Odlomak

Osnovi sociologije prava
1. Pojam,metode I teorijski element metod
Nauka je delatnost sticanja znanja koja se odvija na osnovu nekih pretpostavki i zasniva na primeni preciznih procedura u cilju formulisanja logički sređenih I teorijski koherentnih iskaza o iskustvenoj stvarnosti. Naučni metod je element unutrašnje strukture nauke koji nam pokazuje kako nauka dolazi do znanja tj.kako se odvija naučna delatnost.On izražava dinamicku stranu nauke I sam smisao naucng poduhvata.Naucni metod nas upoznaje sa nacinom rada nauke.Strukturu naucnog metoda cine 3 elementa: teorijski,tehnicki i logicki.Teorijski sastojak metoda cine postojeca znanja o stvarnosti na osnovu kojih sticemo nova znanja(u log. Smislu nauka je deduktivni model istrazivanja gde se polazi od nekih najopstijih saznajnih predpostavki iz kojih se izvode konkterna znanja.Teor.s.m. cine : naucne paradigme(polazne pretpostavke)-sadrze najopstija I sazeta znanja o stvarnosti na osnovu kojih sticemo nova znanja,ne mozemo ih ni osporiti ni dokazati.Osnovne polazne pretpostavke nauke su : pozitivizam(da je stvarnost koja nas okruzuje jedna,jedinstvena),evolucionizam(da je drustvo dinamicka I razvojna celina) i globalizam(vazna za nastanak soc kao nauke I sintezu drust.nauka;deli se na :jedinstvo coveka i jedinstvo stvarnosti),naucne teorije-izvode se iz paradigm,predstavljaju razradu znanja,ideja I pretpostavki sadrzanih u paradigmama.One su sistem opstih,hipotetickih iskaza o stvarnosti,logicki sredjenih u skladnu celinu,koji su vise ili manje provereni I zasnovani na odgovarajucim pojmovima.Kljucne n.teorije su:funkcionalizam,marksizam I simbolicki iterakcionizam. i naucne hipoteze-izvode se iz n.teorija.One uspostavljaju vezu izmedju pojava i istrazuju kvalitete I kvantutete tih veza.Osnovna f-ja hipoteze je upostavljanje odnosa izmedju 2 pojave.Da bi bila naucna,hipoteza mora biti odredjena tj.precizna,iskustvenog karaktera ,lisena vrednosnih sudova I proverljiva.Mora biti tako formulisana da omoguci prikupljanje podataka(cinjenica) koji potvrdjuju hip. tj. Dokazuju da izmedju 2 pojave postoji odnos gde prva pojava(A) izaziva nastanak druge(B).
2. Posmatranje
{Tehnicki sastojak metoda deli se na : teh.sakupljanja podataka(posmatranje,ispitivanje,analiza sadrzaja);teh.obrade podataka(statisticki metod I merenje) I the.dokazivanja(eksperiment,uporedivanje)}
Posmatranje spada pod tehnicki s.metoda i uz ispitivanje je najcesce primenjivana tehnika sakupljanja podataka.Naucno posmatranje prikupljanje podataka o ljudskim ponasanjima putem njihovog neposrednog culnog opazanja,u toku njihovog odigravanja.Postoje 2 vrste posmatranja : sa ucescem-istrazivac sam postaje deo sredine koja je predmet posmatranja.Moze biti javno(grupa zna sa ulogu posm;jos se naziva otvoreno I obavlja se u soc.lokalnih zajednica-etnickih,polnih..) i tajno(ne zna;jos se naziva prikriveno;npr. Studija Nelsa Andersona o skitnicama ) i bez ucesca-istr.ne ucestvuje u aktivnostima grupe koju posmatra. Moze biti javno I tajno.Prednost posm.bez ucesca –posmatrac postedjen napora koji se mora uloziti u sticanju poverenja grupe,posmatra sve objektivnije(nije pristrasan).Posmatranje zahteva velika odricanja naucnika(promena prebivalista,druzi se sa ljudima koje bi inace izbegavao..).Vrlina posmatranja-omogucava neposredan odnos sa pojavama koje se istrazuju,moze posluziti kao priprema za istrazivanje..Najveci problem posmatranja-postizanje sistematicnosti I proverljivosti podataka,kao I kontrola nad posmatracem.Prevazilazenje problema-izrada plana posmatranja;tekuce beleske(svakodnevne);stalna saradnja sa kolegama van terena kako bi se dodatnom kontrolom poboljsala sistematicnost podataka I pouzdanost istih.

3. Analiza sadržaja
A.s. je vrsta posmatranja ciji predmet nije ponasanje u svim svojim aspektima,vec samo simbolicko pon. Tj. Simb.opstenje (komunikacija).Predmet a.s.-poruka koja se masovno izrazava putem sredstava masovnih komunikacija(stampa,tv);javnih ili politicik skupova,religijskih ili zakonskih tekstova..Bitan je oblik poruke-ne samo sta je iskazano vec I kako je receno. A.s. karakterise kvantifikacija-brojcano izrazavanje pojedinih sastojaka koji cine sadrzaj poruke.Cilj a.s.-da tumacenjem poruka saznamo nesto novo o drustvu ili otkrijemo uticaj tih poruka na drustvo. Sociolosku dimenziju a.s. dobija kada na osnovu protumacenih poruka pokusamo da sagledamo razne aspekte drusvenog zivota.Takodje se istrazuje I uticaj masovnih poruka na drustvo(stavovi politicara,sportista,glumaca) koliko njihovi stavovi uticu na sistem jednog drustva;ovde spada I uticaj gilmskih sadrzaja na vazpitanje I ponasanje dece.
4. Ispitivanje
Sustina ispitivanja je postavljanje pitanja na koja ispitanici daju odgovore. Postoje 2 vrste: Intervju I Anketa(upitnik). Intervju je usmeno ispitivanje tj. Usmeno prikupljanje podataka o stavovima I osobinama ispitanika.Postoje 2 vrste :Stukturiran(cvrsta forma,unapred pripremljena pitanja,postavljaju se svima istim redosl. I na isti nacin;slican je upitniku samo sto je usmeno;Prednosti:veci br. Ispitanika,manje vremena,manje troskova.Mane:podaci o osobama su vise spolj.karakt.(pol,uzrast),a redje se koristi za ispit.stavova I misljenja ispitanika) I Nestrukturiran(Prednosti:korekcija strukturiranog,vise forma razgovora,mogu se menjati pitanja po potrebi,moze se prepustiti inicijativa ispitaniku..Mane:dobijeni podaci se tesko mogu kvantifikovati I relativno dugo traje).Mane obe vrste –u formi.Usmeno ispit.remeti objektivnost istraz.Ljudi koji se ispit. Nisu spontani(pr. Ispitivanje svesti o ljudskim pravima u SAD –crnci ispituju belce I obrnuto).Upitnik(anketa) je pismeno prikupljanje podataka o stavovima I osobinama ispitanika.Moze biti: zatvoren(pitanja I njihov redosled su unapred fiksirani I ugl.se odg.u alternaciji(da,ne)),otvoren (pitanja na koja ispit.odg.tako sto iznose svoje stavove) I kombinovan(najcesci,pitanja na koja se daju otvoreni odg).Upitnici sadrze skaliranje(neka vrsta soc.merenja)-ispitanici iznose stav u kojoj meri se slazu(potpuno,delimicno).Najveca vrlina upitnika je anonimnost;ne zahteva mnogo vrem. I sredstava,moze zahvatiti veci br.ispitanika..Mane:unapred je odredjeno u kom pravcu ide ispit.i koji su stavovi relevantni,tesko je licne I vrednosne stavove podvrgnuti kvantifikaciji..Teskoce prilikom sastavljanja itrevjua I upitnika:izbor pitanja,kvantifikacija pitanja,formulisanje pit.,redosled,formiranje uzorka. Kada imamo def. problem istrazivanja ili hipotezu prvi zadatak je napraviti adekvatan izbor pitanja,zatim formulisanje pitanja(npr . u istrazivanje klasne structure u Eng- da li se stanovnici smatraju stan.nizih drust.slojeva/da li pripadaju radnickoj klasi); posebnu paznju treba posvetiti I redosledu pitanja-ugl. Od opstih I manje bitnih ka sustinskim;I najzad potrebno je formirati uzorak(uzorak je deo koji predstavlja celinu tj istrazivanje celine neke pojave na osnovu jednog njenog dela;matematickim metodama se vrsi izbor uzoraka.Izbor jednog mnogo manjeg dela populacije ciji stavovi reprezentuju misljenja citave te populacije u velikoj meri utice na tacnost istazivanja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 34 stranica
  • Osnovi sociologije prava Saša Bovan
  • Školska godina: Saša Bovan
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Pravni fakultet  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari