Masovni mediji i odgoj dece

UVOD

Kako je tema naseg seminara uloga nas medija u odgoju djece i mladih treba navesti sta je to odgoj. Kako ne postoji jedinstvena definicija odgoja zbog slozenosti samog procesa navest cemo sljedece:.. Odgoj – je proces formiranja čovjeka kao ljudskog bića, njegovih fizičkih, intelektualnih, moralnih, estetckih i radnih osobina. Omogućuje ljudsko oblikovanje čovjeka. Odgoj je specifičan proces i posebna društvena djelatnost. Odgoj je vid složenog i odgovornog rada i posebna profesija koju država povjerava odgojno obrazovnim institucijama. U nastavku cemo pokusati objasniti ulogu masovnih medija (televizije, Interneta, radija i tiska) u odgoju djece.

ULOGA MASOVNIH MEDIJA U DRUSTVO

Pojam koji je ušao u upotrebu, 20-ih godina prošloga vijeka, sa pojavom radija, štampe i kasnije TV-a. Pod njima se podrazumjevaju svi mediji koji su dizajnirani tako da ih “konzumira” široka publika, za koju se smatra da imaju zajednički interes. Masovni mediji su ujedno i podskup jednog šireg pojma, masovne komunikacije. Njihove osnovne odlike su da snažno utiču na formiranje „masovnog konzumentskog društva” koje je uglavnom u kontrastu sa samostalnim odlučivanjem. Masovni-globalni mediji nastali su dugo nakon pojave lokalnih i nacionalnih. U Evropi prvi masovni mediji bile su novine koje su dominirale tokom devetnaestoga vijeka. Na samim početcima razvoj masovnih medija je bio kolebljiv, novine i časopisi su bili pisani isključivo za domaće čitaoce, što je bilo kombinovano sa jezičkom barijerom uskraćivalo mogućnost izvoza. U suštini mediji funkcionišu na način na koji je odraz udruženih interesa moćnih društveni grupa koje su u položaju da vrše raspodjelu društvenih resursa. Uprkos ovim ograničenjima mediji igraju ključnu ulogu u svim modernim društvima. Štaviše ako je društvo otvorenije za svačiji glas to je uloga medija važnija da bi ta otvorenost bila dugotrajnija. Danas se u masovne medije ubrajaju štampa, radio, TV, muzika i video zapisi, film, štampani mediji, internet i kompjuterski softver. Jedno od najboljih objašnjenja i idefinicija masovnih medija dao je Denis Mekvej (Denis McQuail), njegovu definiciju možemo podijeliti u šest posebnih stavki koje ćemo u nastavku izložiti: Masovni mediji: 1. jesu razlučiv skup aktivnosti ( stvaranje medijskog sadržaja) 2. uključuju posebne tehnološke konfiguracije ( radio, televizija, videoteks, novine, knjige) 3. vezani su za formalno konstituisane institucije ili medijske kanale ( sistemi, stanice, publikacije) 4. operišu u skladu sa određenim zakonima, pravilima i shvatanjima ( profesionalni kodeksi i praksa, publika, društvena očekivanja i navike) 5. produkt su lica koje zauzimaju izvesne uloge ( vlasnici, regulatori, produccenti, distributeri, oglašivači, članovi publike) 6. prenose informacije, zabavu, slike i simbole do masovne publike. Iz ove podjele možemo izvući još jednu od definica masovnih medija: Masovni mediji su društvene institucije koje funkcionišu unutar određenih stega, pravila, prava i politike koje upošljavaju karakterističnu mešavinu kvalifikovanog osoblja, koji se drže određenih procedura u prikupljanju informacija, radi stvaranja građe za vizuelno, audiativno ili konceptualno usmjerene medije. Ukratko oni su učesnci u političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj dinamici društvene moći.

ULOGA MASOVNIH MEDIJA NA ODGOJ DJECE

S obzirom na veliki uticaj elektronskih medija na oblikovanje naših života, roditelji se nalaze pred velikim izazovom kada je u pitanju odgoj njihove djece. Najšeće roditeljske dileme vezane su za izbor televizijskih sadržaja s obzirom na uzrast djece, te za optimalnu količinu vremena provedenog ispred računara ili televizijskih ekrana. Pozitivni i negativni uticaji medija Kada je u pitanju uticaj medija na intelektualni razvoj djece doc. dr Lejla Kafedžić navodi da su istraživanja koja su se bavila uticajem gledanja televizije na učenje pokazala da predškolci koji gledaju obrazovne emisije postižu bolje rezultate, više čitaju knjige i kasnije pridaju veću važnost obrazovanju. Druga istraživanja pokazala su da da gledanje zabavnih programa (npr.crtanih filmova) odvlači djecu od drugih aktivnosti, poput čitanja ili druženja s drugima. To dovodi do lošijih rezultata u školi. Prema riječima doc. dr Snježane Šušnjara, pojedini sadržaji koji se nude u medijima poput sapunica, realiti emisija ili emisija o preživljavanju uopće nisu bezopasni. Ovakvi sadržaji utiču na maštu djece i na njegovu savjest, te postojeće norme i pravila ponašanja kao i na njihove odnose prema drugima. “Djeca koja provode dosta vremena pred televizijom ili pred računalom, igrajući igrice nasilnog sadržaja, vjerojatno će se ponašati agresivnije od njihovih vršnjaka koji svoje vrijeme provode u drugim aktivnostima”, smatra dr Šušnjara. Profesorica Šušnjara navodi kako čin nasilja izvršen od strane nekog pozitivnog vampira (npr. knjige i filmovi iz trilogije Sumrak…) u cilju eliminiranja onog zločestog, dovodi u pitanje poimanje djetetova razlikovanja dobra od zla. Ukoliko se ‘dobri’ lik služi zločestim i nedopuštenim sredstvima da bi uklonio nekog ‘zločestog’, djetetu se šalje poruka da i ono može isto raditi, jer cilj opravdava sredstva. Više nema dobrih i loših likova, nego samo onih manje dobrih i manje zlih. Djeca postaju zbunjena, njihovi osjećaji pomiješani, agresivnost pojačana, a neosjetljivost za patnje i probleme drugih raste.