Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio temp 05. oktobar 2015. Prijavi dokument
Osnovi sociologije prava
1. Pojam,metode I teorijski element metod
Nauka je delatnost sticanja znanja koja se odvija na osnovu nekih pretpostavki i zasniva na primeni preciznih procedura u cilju formulisanja logički sređenih I teorijski koherentnih iskaza o iskustvenoj stvarnosti. Naučni metod je element unutrašnje strukture nauke koji nam pokazuje kako nauka dolazi do znanja tj.kako se odvija naučna delatnost.On izražava dinamicku stranu nauke I sam smisao naucng poduhvata.Naucni metod nas upoznaje sa nacinom rada nauke.Strukturu naucnog metoda cine 3 elementa: teorijski,tehnicki i logicki.Teorijski sastojak metoda cine postojeca znanja o stvarnosti na osnovu kojih sticemo nova znanja(u log. Smislu nauka je deduktivni model istrazivanja gde se polazi od nekih najopstijih saznajnih predpostavki iz kojih se izvode konkterna znanja.Teor.s.m. cine : naucne paradigme(polazne pretpostavke)-sadrze najopstija I sazeta znanja o stvarnosti na osnovu kojih sticemo nova znanja,ne mozemo ih ni osporiti ni dokazati.Osnovne polazne pretpostavke nauke su : pozitivizam(da je stvarnost koja nas okruzuje jedna,jedinstvena),evolucionizam(da je drustvo dinamicka I razvojna celina) i globalizam(vazna za nastanak soc kao nauke I sintezu drust.nauka;deli se na :jedinstvo coveka i jedinstvo stvarnosti),naucne teorije-izvode se iz paradigm,predstavljaju razradu znanja,ideja I pretpostavki sadrzanih u paradigmama.One su sistem opstih,hipotetickih iskaza o stvarnosti,logicki sredjenih u skladnu celinu,koji su vise ili manje provereni I zasnovani na odgovarajucim pojmovima.Kljucne n.teorije su:funkcionalizam,marksizam I simbolicki iterakcionizam. i naucne hipoteze-izvode se iz n.teorija.One uspostavljaju vezu izmedju pojava i istrazuju kvalitete I kvantutete tih veza.Osnovna f-ja hipoteze je upostavljanje odnosa izmedju 2 pojave.Da bi bila naucna,hipoteza mora biti odredjena tj.precizna,iskustvenog karaktera ,lisena vrednosnih sudova I proverljiva.Mora biti tako formulisana da omoguci prikupljanje podataka(cinjenica) koji potvrdjuju hip. tj. Dokazuju da izmedju 2 pojave postoji odnos gde prva pojava(A) izaziva nastanak druge(B).
2. Posmatranje
{Tehnicki sastojak metoda deli se na : teh.sakupljanja podataka(posmatranje,ispitivanje,analiza sadrzaja);teh.obrade podataka(statisticki metod I merenje) I the.dokazivanja(eksperiment,uporedivanje)}
Posmatranje spada pod tehnicki s.metoda i uz ispitivanje je najcesce primenjivana tehnika sakupljanja podataka.Naucno posmatranje prikupljanje podataka o ljudskim ponasanjima putem njihovog neposrednog culnog opazanja,u toku njihovog odigravanja.Postoje 2 vrste posmatranja : sa ucescem-istrazivac sam postaje deo sredine koja je predmet posmatranja.Moze biti javno(grupa zna sa ulogu posm;jos se naziva otvoreno I obavlja se u soc.lokalnih zajednica-etnickih,polnih..) i tajno(ne zna;jos se naziva prikriveno;npr. Studija Nelsa Andersona o skitnicama ) i bez ucesca-istr.ne ucestvuje u aktivnostima grupe koju posmatra. Moze biti javno I tajno.Prednost posm.bez ucesca –posmatrac postedjen napora koji se mora uloziti u sticanju poverenja grupe,posmatra sve objektivnije(nije pristrasan).Posmatranje zahteva velika odricanja naucnika(promena prebivalista,druzi se sa ljudima koje bi inace izbegavao..).Vrlina posmatranja-omogucava neposredan odnos sa pojavama koje se istrazuju,moze posluziti kao priprema za istrazivanje..Najveci problem posmatranja-postizanje sistematicnosti I proverljivosti podataka,kao I kontrola nad posmatracem.Prevazilazenje problema-izrada plana posmatranja;tekuce beleske(svakodnevne);stalna saradnja sa kolegama van terena kako bi se dodatnom kontrolom poboljsala sistematicnost podataka I pouzdanost istih.
3. Analiza sadržaja
A.s. je vrsta posmatranja ciji predmet nije ponasanje u svim svojim aspektima,vec samo simbolicko pon. Tj. Simb.opstenje (komunikacija).Predmet a.s.-poruka koja se masovno izrazava putem sredstava masovnih komunikacija(stampa,tv);javnih ili politicik skupova,religijskih ili zakonskih tekstova..Bitan je oblik poruke-ne samo sta je iskazano vec I kako je receno. A.s. karakterise kvantifikacija-brojcano izrazavanje pojedinih sastojaka koji cine sadrzaj poruke.Cilj a.s.-da tumacenjem poruka saznamo nesto novo o drustvu ili otkrijemo uticaj tih poruka na drustvo. Sociolosku dimenziju a.s. dobija kada na osnovu protumacenih poruka pokusamo da sagledamo razne aspekte drusvenog zivota.Takodje se istrazuje I uticaj masovnih poruka na drustvo(stavovi politicara,sportista,glumaca) koliko njihovi stavovi uticu na sistem jednog drustva;ovde spada I uticaj gilmskih sadrzaja na vazpitanje I ponasanje dece.
4. Ispitivanje
Sustina ispitivanja je postavljanje pitanja na koja ispitanici daju odgovore. Postoje 2 vrste: Intervju I Anketa(upitnik). Intervju je usmeno ispitivanje tj. Usmeno prikupljanje podataka o stavovima I osobinama ispitanika.Postoje 2 vrste :Stukturiran(cvrsta forma,unapred pripremljena pitanja,postavljaju se svima istim redosl. I na isti nacin;slican je upitniku samo sto je usmeno;Prednosti:veci br. Ispitanika,manje vremena,manje troskova.Mane:podaci o osobama su vise spolj.karakt.(pol,uzrast),a redje se koristi za ispit.stavova I misljenja ispitanika) I Nestrukturiran(Prednosti:korekcija strukturiranog,vise forma razgovora,mogu se menjati pitanja po potrebi,moze se prepustiti inicijativa ispitaniku..Mane:dobijeni podaci se tesko mogu kvantifikovati I relativno dugo traje).Mane obe vrste –u formi.Usmeno ispit.remeti objektivnost istraz.Ljudi koji se ispit. Nisu spontani(pr. Ispitivanje svesti o ljudskim pravima u SAD –crnci ispituju belce I obrnuto).Upitnik(anketa) je pismeno prikupljanje podataka o stavovima I osobinama ispitanika.Moze biti: zatvoren(pitanja I njihov redosled su unapred fiksirani I ugl.se odg.u alternaciji(da,ne)),otvoren (pitanja na koja ispit.odg.tako sto iznose svoje stavove) I kombinovan(najcesci,pitanja na koja se daju otvoreni odg).Upitnici sadrze skaliranje(neka vrsta soc.merenja)-ispitanici iznose stav u kojoj meri se slazu(potpuno,delimicno).Najveca vrlina upitnika je anonimnost;ne zahteva mnogo vrem. I sredstava,moze zahvatiti veci br.ispitanika..Mane:unapred je odredjeno u kom pravcu ide ispit.i koji su stavovi relevantni,tesko je licne I vrednosne stavove podvrgnuti kvantifikaciji..Teskoce prilikom sastavljanja itrevjua I upitnika:izbor pitanja,kvantifikacija pitanja,formulisanje pit.,redosled,formiranje uzorka. Kada imamo def. problem istrazivanja ili hipotezu prvi zadatak je napraviti adekvatan izbor pitanja,zatim formulisanje pitanja(npr . u istrazivanje klasne structure u Eng- da li se stanovnici smatraju stan.nizih drust.slojeva/da li pripadaju radnickoj klasi); posebnu paznju treba posvetiti I redosledu pitanja-ugl. Od opstih I manje bitnih ka sustinskim;I najzad potrebno je formirati uzorak(uzorak je deo koji predstavlja celinu tj istrazivanje celine neke pojave na osnovu jednog njenog dela;matematickim metodama se vrsi izbor uzoraka.Izbor jednog mnogo manjeg dela populacije ciji stavovi reprezentuju misljenja citave te populacije u velikoj meri utice na tacnost istazivanja.
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.