Odlomak

UVOD

Dugo je dječija igra tretirana kao zabava, razonoda i prostor u kome djeca treba da „utroše svoje vrijeme dok ne dođu u vrijeme obaveza i dužnosti odraslih“. Zato su mnogi, period djetinjstva, glorifikovali kao doba potpune slobode i doba „bez problema“, što je svojevrsna pretjeranost i zabluda. Svako doba života ima svoje probleme i teškoće, a igru uopšte ne treba identifikovati sa čistim zabavljanjem i nekorisnim „gubljenjem vremena“.
Dječija igra je izuzetno značajna za ostvarenje zadataka umnog i radnog vaspitanja predškolskog djeteta. „Igra je put djece ka saznanju svijeta u kome ona žive i koji su pozvana da izmijene“ (Gorki). Dijete u igri podržava starije, radi „istinski“ i tako se uči radu i radnim aktivnostima. „Dijete radi igrajući se, i igra se radeći“ (Arkin).
Igra, rad i učenje su osnovne aktivnosti predškolskog djeteta. Zato nije ni čudo što je njihov odnos odavno skretao pažnju pedagoga. Pojedini su pokušavali da naprave što precizniju razliku između igre, rada i učenja, što im, svakako, nije polazilo za rukom. Dječiji svijet je cjelovit i teško ga je „administrativno“ podjeliti. Predstave odraslih o igri i radu, na primjer, ne možemo automatski prenositi na teren dječije igre. Dijete upoznaje svijet oko sebe posmatranjem, tj. Uočavanjem. Potrebno je podsticati dijete na aktivno učenje, pružati mu raznovrsne mogućnosti za njegovo svestrano angažovanje.

Cilj ovog diplomskog rada jeste učenje djece o pticama, njihovoj podjeli, značaju i sticanje određenih znanja o pticama stanaricama gradskog parka.

Zadaci diplomskog rada:

1. Sticanje znanja o ptičijem svijetu.
2. Upoznavanje djece sa podjelom ptica.
3. Upoznavanje djece sa značajem ptica.
4. Sticanje saznanja o pticama stanaricama gradskog parka (goluba, vrabca, djetlića, sove, vrane).
5. Podsticati djecu da posmatranjem slika opažaju razlike među pticama.
6. Podsticati djecu da se što više samostalno, slobodno i pravilno izražavaju.
7. Podsticati intelektualne i misaone procese kod djece.
8. Razvijati i njegovati kod djece prijatno raspoloženje.
9. Upoznavanje sa metodičkim mogućnostima učenja predškolske djece o pticama stanaricama gradskog parka.

 

 

PTIČIJI SVIJET

Ptice su prvi i jedini kičmenjaci koji su prilagođeni za letenje. To su jedine životinje čije je tijelo prekriveno perjem, koje im služi za letenje i kao toplotni izolator. Perje je rožna tvorevina kože koja ne samo što štiti tijelo nego ima važnu funkciju u održavanju stalne tjelesne temperature tijela, što je značajna karakteristika ptica. Organi za letenje ptica su krila, koja predstavljaju izmijenjene prednje udove (noge). Pored letenja ptice mogu, kao i druge kopnene životinje, i da hodaju zahvaljujući dobro razvijenim zadnjim udovima (nogama) čiji su oblik i veličina prilagođeni načinu života i kretanja.
Ptice imaju kljun koji se razlikuje po obliku i veličini i koji im služi za pribavljanje hrane, gradnju gnijezda, bušenju drveta i sl. Ptice naseljavaju sve prostore na Zemlji, tako da se mogu naći na različitim teritorijama – u šumama, planinama, livadama, parkovima, baštama, ljudskim naseljima, pored rijeka, potoka, bara, jezera i mora. Ptice su svuda rasprostranjene u našoj blizini.
Ptice su prilagođene različitim načinima kretanja. Mnoge vrste ptica su dobri letači i mogu da lete velikim brzinama, međutim, ima vrsta ptica koje nisu tako brze ali su veoma izdržljive pri letenju na velika udaljenja. Neke vrste ptica su dobri trkači, penjači ili plivači. Ptice se hrane različitom vrstom hrane. Neke vrste koriste biljnu hranu (sjemena i plodove) i pripadaju grupi biljojeda, dok druge vrste ptica koriste hranu životinjskog porijekla i pripadaju grupi mesojeda. Ptice za ishranu pored sjemena i plodova koriste razne životinjske organizme (crvi, puževi, rakovi, pauci, stonoge, insekti, ribe, žabe, gušteri, zmije, miševi, zečevi i drugi organizmi).
Tijelo ptica je zaštićeno perjem. Perje nije jednako na svim dijelovima tijela. Na zadnjoj ivici krila i na repu ptica nalaze se velika pera koja obezbjeđuju let ptice. Ostalo perje je manje i ima zaštitnu ulogu i omogućava održavanje stalne temperature tijela. Na samoj površini kože nalazi se sitnije perje koje se naziva paperje i ima ulogu izolacionog omotača i na taj način sprečava suvišno odavanje toplote. Ptice povremeno odbacuju i zamjenjuju staro perje sa novim, tako da se smanjuje gustina perja i ta se pojava naziva mitarenje. Ispod kože kod ptica se nalaze mišići koji su posebno snažni na grudima na kojima se oslanjaju krila.
Koštani sistem ptica čini skelet trupa i skelet udova. Osovinski organ je kičma na kojoj se razlikuje nekoliko regiona: vratni – kojeg čine pršljenovi koji omogućavaju pokretanje glave i vrata; grudni – nosi rebra; slabinski, krstačni – vezan karlični pojas i repni region. Kosti imaju veći broj šupljina i kanala koji su ispunjeni vazduhom, što obezbjeđuje smanjenje tjelesne mase.
Sistem organa za varenje počinje ustima (kljunom) , kojima direktno gutaju hranu, koja odlazi u ždrijelo, zatim u jednjak. Kod pojedinih vrsta javlja se proširenje koje se naziva voljka u kojem se razmekšava hrana. Hrana odlazi u žljezdani i mišićni želudac (bubac) , gdje se sitni, dalje se nastavlja tanko crijevo, debelo crijevo koje se otvara u kloaku iz koje se izbacuju nepotrebne materije u spoljašnju sredinu.
Disanje počinje nosnim otvorom, nastavlja se na ždrijelo i dušnik koji se dijeli na bronhije, a one na bronhiole koje grade sitne mjehuriće koje čine pluća. Sve letačice imaju još i vazdušne kesice koje su u vezi sa plućima i šupljim kostima tijela i pomažu dok ptica leti da se vazdušne kese skupljaju i šire i time pune i istiskuju vazduh iz pluća. To je rezerva vazduha koja utiče na smanjenje tjelesne težine.
Nervni sistem je veoma razvijen. Imaju razvijen mozak i kičmenu moždinu. Od čulnog sistema je posebno razvijeno čulo vida i čulo sluha. Mnoge vrste ptica imaju lijepe glasove koje jako dobro čuju. Čulo ukusa i mirisa su slabo razvijeni. Sistem organa za krvotok je zatvorenog tipa. Srce je izgrađeno iz dvije pretkomore i dvije komore, gdje su potpuno odvojeni putevi krvi bogati kiseonikom i putevi krvi sa ugljen – dioksidom. Ptice se razmnožavaju jajima. Polovi su razdvojeni i mužjak se razlikuje od ženke po boji pera ili po glasu. Mužjaci ptica privlače ženku u svojoj blizini najčešće pjesmom ili raznim pokretima. Ženke polažu jaja koja su zaštićena krečnjačkom, kožastom i bjelančevinastom opnom.
Ptice brinu o potomstvu. Jaja ženke najčešće polažu u gnijezda koja većinom grade mužjak i ženka od različitog materijala, ali ima nekih ptica koje polažu jaja direktno na zemlju. Ženka većinom leži na jajima i pod uticajem njene tjelesne temperature razvija se oplođeno jaje. U jajetu, kao i kod gmizavaca, postoje kesice za vodu, za hranu i za odlaganje štetnih materija. Iz jaja se razvijaju mladi koji mogu odmah ići za majkom (kvočka sa pilićima) , a neki su u gnijezdu sve dok ne ojačaju i hrane ih roditelji.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pedagogija

Više u Skripte

Komentari