Odlomak

Četiri perioda Rimske istorije (20-21 str)
Istorija Rima traje od 754. g. stare ere kada je osnovan grad pa sve do 476 godine nove ere kada jezbačen poslednji vladar Zapadnog Rimskog carstva.Uobičajena podjela rimske istorije je na četiri perioda
1.doba kraljeva ili nastanak države (754 g prije Hrista – 509 g prije Hrista)
2.Period republike (od 509.g. do 27.g. prije Hrista)
3.principat (27.g. prije H – 284. nove ere)
4.dominat (od 284 – 476 ili 565 g nove ere)
Oko 250 godina (754-590 g. stare ere) je bilo potrebno da se rimska rodovska organizacija pretvori udržavu. To je djetinjstvo rimske civilizacije gdje imamo robovlasnički grad-državu (polis), ropstvo,..Rimsko društvo se nalazi na stupnju vojne demokratije, gentilna struktura se rastače, postepeno se javljaju klase ali je ropstvo uvijek marginalna pojava i ima patrijarhalan karakter.
To je prvi periodrimske istorije i naziva se period nastanka države ili doba ‘’kraljeva’’.
Od 1000 godina svog postojanja rimska država je 500 godina republika, a sledećih 500 najprije prikrivena (principat), a zatim otvorena monarhija (dominat)Period
republike traje od protjerivanja Tarkvinija Oholog posljednjeg reksa koji je bio etrurskog porijekla (od 509 g.p.n.e.) pa do pada republike i dolaska na vlast Oktavijana Augusta (do 27.g stareere). To je doba mladosti i pune snage rimske države. U tom periodu se država-grad pretvara ucarevinu koja zahvata veći deo basena Sredozemlja. Zatvorenu kućnu privredu i patrijarhalno ropstvo zamjenjuje klasično ropstvo i novčana privreda. Snagu robovlasničke klase čine velike latifundijeobrađivane robovskom snagom. Zahvaljujući pretorima i skupštinama primitivno pravo se razvija.Zbog protivrječnosti između veličine države, strukture društva i karaktera političke organizacije kojese zasniva na polisu, republika je morala da ustupi mjesto monarhiji. Od Augusta 27 g. p.n.e. pa doDioklecijana 284 g.nove ere je period principata u kome su formalno zadržani republikanski organiali je rastao princepsov aparat pa je to u suštini monarhija. To je period pune zrelosti rimskecivilizacije u kome ona daje svoje najbolje polodove. Pravo dostiže vruhunac (klasično rimsko pravo)zahvaljujući u prvom redu aktivnosti rimskih učenih pravnika tzv. Jurisprudenata.
Četvrti period je dominat traje od stupanja na vlast Dioklecijana 284 g.n.e. do pada Zapadnog Carstva476 g.n.e. odnosno do smrti Justinijana 565 g.n.e. Rimska država postaje otvorena monarhija,apsolutistička i birokritizirana. Ona nije više samo država Rimljana, već država svih robovlasnika basena Sredozemlja, jer nestaju gotovo sve razlike između građana Rima i stranaca.Kolonat i drugi elementi feudalnih odnosa (patrocinij) sve su vidljivije iako su i država i privreda usuštini još robovlasnički. To je vrijeme starosti jedne civilizacije, krize i opadanja što se ogleda u i u pravnom poretku (postklasično pravo). Rimljani napuštaju svoju mnogobožačku religiju i usvajajuhrišćanstvo koje od progonjene postaje vladajuća religija.
Vojna demokratija (27-28)
Prema predanju, Rim su osnovala tri plemena: Ticiji, Luceri i Ramni. Svako pleme se dijelilo na deset bratstava (kurije- zajednice ljudi), a svako bratstvo imalo je po deset rodova (gensova).
. Zato se skupština zove comitia curiata (bratstvenička).Skupština odlučuje o ratu i miru, Jedno od tri imena koje ima svaki Rimljanin bilo je gentilno ime. Gentile povezuje solidarnost i uzajamnonasljedno pravo u slučaju da nema bližih srodnika. Svaki gens ima svoj dio šuma i pašnjaka tzv. Ager gentilicius, koje članovi gensa zajednički iskorištavaju.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 44 stranica
  • Pravo Radovan Mentic
  • Školska godina: Radovan Mentic
  • Skripte, Pravo
  • Bosna i Hercegovina,  Banja Luka,  Pravni fakultet, Novi Sad  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari