Računarske mreže
Fizi
čko projektovanje računarskih mreža Branislav
Bogdanović
Sadržaj
Mreže ravnopravnih računara.......................................................................12
Mreže zasnovane na serverima......................................................................12
Referentni model za povezivanje otvorenih sistema....................................16
Izbor tehnologija i uređaja za akademske mreže..........................................23
Topologija kabliranja na kampusu................................................................26
Izbor tehnologija i uređaja za komercijalne mreže......................................43
Multilink PPP and Multichassis Multilink PPP............................................46
Integrated Services Digital Network (ISDN)................................................48
Udaljeni pristup kablovskim modemom......................................................51
Izazovi koji nastaju pri radu sa sistemima kablovskih modema..........52
1
Fizi
čko projektovanje računarskih mreža Branislav
Bogdanović
Udaljeni pristup digitalnom pristupničkom linijom (DSL)......................53
Izbor uređaja za udaljeni pristup u dizajnu komercijalne mreže........55
Izbor uređaja za udaljene korisnike..............................................................56
Izbor uređaja za centralno mesto..................................................................57
Sistemi za obezbeđenje WAN saobraćaja....................................................60
Frame Relay kontrola saobraćaja..................................................................64
Izbor rutera za komercijalni WAN dizajn....................................................65
2

Fizi
čko projektovanje računarskih mreža Branislav
Bogdanović
objašnjeno sve u vezi kabliranja, topologiji kabliranja, vrsti kablova, kao
i o svemu sto je bitno po pitanju ethernet-a.
Četvrto, poslednje poglavlje, govori o komercijalnim mrežama.
Biće reči o tehnologijama za udaljeni pristup, što definitivno predstavlja
temu koja danas zaokuplja pažnju svih koji na bilo koji način dotiču
računarske mreže. Biće reči o protokolima vezanim za ovu tehnologiju
kao i o nezaobilaznom ISDN-u, kao i o udaljenom pristupu kablovskim
modemom.
I poglavlje
Uvod u osnove umrežavanja
U najjednostavnijem obliku, mrežu čine dva računara koja su
povezana kablom, što im omogućava da zajednički koriste podatke i
dele resurse. Umrežavanje se, koliko god da je sofisticirano, zasniva na
ovom najjednostavnijem obliku. Možda ideja povezivanja dva računara
kablom danas ne spada u vrhunska dostignuća, ali u prošlosti je bila
upravo to – vrhunsko dostignuće u oblasti komunikacija, dok danas
primat polako preuzimaju bežične mreže, te stoga možemo bežično
umrežavanje nazvati vrhunskim dostignućem u oblasti komunikacija.
Računarske mreže su se razvile iz potrebe stalnog zajedničkog
korišćenja informacija. Računari su moćni zato što mogu da obrađuju
ogromne količine podataka i to veoma velikom brzinom. Nekada je bilo
neophodno da korisnici odštampaju ili kopiraju dokumente ukoliko žele
4
Fizi
čko projektovanje računarskih mreža Branislav
Bogdanović
da ih neko drugi menja i uređuje. Ovaj način rada poznat je kao „rad u
samostalnom okruženju”. Kopiranje datoteka sa jednog računara na
drugi računar, a uz pomoć nekog prenosnog medijuma, ponekad je
nazivano i „kvazi-umrežavanje”. Kvazi-umrežavanje ima ozbiljna
ograničenja kada su u pitanju udaljeni korisnici ili veća količina
podataka. Ali, kada bi jedan računar povezali sa drugim računarima i
uređajima, tada bi on mogao da deli podatke sa drugim računarima i da
koristi zajednički štampač. Ovaj način povezivanja računara i drugih
uređaja naziva se računarska mreža, a koncept zajedničkog korišćenja
resursa – umrežavanje.
Umrežavanje povećava efikasnost i smanjuje troškove. Ove dve
stvari računarske mreže postižu se na tri osnovna načina: zajedničkim
korišćenjem informacija (podataka), zajedničkim korišćenjem hardvera
i softvera i centralizovanom administracijom i podrškom. Konkretnije,
računari koji su u mreži mogu zajednički da koriste: dokumente,
elektronsku poštu, softver za obradu teksta, softver za praćenje
projekata, ilustracije, fotografije, video i audio datoteke, audio i video
prenose, štampače, faks mašine, modeme, CD-ROM jedinice i druge
prenosive jedinice. Postoje i mnoge druge mogućnosti zajedničkog
korišćenja. Mogućnosti mreža se neprekidno proširuju pronalaskom
novih načina komunikacije između računara. Kada postoji zajedničko
korišćenje podataka, smanjuje se korišćenje papira, povećava
efikasnost, a skoro svaka vrsta podataka je istovremeno na raspolaganju
svim korisnicima kojima je potrebna. Menadžeri u firmama mogu da
komuniciraju sa velikim brojem zaposlenih brzo i efikasno i da
organizuju i zakazuju sastanke daleko jednostavnije.
Pre pojave računarskih mreža, bilo je neophodno da svaki
korisnik ima svoj štampač i druge periferijske uređaje. Jedini način da
više korisnika koristi isti štampač je bio da naizmenično koriste računar
sa kojim je taj štampač povezan. Pojava mreža je otvorila mogućnost da
više korisnika istovremeno koristi zajedničke informacije, ali i
periferijske uređaje. Ukoliko je štampač neophodan većem broju
korisnika koji su u mreži, svi mogu da koriste zajednički mrežni
štampač.
5

Fizi
čko projektovanje računarskih mreža Branislav
Bogdanović
WAN
- Regionalna računarska mreža (
W
ide
A
rea
N
etwork), nije
prostorno ograničena. Ona može da poveže računare i uređaje širom
sveta. Regionalnu računarsku mrežu čini veliki broj povezanih lokalnih
mreža. Internet je, verovatno, najbolji primer ove vrste mreža.
U osnovi, sve mreže imaju neke zajedničke komponente, funkcije
i karakteristike. Tako da je veoma bitno poznavati termine koji se
najčešće susreću u ovoj oblasti. Najčešće se susreću sledeći termini:
Serveri
– računari koji opslužuju umrežene korisnike;
Klijenti
– računari koji koriste zajedničke mrežne resurse;
Medijum
– sredstvo kojim se računari povezuju;
Zajednički podaci
– datoteke koje server obezbeđuje umreženim
korisnicima na korišćenje;
Zajednički štampači i drugi mrežni uređaji
– dodatni resursi koje
obezbeđuju serveri;
Resursi
– datoteke, štampači i drugi elementi koji se stavljaju na
raspolaganje umreženim korisnicima.
Pored
samih računara, koje se ponekad nazivaju čvorovima,
implementacija računarske mreže obuhvata:
Uređaj na svakom od priključenih računara koji mu
omogućava da komunicira sa mrežom i koji se naziva mrežnom
karticom (NIC - network interface card);
različite delove specijalnog mrežnog hardvera, uključujući
tu uređaje koji rade kao tačke za povezivanje različitih čvorova i
koji se najčešće zovu čvorišta ili prekidači;
medijum za povezivanje, obično žica ili kabl, mada bežična
komunikacija između umreženih računara postaje sve češća.
Svaka računarska mreža ima neke svoje karakteristike kao što su:
topologija: geometrijski raspored računarskog sistema,
najčešće topologije su zvezda, prsten i magistrala.
protokol: zajednički skup pravila i signala koji definiše
kako računari koriste mrežu da komuniciraju medjusobno.
arhitektura: mreže mogu široko da se klasifikuju kao one
što koriste arhitekturu računara jednakih nadležnosti (peer-to-
peer) ili one sa arhitekturom klijent-server.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti