REPUBLIKA SRBIJA

VISOKA ŠKOLA PRIMENJENIH STRUKOVNIH STUDIJA

VRANJE

NUMERIČKI 

UPRAVLJANE 

MAŠINE

Mentor:

      

    Student:

dr Nebojša Dimitrijević, prof.

    AMG GT

Vranje, 2017. 

DIPLOMSKI 

RAD

                                                                                                                 

 

 

Numerički upravljane mašine

 

 

2

REPUBLIKA SRBIJA

VISOKA ŠKOLA PRIMENJENIH STRUKOVNIH STUDIJA

VRANJE

SMER: MAŠINSKO INŽENJERSTVO

PREDMET: INDUSTRIJSKE MAŠINE

NUMERIČKI 

UPRAVLJANE MAŠINE

Mentor:

      

    Student:

dr Nebojša Dimitrijević, prof.

    AMG GT 93

___________________________

DIPLOMSKI 

RAD

background image

                                                                                                                 

 

 

Numerički upravljane mašine

 

 

4

Sadržaj

1.

Uvod.............................................................................................................................................. 5

2.

Mehanika CNC mašina.................................................................................................................7

3.

Numeričko upravljanje ( NC upravljanje )....................................................................................8

3.1.

Osnovi numeričkog upravljanja.............................................................................................8

3.2.

Prednosti i nedostaci nc- upravljačkih sistema.....................................................................10

3.3.

Šematski prikaz programiranja.............................................................................................12

3.3.1.

Referentne tačke CNC struga........................................................................................13

3.3.2.

Referentne tačke CNC glodalice................................................................................... 13

3.4.

Bušena traka.........................................................................................................................14

4.

Podela CNC obradnih centara..................................................................................................... 16

4.1.

Univerzalni CNC obradni centri...........................................................................................16

4.2.

Specijalizovani obradni centri..............................................................................................16

4.3.

Osoblje kod CNC obradnih centara......................................................................................17

5.

Industrijski roboti u drvnoj industriji..........................................................................................18

5.1.

Robotski centar za proizvodnju komponenata za drvene zgrade.........................................18

6.

CNC ruteri................................................................................................................................... 21

7.

Horizontalni krojač ploča altendorf F - 45.................................................................................. 22

7.1.

Horizontalni automatski krojači ploča..................................................................................22

8.

Kant mašine sa numeričkim upravljanjem.................................................................................. 24

8.1.

CNC bušilice........................................................................................................................ 25

8.2.

Dimenzionisanje i profilisanje na mašinama sa numeričkim upravljanjem i  obradnim 

centrima...........................................................................................................................................27

9.

CNC mašine za finalnu obradu masivnog drveta........................................................................32

9.1.

CNC glodalice za obradu sobnih i ulaznih vrata..................................................................32

9.2.

Dimenzoinisanje ploča i lepljenje rubnog materijala na obradnom centru..........................34

10.

Numerički upravljani automati za prskanje.............................................................................38

11.

Zaključak..................................................................................................................................40

12.

Literatura.................................................................................................................................. 41

                                                                                                                 

 

 

Numerički upravljane mašine

 

 

5

Rezime

Izlazne karakteristike kod standardnih, konvencionalnih mašina alatki usko su  vezane za 

sposobnost poslužioca mašine koji ih ručno upravlja. Ručno upravljanje nije vrsta obrade, već skup 
akcija tokom vremena s namerom da se ostvare ciljevi procesa obrade. Prema tome, ni numeričko 
upravljanje   ne   predstavlja   vrstu   obrade,   već   specijalni  koncept   upravljanja   mašinom.   Ovde   će 
uglavnom   biti   reči   o   NU   mašinama   za   obradu  materijala   i   NU   mernim   mašinama,   ali   treba 
napomenuti da postoje i numerički  upravljane mašine koje ne vrše neposrednu obradu metala ili 
nekog drugog materijala. Smatra se da je mašinska obrada jedan od najraznovrsnijih procesa, jer se 
može koristiti za dobijanje čitavog spektra oblika i površina.

Najčešće   se   primena   numeričkog   upravljanja   povezuje   sa   upravljanjem   mašina  alatki   u 

industriji obrade metala ili nekog drugog materijala (na primer drveta). Mašinska obrada jeste bila 
oblast prve primene NC tehnologije i još uvek je jedna od najvažnijih i najdominantnijih.

Ključne reči

: Numerički upravljane mašine, CNC mašine, industrijski roboti itd.

Abstract

Output characteristics in standard, conventional machines are closely related to the ability of 

the server of the machine that handles them manually. Manual control is not a type of processing, it 
is   a   set   of   actions   over   time   with   the   goal   of   achieving   the   goals   of   processing   the   process. 
Consequently,   neither   calibration   is   a   kind   of   processing,   but   a   specific   concept   of   machine 
management. This will mainly be about NU machines for material processing and NU measuring 
machines, but it should be noted that there are also numerically controlled machines that do not have 
immediate processing of metal or some other material. Machine processing is thought to be one of 
the most diverse processes, since it can be used to produce a whole set of shapes and surfaces.

The most common use of numerical management is associated with the management of 

machine tools in the metalworking industry or some other material (eg Wood). Machining was the 
field of the first application of NC technology and is still one of the most important and most  
dominant.

Key words:

 Numerically controlled machines, CNC machines, industrial robots ... 

background image

                                                                                                                 

 

 

Numerički upravljane mašine

 

 

7

Razvoj NUMA, odnosno složenijih tehnoloških struktura na bazi ovih Sistema je uspostavio 

i nove koncepte i pravila za merenje i inspekciju. Povećanje kompleksnosti i fleksibinosti, uz sve 
oštrije   zahteve   u   smislu   tačnosti   danas   se   ogledaju   u   razvoju   i   primeni   koncepta   upravljanja 
kvalitetom konformnosti u realnom vremenu.

Nove tendencije u tehnološkim sistemima u pogledu obradnih procesa, postavile su i nove 

zahteve pred  mernu  tehniku.  Primena  konvencionalnih  metroloških  sistema i  procedura koje  ih 
podržavaju,   postala   je   ograničavajući   faktor   u   smislu  fleksibinosti   i   tačnosti   merenja.   Poseban 
problem je bio metrološka identifikacija kompleksnih metroloških zadataka, kao što su, na primer, 
tolerancije oblika i položaja kod kutijastih delova ili delova sa površinama slobodnog oblika1). Kod 
ovih primera, pored metrološke identifikacije oblika, problem je i povezivanje metroloških baza, što 
ima direktnog uticaja na tačnost dobijenih rezultata.

Poseban   doprinos   istraživanju   i   razvoju   NUMM   su   imala   dva   događaja

2

).   Prvi   je, 

otpočinjanje industrijske proizvodnje krajem šezdesetih godina, mernih sistema na bazi elektronike 
za dužine i uglove, a drugi, razvoj računarske tehnologije). Na ovaj  način su ostvareni tehnološki 
skokovi i u ovoj oblasti, otpočinjanjem razvoja NUMM

3

).

Danas, dve i po decenije od njihovog nastanka, za NUMM možemo reći da je period njihove 

inkubacije u industriju završen, a otpočeo proces njihove intenzivne difuzije.

2

 Već tada, krajem šezdesetih godina u oblasti obradnih sistema pojavljuje se prvi FTS, 1967. god. - Mollnis System ili  

Sistem 24, što znači da je bio rešen čitav niz pitanja koja su bila u direktnoj ili indirektnoj vezi i sa merenjem ili  
kvalitetom;

3

  Italijanska   firma   Ferranti   je   1969.   god.,   na   međunarodnom   sajmu   merne   tehnike   u   Cirihu   prikazala   MM   prve 

generacije.   Početkom   sedamdesetih   godina   u   tehnologiju   razvoja   I   proizvodnje   NUMM   su   ušli   i:   Ziess,   DEA, 
Johansson, Leitz, Mauser, Olivetti, Bendix, Brown Sharpe, i drugi;

Želiš da pročitaš svih 42 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti