JU MEDICINSKA ŠKOLA
SARAJEVO
INFARKT SVIH ORGANA
MATURSKI RAD
2016.
1
SADRŽAJ
3
pretvara u gnjecavu kašu). S vremenom područje infarkta podliježe različitim promjenama
uvjetovanim njegovom veličinom, vrstom zahvaćena tkiva i njegovom lokalizacijom. Najčešće
se područja infarkta s vremenom pretvaraju u vezivne ožiljke koji nadomještavaju propali
funkcionalni parenhim.
Zbog infekcije infarkti se mogu zagnojiti i pretvoriti u apscese, npr. u plućima. Ako su veći,
može se na periferiji stvoriti čvrsta vezivna kapsula u središtu koje se nalazi razmekšano
područje nekroze (inkapsulacija). Ako se taj nekrotični sadržaj isprazni ili apsorbira, nastaje
pseudocista (npr. u mozgu). Nekrotična područja infarkta često podliježu kalcifikaciji. Kliničko
značenje infarkta je veliko, jer više od polovice svih smrti uzrokuju kardiovaskularne bolesti, a
većina smrtnih slučajeva zbog tih bolesti nastaje kao posljedica infarkta srčanog mišića i mozga
te infarkta pluća. Infarkt crijeva može biti smrtonosan i zbog brzog nastanka popratnog
peritonitisa i paralitičkog ileusa, a ishemijska nekroza (gangrena) donjih ekstremiteta gotovo je
svakodnevno klinički problem starijih osoba, posebno dijabetičara. Smrtonosni trojac tromboza,
embolija i infarkt čest su i teško rješiv klinički problem u dugo ležećih ostarjelih bolesnika.
2
U okviru maturskog biće analizirana osnovne karakteristike infarkta, sa posebnim akcentom
na rane implikacije infarkate, te na vrste infarkta koje se najčešće javljaju. Prilikom izrade rada
konsultovana je relevantna medicinska literatura, a od načnih metoda su korištene metode
analize i sinteze. Metoda analize je korištena za prikupljanje potrebnih informacija i za njihovu
klasifikaciju. Metoda sinteze je korištena za grupisanje prikupljenih podataka u jednu smislenu
cijelinu. Osnovni cilj istraživanja, u okviru maturskog rada je ustanoviti osnovne determinante
infarkta i istražiti pojave koje mu prethode i manifestacije koje mu slijede.
2
Mehta, P., (2014)., Ischemic heart disease: A focus on risk factors, Trends in Cardiovascular Medicine.,
str. 17.
4
2.
INFARKT SVIH ORGANA
2.1. Rane implikacije infarkta
U okviru ovog poglavlja akcenat će biti na srčanom infarktu jer je on najčešći, a istovremeno
I najopasniji, a pored njega biće pomenuti i drugiji bitiji oblici infarkta. Često se čuje da je neko
umro naprasno i neočekivano. Ljudi kažu za takvu smrt da je "sm
rt u cipelama
", tj. da umrli nije
prethodno bolovao ležeći u krevetu, već da je obavljao svakodnevni posao. Ove smrti su veoma
dramatične za okolinu, ali su "lagane" za umrlog jer brzo dolaze. Više od 5% smrtnih slučajeva
zbog koronarne bolesti događa se iznenada i prije dolaska u bolnicu.
3
Nerijetko smrt "dolazi" u
trenu, iznenada, pa je svaka pomoć nemoguća. Ali zato, ako postoji vremenski razmak od
početka i od pojave smrti, medicinska pomoć može biti i uspješna. Milenijumima je nagla smrt
(lat.
mors subita
), kao nepoznati fenomen, bila interpretirana u mitološko-religioznom smislu.
Trebalo je da prođe mnogo vremena da bi se ovom problemu prišlo na objektivniji način. Od
iznenadne smrti Fidipida, maratonca iz 490. godine prije nove ere, koji je bio prvi spomenuti
primjer u historiji, trebalo je da prođe preko 2000 godina, i tek 1707. godine je predočen prvi
klinički izvještaj o takvoj nagloj i neočekivanoj smrti.
4
Naime, pomenute 490. godine prije nove ere, Grci (Atinjani) su kod grčkog sela Maraton
pobijedili deset puta jaću vojsku Perzijanaca. Grčki glasnik Fidipid je 42 kilometra trčao od sela
Maraton do Atine da bi dostavio vijest o toj pobjedi svome kralju u Atinu, i kada je stigao, srušio
se mrtav. Poslije je kao sportska disciplina uveden pojam "maratonska utrka" čija je dužina oko
42 kilometra. Za iznenadnu srčanu smrt se najčešće kaže da je to klinički neobjašnjiva, brza smrt,
koja se dešava kod, naizgled, zdravih ljudi za vrijeme njihovog svakodnevnog posla, bez
anamnestičkih podataka o prethodno značajnoj bolesti i koji ne primaju nikakvu terapiju.
Međutim, svaka koronarna smrt (smrt zbog bolesti koronarnih arterija) u stanovništvu sa
raširenom aterosklerozom, ipak se može smatrati očekivanom, samo neke od ovih smrti su manje
očekivane od drugih. Da bismo shvatili pojam "iznenadne srčane smrti", važno je poznavati dva
podatka: tačno vrijeme pojave simptoma i tačno vrijeme nastupa smrti. Tada možemo da
definišemo iznenadnu srčanu smrt.
3
White H., D., Chew D., P., (2008)., Acute myocardial infarction, Lancet., str. 42.
4
Beers, M., (2003)., The Merck Manual of Medical Information., New York: Merck & Co. Inc., str. 178.
6
transporta, treba vršiti vanjsku masažu srca i davati vještačko disanje usta na usta. Prva pomoć
unesrećenom se može provesti na sljedeći način:
7
−
Unesrećenog treba položiti na leđa
na tvrdu podlogu.
−
Pregledati mu usnu šupljinu i
izvaditi zubnu protezu ili zalogaj,
ako se isti nalazi u ustima.
−
Našom rukom zatvorimo pacijentu
nos, stavimo mu maramicu preko
usta i priljubimo naša usta na
njegova, te brzo upušemo zrak iz
naših pluća u njegova, te
saćekamo da spontano izdahne. Manevar se ponavlja 15-ak puta u minuti.
−
Istovremeno vršimo vanjsku masažu srca brzinom od 70 do 80 puta u minuti. Na donji
dio grudne kosti unesrećenog (ne na njen vrh), postavimo naš dlan a preko njega naš
drugi dlan i započinjemo ravnomjemu kompresiju težinom našeg gomjeg dijela tijela
ispruženim rukama u laktovima, tako da prsnu kost utiskujemo za nekoliko centimetara.
Bitno je napomenuti da je mnogo lakše izvoditi vanjsku masažu srca i vještačko disanje,
udvoje, nego ako to mora da obavlja samo jedna osoba. Ako unesrećeni ne diše pet minuta ili
duže, dolazi do nepovratnog (ireverzibilnog) oštećenja mozga, ali i drugih organa. Mjere
reanimacije se moraju vršiti kod svih bolesnika bez obzira na dob, i vrše se ili do pojave znakova
oporavka bolesnika, ili do pojave sigurnih znakova smrti.
2.1.1. Treperenje srca
Kada pjesnik kaže da nekome srce treperi, time iskazuje neizmjerno uzbuđenje i radost. Kada
liječnik kaze da nekome srce treperi, time ukazuje na kliničku smrt te osobe.
7
Mehta, P., (2014)., Ischemic heart disease: A focus on risk factors, Trends in Cardiovascular Medicine.,
str. 22.
Slika 2. Vanjska masaža srca
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
