije i nutrijenata). Ljudima
4
nije važno ako se voda ili energija transportuje sa velikih, globalnih, udaljenosti, grade
veštačke ekosisteme koji su nalik prirodnim. A zapravo su ljudi i ljudsko društvo deo
ekosfere, i predstavljaju „društvene životinje“, osobinu koju dele sa drugim vrstama
(pčelama, gorilama, delfinima). U ljudskom društvu, sve je međusobno povezano i zbog
toga ne može da se uradi nešto što neće imati posledice na neki deo sistema.
Rastući uticaj ljudi na životnu sredinu se često obeležava jednostavnom jednačinom
I = P A T
I – pritisak (uticaj) ljudi na životnu sredinu, P – broj ljudi, A – potreba za resursima svakog
čoveka, T – tehnološki faktor; snaga koju ljudi vrše kroz tehnološke promene
Održivi razvoj je razvoj po kojem potrebe današnjice ne treba da ugroze potrebe budućnosti
(Our Common Future, 1987). Nova naučna saznanja, tehnološki razvoj i ekonomski razvoj
jesu doneli napredak, ali ciljevi još uvek nisu postignuti. Pitanje je kako treba da se
ponašamo u budućnosti. Ako zadržimo sadašnji način, neminovno je da će doći do rasta
nejednakosti kao i nastavka problema u životnoj sredini. Ovo može dovesti do nestabilnosti
i kolapsa. Umeren rast će usporiti procese, ali ne znači da će dovesti do rešenja.
Danas postoje dva suprotne stava o problemima u životnoj sredini. Osnovne teze prvog
stava, koji se mnogo češće navodi, da je da je Zemlja planeta ograničenih resursa, da broj
stanovnika nezadrživo raste i da je ovaj, 21. vek, odlučujući za ljudsku vrstu. Prema drugom
stavu, nijedan resurs do sada nije u potpunosti iskorišćen, tj. nestao, stanovništvo je prošlo
demografsku tranziciju i broj stanovnika polako počinje da stagnira, a 21. vek će biti vek
neverovatnog tehnološkog napretka. I za jedan i za drugi argument postoje dokazi, a da bi
se tačno utvrdilo za koji su dokazi brojniji i čvršći potrebno je koristiti naučne dokaze i
kritičko razmišljanje.
Nauka o zaštiti životne sredine je multidisciplinarna i interdisciplinarna, što znači da je
potrebno ukrstiti znanja iz različitih oblasti, i to ne samo prirodnih, nego i društvenohumanističkih,
tehničkih, medicinskih. Svaka oblast ima svoj doprinos. Geolozi, biolozi,
hemičari, fizičari objašnjavaju prirodne procese. Istorija i arheologija podučavaju uspesima i
greškama iz prošlosti. Ekonomija pomaže vrednovanju procesa, promena i ponašanja.
Pravom regulišemo ponašanje prema životnoj sredini propisima i zakonima. Inženjeri nude
tehnička rešenja. Lekari nalaze vezu između stanja životne sredine i zdravlja ljudi. Filozofija,
religija i moral definišu naš odnos prema životnoj sredini i odnos pojedinca i zajednice, kao i
naš stav prema bližnjima i shvatanju prostora i vremena.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari