Odlomak

• Izriču se izvršiocu kd za izvršeno (ili pod određenim uslovima i za pokušano) kd koje je predviđeno zakonom.
• Izriču se i izvršavaju, po vrsti i meri, samo krivične sankcije koje su predviđene zakonom.
• Izriče ih sud pod uslovima i u postupku predviđenim zakonom.
• Imaju prinudan karakter jer se izvršavaju prema izvršiocu kd protiv njegove volje i sastoje se u oduzimanju ili ograničavanju određenih prava i sloboda ili upozorenju da će to da bude učinjeno ako on ponovo izvrši neko kd.
• Izvršiocu kd mogu da budu oduzeta ili ograničena određena prava samo u meri koja odgovara prirodi i sadržini izrečene sankcije i samo uz poštovanje njegove ličnosti i ljudskog dostojanstva.
• Opšta svrha krivičnih sankcija je zaštita društva od kriminaliteta, odn. suzbijanje društveno opasnih ponašanja putem generalne i specijalne prevencije.

 Vrste:
1. kazne
2. mere upozorenja
3. mere bezbednosti
4. vaspitne mere

 Izvršenje krivičnih sankcija izrečenih punoletnim licima u RS detaljno reguliže Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija.
 Izvršenje krivičnih sankcija koje se primenjuju prema maloletnim izvršiocima kd reguliše Zakon o maloletnim izvršiocima kd i krivičnopravnoj zaštiti maloletnika.

 Osnovni principi izvršenja:
1) princip zakonitosti – nikome ne može da bude izrečena kazna ili druga krivična sankcija za delo koje pre nego što je učinjeno zakonom nije bilo zakonom nije bilo predviđeno kao kd, niti može da mu se izrekne kazna ili druga krivična sankcija koja zakonom nije bila propisana pre nego što je kd učinjeno.

2) princip postupanja na osnovu pravnosnažne sudske odluke – do izvršenja sankcije dolazi kada odluka kojom je ona izrečena postane pravnosnažna i kada za njeno izvršenje nema zakonskih smetnji.

3) pravnosnažnost sudske odluke – nastupa kada žalba nije dopuštena ili je istekao rok za njeno izjavljivanje, a ona nije izjavljena, ili kada je dostavljena odluka drugostepenog organa po žalbi koja je izjavljena na prvostepenu odluku.
4) nepostojanje zakonskih smetnji za izvršenje odluke – znači da u konkretnom slučaju ne postoje posebne smetnje utvrđene ZIKS-om, a ako postoje ne može da se pristupi izvršenju izrečene sankcije.

5) princip mogućnosti odlaganja ili predkida – krivična sankcija koja je izrečena pravnosnažnom odlukom nadležnog organa može da se odloži ili prekine pod uslovima koji su određeni zakonom.

6) princip zabrane mučenja, zlostavljanja, ponižavanja ili eksperimentisanja – ZIKS garantuje poštovanje dostojanstva lica prema kome se izvršava krivična sankcija.

7) princip nediskriminacije – zabranjuje stavljanje lica prema kojima se izvršava krivična sankcija u neravnopravan položaj zbog: rase, boje kože, vere, jezika, obrazovanja, imovnog stanja, društvenog položaja ili drugog ličnog svojstva.

8) princip poštovanja osnovnih prava osuđenih lica – njihova osnovna prava mogu da budu ograničena samo u meri koja je potrebna za izvršenje sankcije i samo u postupku koji je propisan ZIKS-om.

9) princip sudske zaštite prava osuđenih lica – omogućava vođenje upravnog spora protiv pojedinačnih akata kojima se rešava o pravima i obavezama lica prema kojima se izvršava krivična sankcija.

10) princip obavezne evidencije – vode se odgovarajuće evidencije o licima prema kojima se izvršavaju krivične sankcije i pritvor (to omogućava praćenje i kontrolu procesa izvršenja sankcija, smanjuje mogućnost eventualne zloupotrebe od zavodske administracije i sl.).

11) princip budžetskog finansiranja troškova izvršavanja krivičnih sankcija – sredstva za njihovo izvršenje obezbeđuju se u budžetu RS, a lice prema kome se krivična sankcija izvršava ne plaća troškove izvršenja, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

KAZNA ZATVORA
 Karakteristike => kazna lišenja slobode predstavlja opšteprihvaćenu krivičnu sankciju u krivičnom zakonodavstvu i sudskoj praksi.
 Važna uloga kazne zatvora u savremenim sistemima krivičnih sankcija zasniva se na očekivanju da sama pretnja kaznom zatvora ima značajno generalno-preventivno dejstvo.
 Određene krivične sankcije (npr. uslovna osuda) su supstitut kazne zatvora i postoje isključivo uporedo sa njom.

 Ona ima brojne negativne posledice po osuđenike prema kojima se primenjuje.
 Njome se često postiže cilj suprotan očekivanom (ličnost je udaljena i otuđena od društva, normalnog života na slobodi i prosocijalnih normi, umesto specijalne prevencije).
 Zato se traga za alternativnim merama koje treba da otklone primenu ove kazne da bi se izbegle negativne posledice zatvaranja (one treba da odgovaraju prirodi i težini dela i ličnim karakteristikama izvršioca).
 Najčešće alternative su: različite vrste uslovne osude, sudska opomena, novčana kazna, naknada štete, različiti oblici vaninstitucionalnog tretmana, rad u korist zajednice, elektronski nadzor i kućni zatvor.

 KZ propisuje kaznu zatvora kao glavnu kaznu.
 Traje minimalno 30 dana i maksimalno 20 god.
 Izriče se na pune godine i mesece, a do 6 meseci i na pune dane.

 Izuzetno, postoji mogućnost propisivanja kazne zatvora 30-40 god.
 Ona se propisuje za najteža kd i za najteže oblike kd.
 Ne može da se propiše kao jedina kazna (samo uz kaznu zatvora do 20 god.) i ne može da se izrekne licu koje u vreme izvršenja kd nije napunilo 21 god.

 Svrha => da osuđeni, primenom odgovarajućih programa postupanja, usvoji društveno prihvatljive vrednosti u cilju lakšeg uključivanja u uslove života posle izvršenja kazne kako ubuduće ne bi vršio kd.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 35 stranica
  • Kriminologija -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Kragujevac,  UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Pravni fakultet  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari