UNIVERUITET EDUCONS

SREMSKA KAMENICA

SEMINARSKI RAD IZ PRINCIPA ODRŽIVOG RAZVOJA

Priprema i marketing zemljišta za namenu investiranja

Mentor: prof.dr Mirjana Radovanović

Student: Robert Pastor

Novi Sad, 2018.

2

Contents

UNIVERUITET EDUCONS...........................................................................................................1

1.Uvod.............................................................................................................................................3

2. Zagađenje zemljišta.................................................................................................................. 4

2.1.

Degradacija zemljišta poljoprivredom..............................................................................4

2.2.

Degradacija zemljišta šumarstvo......................................................................................5

2.3.

Zagađenje zemljišta otpadom............................................................................................5

3. Održivo korišćenje zemljišta.................................................................................................... 6

3.1.

Održivo korišćenje otpada................................................................................................6

4. Priprema i marketing zemljišta za namenu investiranja...........................................................8

4.1.

Lokalne samouprave kao vlasnici zemljišta......................................................................8

4.2. Organizovana priprema za uspešno javno nadmetanje za prodaju lokacije.........................9

4.3.Recepti za uspešno javno nadmetanje.................................................................................10

4.4.Utvrđivanje adekvatne cene zemljišta................................................................................. 12

5. Zaključak................................................................................................................................ 12

6. Literatura................................................................................................................................ 13

background image

4

2. Zagađenje zemljišta

Zagađenje   zemljišta   je   uglavnom   posledica   čovekovih   aktivnosti,   usled   porasta   broja 

stanovnika dolazi i do sve veće degradacije zemljišta. Sa porastom broja stanovnika povećali su 
se i potrebe za vecom količinom hrane, povećanja industrije, širenja gradova. 

Pozitivan uticaj čoveka 

je kada štiti zemljište od erozije, odvodnjava terene močvarnog tla, 

navodnjava   sušna  zemljišta,   ozelenjava   pustinje,   koriguje   kisela   zemljišta,  uvodi   nove 
agrotehničke   mere  ...  Zbog   pozitivnog  uticaja   čoveka   u   klasifikaciju   su   uvedena   takozvana 
antropogena zemljišta. 

Negativno dejstvo čoveka 

na zemljšte ispoljava se kada se podstiče erozija na nestabilnim 

kosinama, kada se izazivaju klizišta, kada se izaziva zaslanjivanje zemljišta, neadekvatno koriste 
veštačka đubriva...  Posebno se ističe narušavanje ravnoteže i uništavanje  zemljišta rudarskom 
delatnošću,   poljoprivrednom   aktivnošću,  ispuštanje   otpadnih   voda   u   vodotokove,   izgradnja 
puteva i saobraćajnica, i širenjem gradova i stvaranjem deponija.

Delatnosti čoveka koje najviše utiču na degradaciju zemljista su: poljoprivreda, industrija, 

šumarstvo, rudarstvo, deponije.

2.1. Degradacija zemljišta poljoprivredom

Četiri   kulture   ječma,   kukuruza,   pirinča   i   pšenice   zauzimaju   39,8   %   svetskog   obradivog 

zemljišta.   Različiti   načini   upravljanja   zemljištem   su   doveli   do   degradacije   38%   obradivog 
zemljišta.   U   prvoj   polovini   dvadesetog   veka   u   poljoprivredu   je   uvedene   upotreba   pesticida, 
mineralnih đubriva, a za obradu zemlje je počela da se koristi teška mehanizacija. Negativne 
posledice intezivne poljoprivrede po životnu sredinu posebno su vidljive u rularnim oblastima, 
jer   se   najveći   deo   njihove   teritorije   koristi   za   proizvodnju   hrane.   Usled   primene   intezivne 
poljoprivredne   proizvodnje,   obradivo   zemljište   se   pretvara   u   pustinju   po   stopi   od   2.300 
kvadratnih   kilometara   godišnje.   Ako   se   temperature   povećaju,   procesi   razgradnje   organskih 
materija se ubrzavaju, naručito na zemljištima koje se intezivno obrađuju, što dovodi do rapidne 
degradacije, opadanja produktivnog potencijala i strukturnog kolapsa zemljišta. Kao posledica 
preteranog navodnjavanja nastaje slatinasto zemljište i takva zemlja postaje neupotrebljiva za 
poljoprivrednu proizvodnju. Gubici poljoprivrednog zemljišta izazvanih zaslanjivanjem iznose 
oko 20 % ukupnih površina pod navodnjavanjem, odnosno oko četrdeset pet miliona hektara.
U   poljoprivredi   najčešće   zagađuju   agrohemikalije:   pesticidi,   đubriva,   soli.   Samo   10-15   % 
pesticida dospe do štetočina a ostatak ostaje u vazduhu, zemlji i vodi.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti