Odlomak

UVOD
Kruška je u svetu a i kod nas, na više od 70 % površina iskrčena zbog kruškine buve (Psylla pyri) i delom zbog bakteriozne plamenjaĉe jabučastog voća (Erwinia amylovora). Samo u Sremu je iskrčeno skoro 1000 ha zasada (na sejancu). Smanjivanjem površina pod kruškom, povećana je potražnja pa se danas kruška može prodati još dok je na stablu. Mnogi su ušli i ulaze u novu proizvodnju a posebno oni koji osećaju profit i smatraju da je 99% prodaja a 1% proizvodnja. Primenjuje se gusta sadnja, koriste se nove podloge, kruška se intezivno hrani,
uvode se sistemi za navodnjavanje a sve u cilju dobijanja visoke proizvodnje i profita. Kruškina buva, iako ne zna šta je profit, ima iste zahteve kao i profit:  visoka ulaganja i visok zdravstveni nivo kruške. Tada polaţe više jaja, brţe se razmnoţava, proizvodi više medne rose i postaje ograniĉavajući faktor proizvodnje. Kako uskladiti profit i interese kruškine buve?
Odgovor se traţio na međunarodnom nivou. Organizovani su simpozijumi o kruški i krušinoj buvi a u EU postoje radne grupe koje se bave ovim problemom.

Nauĉnici su došli do saznanja da se kruška moţe proizvoditi ako se uspostavi ravnoteţa u razviću kruške, kruškine buve i prirodnih regulatora brojnosti ovog insekta. Došlo se i do zakljuĉka da kruškina buva u odnosu na dinamiku populacije spada u tzv. „r“ selektirane organizme ili brojnost zavisi od kvaliteta ishrane. Kruškina buva je monofag (hrani se samo kruškom), što je intezivnija ishrana veća je reprodukcija, ima veći broj generacija, poseban naĉin ţivota, praćena je polifagnim parazitima i predatorima, bolesti su ređe. Korisni organizmi i bolesti ne mogu drţati kruškinu buvu ispod praga štetnosti jer doleću obiĉno kasno, kada su već napravljene štete.

Kako proizvoditi krušku uz prisustvo kruškine buve? U ovoj knjizi izneti su zahtevi, naĉin, ponašanje i »razmišljanje« kruškine buve u zavisnosti od uslova gajenja biljke domaćina, što Vam moţe pomoći da shvatite njihove međusobne odnose i time gajite krušku obezbeđujući profit. Knjiga je namenjena studentima, voćarima, kao i onima koji nameravaju da shvate
sloţenost odnosa kruškine buve i domaćina i delikatnosti regulisanja tih odnosa.

 

 

FIZIOLOŠKE BOLESTI KRUŠKE
Brojnost kruškine buve zavisi od fiziologije biljke domaćina. Zbog uzajamne povezanosti kruškine buve i fiziologije odnosno zdravstvenog stanja domaćina iznećemo neke informacije koje treba imati u vidu u proizvodnji kruške.

 

 
SIMPTOMI POREMEĆAJA U ISHRANI KRUŠKE
Kruška ima relativno dubok koren koji je obiĉno sposoban da obezbedi hraniva ako su raspoloţiva u zemljištu ĉak i u niskim koliĉinama. Postoje velike razlike između sejanaca i podloga razliĉite bujnosti. Procena potreba godišnjih zahteva kruške, obavlja se na osnovu analiza zemljišta,  listova i plodova. Kruška godišnje iznosi hraniva iz zemljišta u koliĉini: 10,1 kg/ha
azota; 1,6 kg/ha fosfora; 18,7 kg/ha kalijuma; 1,9 kg/ha kalcijuma i 1,8 kg/ha magnezijuma, koje bi trebalo nadoknaditi svake godine u zavisnosti od sorte,  podloge i starosti. Za normalan rast, godišnji zahtevi kruške su: 10 kg/ha azota, 1,3 kg/ha fosfora, 21,3 kg/ha kalijuma, 34,5 kg/ha kalcijuma i 7,2 kg/ha magnezijuma. Koliĉine hraniva kruške određuju se na osnovu analiza potreba biljaka ali i poznavanja kako hraniva utiĉu na pojavu najznaĉajnijih štetnih organizama. Tako kruškina buva i bakteriozna plamenjaĉa su favorizovane većom bujnosti
kruške, na koju najviše utiĉe azot.

S druge strane, kruška sliĉno jabuci, ima zahteve za odgovarajućim uravnoteţenimrastom, radi optimalnog kvaliteta i prinosa plodova. Ravnoteţu u hranivima moţe da poremeti više faktora. Jedan od njih je na primer znaĉajnija pojava kalifornijske štitaste vaši koja remeti fiziologiju kruške, smanjuje prinos, dolazi do odvajanja kore od stabla što moţe dovesti do sušenja. U većini literaturnih podataka Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava, naglašava se specifiĉnost i osetljivost kruške u ishrani, pa se preporuĉuje izbegavanje primene hraniva kada su manji nedostaci ĉak i u sluĉaju stvarne potrebe. Koncentrati se ne preporuĉuju. Ako se koriste folijarna hraniva, treba ih koristiti u minimalnim koliĉinama.

 

 
NEDOSTATAK ILI SUVIŠAK HRANIVA
U sluĉaju nedostatka hraniva, kruška reaguje simptomima karakteristiĉnim za pojedina hraniva, dok suvišak hraniva nema tako karakteristiĉne simptome koji bi ukazivali na uzrok. Raspoloţivost hraniva zavisi i od pH vrednosti zemljišta. Za gajenje kruške, najpovoljnije pH vrednosti zemljišta su 5,6-6,5 ili da sadrţaj aktivnog kreĉa bude do 4%. Blago kisela pH vrednost zemljišta je najpovoljnija jer kruška najlakše usvaja osnovne elemente: N, P, K, Ca i Mg ali i metale. Kod nas, Centralna Srbija ima obiĉno ove pH vrednosti ali i kiselije. U Vojvodini, ravniĉarski deo, uglavnom je blizu neutralne pH vrednosti ili u nekim reonima do 8,5. Kruška kod alkalnih zemljišta slabo raste, jer potrebni elementi nisu na raspolaganju. Teţe se usvajaju hraniva tipa metala kao što su gvoţđe, mangan i cink odnosno radi se o nepokretnim elementima u biljci ĉiji nedostatak se po pravilu javlja na vršnom lišću.

 

 

NEDOSTATAK AZOTA
Azot utiĉe na vegetativni porast, na cvetanje, formiranje pupoljaka i na karakteristike oblika plodova. Azot je pokretan i u sluĉaju nedostatka, vršni listovi povlaĉe azot iz starijih pa se simptomi nedostatka pojavljuju redovno na donjem lišću. Nedostatak azota je redak kod jabuĉastog voća. Nedostatak azota smanjuje vršni porast i veliĉinu lista. Boja lišća je od bledo zelene do bronzaste, sliĉna boji lišća u jesen kada se hraniva povlaĉe. Na starijim listovima mladara ili grana javlja se ţutilo i hloroza što moţe dovesti do opadanja lišća. Novi
mladari su po pravilu tanji, svetlo braon a kora moţe biti i crvenkasta. Manje se formira plodova i njihovo opadanje je intezivnije. Nedostatak azota, u krušiku visoke rodnosti, otklanja se dodavanjem đubriva na bazi azota ili kod akutnog nedostatka primenom folijarnih hraniva sa uravnoteţenim sadraţajem azota (8:8:8). Folijarna hraniva ili zemljišna đubriva sa
većim sadrţajem azota se izbegavaju. Amerikanci preporuĉuju korišćenje urea đubriva ali u minimalnim koliĉinama. Primena ureje sa pesticidima smanjuje njihovu efikasnost. Ali, primena ureje sa preparatima na bazi regulatora rasta (Regalis, na primer koji je registrovan za primenu na jabuci ali ne i na krušci) moţe povećati njihovu absorpciju.
Pragovi, za azot kod kruške, prema analizi lista su:% suve materije nedostatak: 1,8; srednjisadrţaj: 2,1 – 2,5 (Orts, Giraud, 2006).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Naučni radovi

Više u Skripte

Komentari