Odlomak

UVOD

Jednu od tekovina Francuske buržoaske revolucije predstavlja ideja o individualnoj i subjektivnoj odgovornosti učinioca krivičnog dela. Teorijski uobličena u načelo krivice i uneta u krivične zakone tog vremena, dovela je do napuštanja koncepcije o odgovornosti pravnih lica za krivična dela i ustoličenja maksime societas delinquere non potest. Njena opravdanost se već sredinom XIX veka dovodi u pitanje, jer se u novim društvenim okolnosti javlja potreba da i pravna lica odgovaraju za krivična dela. S obzirom da je proces industrijalizacije imao najveći zamah u Engleskoj, razumljivo je što engleski sudovi prvi usvajaju koncept krivične odgovornosti pravnih lica. To je bio slučaj najpre sa krivičnim delima pod nazivom regulatory offences  da bi početkom XX veka Dom lordova , uz pomoć građanskopravne teorije identifikacije, proširio odgovornost pravnih lica i na druga krivična dela. Negde u to vreme i Vrhovni sud SAD, sa osloncem na doktrinu respondeat superior, usvaja stanovište o odgovornosti pravnih lica za krivična dela, dok kanadski sudovi to čine 1941. godine.
Sve do kraja 2008. godine u srpskom krivičnopravnom sistemu važilo je pravilo da jedino uračunljivo fizičko lice, sa navršenih četrnaest godina života, može biti subjekt krivičnog dela. Pravna lica su mogla biti kažnjena po normama kaznenog prava u širem smislu, ali izvan sistema krivičnih sankcija. Odgovornost kolektiviteta bila je ograničena na lakšu i srednju kategoriju kažnjivih delikata – prekršaje i privredne prestupe. Međutim, stupanjem na snagu Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela1 promenjena je klasična kaznenopravna koncepcija i uveden novitet u sistem domaćeg krivičnog prava, što je otvorilo brojna pitanja na koja pravna nauka treba da odgovori.
Na početku, postavlja se principijelno pitanje – da li praktične potrebe kriminalne politike mogu biti dovoljan motiv za napuštanje nekih od tradicionalnih doktrina krivičnog prava? Načela na kojima se zasniva krivičnopravni sistem nisu važna samo iz pravno-dogmatskih razloga, već i zato što predstavljaju civilizacijsku tekovinu i jedan od temelja ideje vladavine prava i demokratske pravne države. Sistem individualne i subjektivne krivične odgovornosti uveden je u krivična zakonodavstva tek u moderno doba, ali je vremenom postao jedan od simbola savremene faze razvoja krivičnog prava. Posmatrajući iz ovog ugla, princip odgovornost pravnog lica za krivično delo mogao bi se posmatrati kao retrogradan korak zakonodavca koji nas vraća u vreme važenja srednjovekovne maksime societas delinquere potest.
Uvođenje principa kažnjivosti pravnih lica za krivična dela predstavlja međunarodnopravnu obavezu države u sadašnjem pravnom okruženju, ali i test savremenosti zakonodavstva koje teži uklapanju u globalne krivičnopravne tokove.

ZAKONSKI MODEL ODGOVORNOSTI PRAVNIH LICA ZA KRIVIČNA DELA U SRBIJI

Primarni cilj analize zakonskog modela odgovornosti pravnih lica za krivična dela je prikaz i tumačenje odredaba propisa koji direktno regulišu ovu oblast – Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela, Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku.  Osim njih, potrebno je u analizu uključiti i propise koji su posredno vezani za regulisanje problema odgovornosti pravnih lica za krivična dela, poput Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela,  Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma,  Zakon o prekršajima, Zakon o privrednim prestupima, Zakon o privrednim društvima  itd. Ipak, celovit odgovor na pitanje da li su srpska zakonodavna rešenja kvalitetno konstruisana i u skladu sa svremenim normativnim i teorijskopravnim trendovima, može se dati tek nakon njihovog poređenja sa uporednim zakonodavstvima i odredbama relevantnih međunarodnih konvencija. Zakonska rešenja treba posmatrati uz vođenje računa i o njihovoj usklađenosti sa vodećim pravnoteorijskim shvatanjima.
Međutim, konačan odgovor na pitanje o svrsishodnosti i racionalnosti zakonskog modela odgovornosti pravnih lica za krivična dela može dati samo posmatranje njegove primene u sudskoj praksi, što znači da će mnoge dileme ostati otvorene dok ne prođe duži vremenski period u kom će se formirati i ujednačiti praksa sudova. U sadašnjem trenutku rezultati njegove dosledne primene se mogu samo pretpostavljati.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari