Mlijeko i mlijecni proizvodi
Mlijeko i mliječni proizvodi
Mlijeko je proizvod mliječne žlijezde različitih vrsta sisara, predodrijeđen za ishranu mladog organizma jer sadrži skoro sve materije potrebne za razvoj i rast. Mlijeko je univerzalna namirnica koju možete koristiti u pripremi većine jela, od slanih do slatkih, i s kojom možete započeti i završiti dan. Mlijeko pruža glavni izvor ishrane mladunčadi sisara prije nego što mogu da vare različitiju hranu. Pored mlijeka u ljudskoj ishrani se koriste i mliječni proizvodi.
Mlijeko je prirodna hrana bogata kalcijem, bjelančevinama, vitaminima i mineralima, prijeko potrebnim za rast i pravilno funkcioniranje ljudskog organizma. Jedno istraživanje pokazalo je da čokoladno mlijeko ima više kalcija od “običnog” mlijeka.
Kolostrum-je mlijeko koje luči mliječna žlijezda određeni broj dana prije i nakon poroda mladunčeta (8 dana prije i 10 poslije) služi za prehranu mladunčeta te ono nije dobro za ljudsko zdravlje jer je hemijski sastav drugačiji.Osim što pomaže izgradnji i obnovi mišićne mase, mlijeko, ako se konzumira nakon sporta ili tjelovježbe, uspješnije hidratizira tijelo i pomaže mu nadoknaditi izgubljene elektrolite u odnosu na mnoge sportske napitke obogaćene ugljikohidratima i elektrolitima.
Mlijeko je najbolja prirodna hrana zbog balansiranog sastava vitamina, minerala, bjelančevina, ugljikohidrata i masti.
Niti jedno piće na svijetu ne sadrži više hranjivih tvari, a bijelu boju duguje proteinu kazeinu.
Ako želite izgraditi mišiće, nakon treninga ili sporta najbolje je popiti čašu mlijeka. (Novija znanstvena istraživanja otkrivaju nam da bjelančevine iz mlijeka, osim što pridonose izgradnji mišićne mase, imaju i zaštitno djelovanje na “oštećenja” mišića koja se događaju kao posljedica vježbanja, ali i pomažu u rehidraciji organizma nakon tjelovježbi)
Mlijeko čuva zdravlje kostiju (Dnevnim unosom samo dvije šoljica mlijeka pridonijet ćemo zadovoljenju dnevnih potreba za kalcijem, a upotpunimo li taj dnevni ritual redovitom tjelovježbom, sačuvat ćemo snagu i zdravlje svojih kostiju)
Mlijeko je dobro za vid (Redovnom konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda koji su, uz meso, ribu i jaja, bogat izvor vitamina A, pomažemo očuvanju dobrog vida te zdravlja svojih očiju).
Mlijeko koje kupujemo u prodavaonicama pasterizirano je i homogenizirano. Pasterizacija je proces kojim se mlijeko zagrijava na visokim temperaturama da bi se unistile bakterije u mlijeku. To na prvi pogled mozda zvuci sasvim u redu, znajuci da su patogene bakterije uzrocnici raznih bolesti. Medjutim, pasterizacija potpuno mijenja strukturu mlijeka, i umjesto da mlijeko postaje sigurno i korisno za upotrebu, ono zapravo postaje nesto sasvim drugo. Osim sto zagrijavanje na visokim temperaturama ubija patogene bakterije, ono ubija i korisne laktobakterije kao i mnoge druge hranjive komponente. Visoka temperatura potpuno mijenja strukturu osjetljivih mlijecnih proteina koji denaturiraju i postaju vrlo teski za probavu i stetni za zdravlje.Pasterizacija potpuno unistava enzime iz mlijeka koji su potrebni za razgradnju i probavu mlijeka. Pasterizacija smanjuje sadrzaj vitamina, denaturira mlijecni protein, unistava vitamine B12 i B6, vitamin A, vitamin D, vitamin C, onemogucuje apsorpciju kalcija iz mlijeka, ubija korisne bakterije.
Više u Agronomija
Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
- Hortikultura
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 18 stranica
Tehnologija gajenja sirak, proso, heljda
- Ratarstvo sa semenarstvom
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Poljoprivredni fakultet u Zemunu · Beograd
- 23 stranica
Proizvodnja vegetativne i generativne podloge
- Rasadnička proizvodnja
- Poljoprivredni fakultet, Novi Sad · Novi Sad
- 13 stranica
Više u Skripte
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica