Odlomak

VENE

Vene predstavljaju krvne sudove kojima se krv vraća sa periferije do desne polovine srca a zatim preko desne komore krv se transportuje putem plućnog arterksog stabla i plućnih arterija do razgranate mreže plućnih kapilara gde se vrši razmena gasova, pa se tako kiseonikom obogaćena krv vraća putem plućnih vena do levog srca i dalje biva putem arterijskog sistema distribuirana do svih tkiva i organa. Vene za razliku od arterija imaju troslojnu grañu koja im omogućava izrazitu rastegljivost samog zida.Ova sposobnost venskog sistema, ima za posledicu mogućnost primanja velike količine krvi. Unutrašnji sloj zida vene– tunica intima gradi duplikature i tako obrazuje venske zalistke – valvule.Kretanje krvi kroz vene nije sinhrono sa radom srca i krv se kreće ka srcu po drugim pravilima i zakonitostima za razliku od kretanja krvi kroz arterijski sistem. Valvule sprečavaju da se venska krv vraća nazad-retrogradno i potpomažu tok krvi ka srcu. Srednji sloj zida vene- tunica media sastavljena je od elastičnih vlakana (čine veći deo ovog sloja) i glatkih mišićnih vlakana.Ovaj sloj zida vene odgovoran je za veliku kapacitativnost vena (velika sposobnost vena da po potrebi značajno povećaju svoju zapreminu usled elastičnosti samog zida). Spoljašnji sloj zida vene- tunica adventitia predstavlja deo koji je najslabe razven,i čini ga rastresito vezivno tkivo.Ovaj sloj nema niti strukturalni niti funkcionalni značaj u samoj grani zida vene.
Venski sistem donjih ekstremiteta se, iz didaktičkih razloga, može podeliti na tri dela:
A. Duboki venski sistem
B. Površni venski spletovi
C. Komunikantne (perforantne) vene, koje povezuju površni i duboki venski sistem.
Površni venski spletovi nalaze se u potkožnom masnom tkivu donjih ekstremiteta. Ove vene dreniraju kožu i potkožno tkivo i nalaze se površno u odnosu na fasciju. Sve venule i vene ovog sistema ulivaju se u dva glavna površna venska stabla, a to su:
1. velika potkožna (safenska) vena noge (v. saphena magna).Velika safenska vena je najduža vena tela. Nastaje ispred medijalnog maleolusa, spajanjem vena koje odvode krv iz unutrašnje strane tabana sa medijalnim dorzalnim venama stopala (Arcus venosus dorsalis pedis). Ide unutrašnjom starnom potkolenice i kolena, te prednje-unutrašnjom stranom buta. Zatim probija sitastu fasciju (fascia cribrosa) i u visini ovalne jame (hiatus saphenus) uliva se u zajedničku butnu venu, obično oko par cm ispod preponske veze.
Pritoke velike safenske vene se dele na tri grupe:
a. potkolene pritoke: prednja i zadnja lučna vena
b. natkolene pritoke: antero-lateralna, postero-medijalne i pomoćna safenska vena
c. pritoke u blizini safeno-femoralnog spoja.
Velika safenska vena
Neposredno pre ulivanja u zajedničku butnu venu (safeno-femoralni spoj) prima, obično, 4-6 pritoka. Sve pritoke u blizini safeno-femoralnog ušća se moraju identifikovati i podvezati prilikom visokog podvezivanja velike safenske vene i stripinga, radi optimalnog uspeha operacije i sprečavanja kasnijih (recidivantnih) varikoziteta.
Pritoke safenske vene u blizini safeno-femoralnog spoja
U potkolenom delu, veliku safensku venu, prati safenski nerv (n. saphenus), grana femoralnog nerva. Prilikom stripinga safene može se povrediti preteći nerv, što može dati prolazne ispade u sezibilitetu kože potkolenice.Velika safenska vena obično ima parijetalne zalistke na oko 3-4 cm i jedan stalni ostijalni na mestu ušća.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari