Historijski razvoj željezničkog saobraćaja u BiH
Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u saobraćaj 24. decembra 1872. godine.
Bila je to pruga normalnog kolosjeka od Banje Luke do Dobrljina (101,6 km), izgrađena kao
dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Turske, trebala povezati Carigrad sa
Bečom.
1
Slika 1.
Poslije Berlinskog kongresa (1878.) Austrougarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu i
odmah počela intenzivnu gradnju pruga. Okupacione trupe su gradile pruge na liniji svog
prodora u Bosnu, da bi osigurali snabdijevanje trupa. Već u septembru 1878. godine, započeta
je gradnja uzane pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva. Desetog dana septembra 1878.
godine, u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica, pod
nazivom «Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica». Direktor je bio austrougarski
major – inžinjer Johan Tomašek.
U prvoj fazi izgrađene pruge, stepen tehničke ispravnosti bio je na najmanjem
mogućem tehničkom nivou i jedva je zadovoljavao minimum za bezbjedno odvijanje
saobraćaja. Poluprečnici krivina iznosili su 30 metara, uspon i do 16 promila, a gornji stroj je
izrađen od slabih šina tipa VI, težine 13,5 kg/m i dužine 7 metara. Poseban problem su bile
skretnice, tzv. «ciganke», koje su kovači izrađivali na licu mjesta bez podloženih pločica i sa
vrlo lošim sastavima. Vozni park se sastojao od malih lokomotiva i vagona. Lokomotive
su imale jačinu 20 do 40 konjskih snaga, a otvoreni vagoni zvani «loris» imali su nosivost
dvije tone. Kvačenje vagona bilo je primitivno i uslijed krutih veza, često je dolazilo do
kidanja vozova u krivinama.
2
1
http://www.zfbh.ba
2
http://www.zfbh.ba
Sve ove okolnosti imale su za posljedicu da su prvih dana u saobraćaju vozna vremena
bila enormno duga, pa je voz iz Bosanskog Broda do Zenice vozio 15 sati. Do korekcije i
poboljšanja tehničkih elemenata pruge došlo je 1880. godine. Nastavljena je gradnja pruge
prema Sarajevu. Nabavljene su nove lokomotive jačine 50 konjskih snaga, novi dvoosovinski
putnički vagoni druge i treće klase i zatvorena teretna kola.
Prva dionica ove pruge, od Bosanskog Broda do Doboja, završena je 12. 02.1879.
godine, od Doboja do Žepča 22.04.1879. godine, od Žepča do Zenice 05.06.1879. godine.
Pruga je završena 05.10.1882. godine, kada je lokomotiva «RAMA» dovezla prvi voz u
Sarajevo. Ukupna dužina ove pruge iznosila je 270.117 km. Tokom dalje eksploatacije, na
pruzi su rađena poboljšanja, a najznačajnije je probijanje tunela Vranduk 1910. godine i
ugradnja šina tipa 4 težine 22 kg, čime je gornji stroj znatno poboljšan.
Slika 2.
Sljedeća izgrađena pruga bila je rudarsko šumska pruga Semizovac-Ivančići. Njena
glavna namjena bila je izvoz manganske rude iz bogatog nalazišta kod Čevljanovića i odvoz
drvenih poluobrađenih trupaca.
Austrougarska monarhija se odlučila za gradnju Južne pruge. Prva dionica te pruge od
Metkovića do Mostara puštena je u saobraćaj 14.06.1885.godine. Kao odvojak glavne
magistralne pruge Doboj-Sarajevo 26.04.1886.godine izgrađena je dolinom rijeke Spreče
pruga Doboj-Simin Han (66,7 km). Ta pruga je obezbjeđivala izvoz kvalitetnog uglja i soli iz
bogatog Tuzlanskog bazena.
Zbog male propusne moći izgrađenih pruga, nastavlja se gradnja Južne pruge od
Mostara prema Sarajevu, pa se 22.08.1888. godine u saobraćaj pušta dionica pruge Mostar –
Ostrožac, a 10.11.1889. godine prvi voz ulazi u Konjic. Velike probleme graditeljima ove
pruge zadavala je vododjelnica Ivan Sedlo. Sa nadmorske visine 876 m trebalo je na vrlo
kratkom odstojanju stići na kotu 279,1 m u Konjic. U tu svrhu izgrađena je zupčanica, djelo
švajcarskog inžinjera Romana Abta. Kroz planinu Ivan probijen je tunel dugačak 648 m. Na
ukupnoj trasi od Sarajeva do Konjica (55,8 km) postavljena je zupčanica u dužini od 17,8 km.
Dio pruge od Konjica do Sarajeva puštena je u saobraćaj 01.08.1891. godine i na taj način je
ostvarena veza sa Jadranskim morem.
3
3
http://www.zfbh.ba
