Zaštita od štetnika u biljnoj proizvodnji

Uvod
Suvremena poljoprivredna proizvodnja ne može se zamisliti bez uspješnih mjera suzbijanja šteto inja. U šteto inje na poljoprivrednim kulturama ubrajamo korove, uzro nike bolesti i štetnike. Kao štetnici na poljoprivrednim kulturama se naj eš e javljaju kukci, grinje, nematode, puževi, glodavci i druge štetne životinje. Prema Oerke et al. (1994) uz sve mjere zaštite koje se provode, ukupni gubici od šteto inja u svijetu su 42,1% vrijednosti proizvodnje. Isti autori smatraju da se primjenom mjera zaštite sprje ava oko 27,6% gubitaka. Na stvarne gubitke od štetnika otpada 15,6%, a mjerama zaštite bilja se sprje ava još dodatnih 7% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Procjenu gubitaka od šteto inja za Hrvatsku napravio je Maceljski (1995). Ove procjene govore da su gubitci od šteto inja u Hrvatskoj na razini onih koji se bilježe u ostalim Europskim zemljama.
Modul Osnove fitomedicine sastoji se od 4 jednakovrijedna dijela: Fitofarmacije, Entomologije, Herbologije i Fitopatologije. Organiziran je tako da studenti iz svakog dijela polažu po jedan parcijalni ispit. Pripremljeni pisani materijal namijenjen je studentima kako bi se uspješnije pripremili za polaganje parcijalnog ispita iz dijela Entomologija. Materijal sadrži sadržaje koji su studentima prezentirani tijekom predavanja. Napominjemo da je za polaganje parcijalnog dijela ispita (Entomologija) tako er nužna usvojenost sadržaja s vježbi, a koji se
odnose na morfologiju i život kukaca, te na osnove sistematike kukaca. Oko 1000 vrsta kukaca na podru ju Hrvatske uzrokuje štete na poljoprivrednim kulturama. Od tih 1000 vrsta, oko 300 se javlja redovito i rasprostranjene su i štetne na podru ju cijele zemlje, a ostali rade štete povremeno na ograni enom podru ju. Cilj modula Osnove fitomedicine je da studenti upoznaju glavne štetnike, uzro nike bolesti, korove i mogu nosti njihova suzbijanja kako bi se mogli snalaziti u praksi, te da istovremeno steknu osnovna znanja za nastavak studija. Zbog toga se na predavanjima obra uju samo najvažniji štetnici na poljoprivrednim kulturama, kukci, grinje, nematode, puževi i glodavci. Ukupno smo odabrali 50-ak najvažnijih štetnika koji se redovito javljaju i izazivaju velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji.

Osim štetnika u poljoprivrednoj proizvodnji se javlja i veliki broj korisnih vrsta, prirodnih neprijatelja štetnika. O njima na ovom mjestu nismo pisali, osim u slu ajevima kada se koriste u
biološkom suzbijanju pojedinih štetnih vrsta.

INTEGRIRANA ZAŠTITA BILJA
Provo enje mjera zaštite bilja se name e kao neminovnost u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, a sve s ciljem o uvanja postignutih prinosa. Tijekom proteklih 100 godina intenzivna
uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja dovela je do pojave brojnih neo ekivanih problema od kojih svakako treba izdvojiti optere enje okoliša ostacima sredstava za zaštitu bilja,
poremetnje u ravnoteži izme u organizama, te pojavu rezistentnosti šteto inja na sredstva koja se koriste za njihovo suzbijanje. Upravo zbog tog razloga porasla je svijest proizvo a a i
nastojanja da se suzbijanje štetnika provodi na na in koji najmanje ugrožava okoliš, a da mjere koje se poduzimaju budu u inkovite i isplative. Ve ina stru njaka danas se slaže da je budu nost
zaštite bilja u integriranoj zaštiti bilja. Integrirana zaštita bilja podrazumijeva pažljivu uporabu svih raspoloživih mjera zaštite od šteto inja uz postupno uvo enje onih mjera koje spre avaju rast populcije štetnika i održavaju uporabu sredstava za zaštitu bilja i drugih mjera na razini ekonomske opravdanosti i smanjuju ili minimiziraju rizik za zdravlje ovjeka i okoliš. Integrirana zaštita bilja isti e uzgoj zdravih usjeva sa što manje uplitanja u agro-ekosustav i poti e razvoj prirodnih mehanizama suzbijanja štetnika (FAO, 2002.). Integrirana zaštita koristi se svim pozitivnim imbenicima agro-ekosistema. Ako agrotehni ke mjere nisu dovoljne za održavanje štetnika ispod kriti nog broja pristupa se biološkoj, biotehni koj, te samo u krajnjoj nuždi i kemijskoj zaštiti. Agrotehni ke mjere moraju osigurati zdravi razvoj biljke, populaciju štetnika držati ispod kriti nog broja, uvati prirodne neprijatelje, smanjiti rizik pojave rezistentnosti, smanjiti primjenu pesticida, te smanjiti opasnost za osobe koje rade s pesticidima kao i za okoliš.

Integrirana zaštita bilja, dakle, podrazumijeva primjenu kemijskih metoda suzbijanja samo u slu ajevima kada su iscrpljene sve druge mogu nosti sprje avanja porasta brojnosti štetnika
iznad pragova odluke. Bit integrirane zaštite bilja je da se njome postižu visoki prinosi visokokvalitetnih proizvoda uz manje korištenje sredstava za zaštitu bilja. Današnji suvremeni
standardi biljne proizvodnje podrazumijevaju provo enje mjera zaštite bilja po na elima integrirane zaštite. Svaki sustavno osmišljeni program poljoprivredne proizvodnje kao minimalni
standard u zaštiti bilja mora podrazumijevati provo enje integrirane zaštite bilja. Klju an imbenik u integriranoj zaštiti je pra enje pojave i visine populacije štetnika i poznavanje pragova odluke. Prag odluke je definiran kao onaj stupanj zaraze štetnikom ili ona konstelacija imbenika o kojima ovisi pojava štetnika, kod koje je o ekivana vrijednost sprije enog gubitka jednaka zbroju troškova primjene sredstva i vrijednosti ekološke štete (Igrc Bar i i Maceljski, 2001). Pragovi odluke se naj eš e mogu broj ano odrediti. Oni se odre uju na temelju dugotrajnih istraživanja. U novije vrijeme se pri odre ivanju pragova odluke u obzir uzima i ekološki faktor mjere suzbijanja koja se primjenjuje. Za pra enje pojave štetnika i utvr ivanje visine populacije štetnika potrebno je raspolagati adekvatnim metodama prognoze. Ovisno o kulturi i štetniku danas raspolažemo brojnim metodama prognoze. Podrobnim prognoziranjem 3
(dugoro na i srednjoro na prognoza) ja ine pojave pojedinih štetnika omogu uje se poduzimanje potrebnih priprema za njihovo suzbijanje. Kratkoro na prognoza predvi a potrebu suzbijanja (u odnosu na pragove odluke) i upozorava na približni optimalni rok suzbijanja. Signalizacija precizno utvr uje potrebu i optimalni rok suzbijanja. Za svakog važnijeg štetnika postoji metodika prognoze. Ona sadrži podatke o utjecaju topline, vlage i drugih imbenika na dinamiku pojave štetnika, na inu pra enja njegove pojave, pragu odluke, utjecaju prirodnih neprijatelja i dr. U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji nužno je pratiti pojavu najvažnijih štetnika optimalnim metodama prognoze. Metode prognoze koje emo koristiti ponajprije ovise o kulturi i štetniku. Uvriježena podjela metoda prognoze je na metode koje se koriste u ratarstvu i povrtlarstvu i metode koje se koriste u vo arstvu i vinogradarstvu. Pojedine metode su primjenjive u svim kulturama.

Metode utvr ivanja rasprostranjenosti i brojnosti štetnika u ratarstvu i povrtlarstvu
Utvr ivanje štetnika pregledom tla – Utvr ivanje štetnika pregledom tla obi no se obavlja tijekom kasne jeseni i ranog prolje a. Ono je nužno prije sjetve ili presa ivanja ratarskih i povrtlarskih kultura (te prije zasnivanja vo njaka). Ovim metodama može se utvrditi brojnost onih razvojnih stadija štetnika koji e odmah nakon sadnje ili sjetve izazvati štete na poljoprivrednim kulturama (nematode, i inke ži njaka, gr ice hrušta, li inke komara i dr.) ili se pak može utvrditi brojnost prezimljuju ih oblika štetnika (odrasli oblici, kukuljice i sl.) koja ukazuje na potencijalnu opasnost tijekom vegetacije. U slu aju štetnika koji odmah nakon sjetve ili sadnje po nu raditi štete prognoza može biti pozitivna (suzbijati) ili negativna (ne suzbijati). U slu aju prezimljuju ih stadija prognoza upu uje na dalje pra enje u vegetaciji. Ova metoda je naro ito zna ajna kod zemljišnih štetnika koji se mogu suzbijati samo preventivno prije ili pri sjetvi (sadnji). U slu aju da se suzbijanje provodi na pamet može se dogoditi da se insekticidi primjenjuju tamo gdje to nije potrebno, te se tako pove avaju troškovi proizvodnje, a tlo nepotrebno optere uje ostatcima insekticida. Ovo se može ilustrirati rezultatima Totha (1970) koji je u trogodišnjem periodu od pregledanih 640 parcela utvrdio potrebu suzbijanja na samo 22,5%. Na ostalim parcelama nije bilo potrebno suzbijanje zemljišnih štetnika. Metode pregleda tla provode se u jesen ili u prolje e neposredno prije sjetve. U praksi se naj eš e provode:

• kopanje jama i pregled tla na polju;
• uzimanje uzoraka tla sondom;
• metoda 100 uboda;
• metoda ukopavanja zrnatih mamaca pod foliju;

Kopanje jama i pregled tla na polju obavlja se na na in da se kopaju jame dimenzija 25 x 25 cm (0,0625 m2), dubine 20-25 cm na težim, ili 50 x 50 cm (0,25 m2) na lakšim tlima. Sva
zemlja iz jame se rasprostre na foliju nakon ega se mrvljenjem i detaljnim pregledom izdvajaju 4svi pripadnici entomofaune u bo icu s alkoholom. Ako su pregledavane jame bile dimenzija 25 x 25 cm, prosje an broj pripadnika jedne vrste po jami (zbroj na enih jedinki/ broj jama) množi se sa 16 kako bi se dobila zaraza po 1 m2. U slu aju da su pregledavane jame bile dimenzija 50 x 50 cm faktor kojim se množi prosje an broj jedinki/ jami je 4. Istraživanjima provedenim na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju utvr eno je da je vrijeme potrebno za iskopavanje i pregled 1 jame dimenzija 25 x 25 cm ovisno o tipu tla, tako da je na lakšim tlima za iskop i pregled 1 jame potrebno oko 60 min, dok je na težim tlima potrebno 114 min (Bažok, 2005). Ovi rezultati potvr uju navode (Maceljski, 2002) da 3 radnika na težim tlima mogu pregledati 10-15 jama. Za ispravno provo enje ove metode potrebno je iskopati 8 jama/ha kod parcela do 1 ha, a na ve im parcelama se prosje ni potrebni broj jama/ha smanjuje, tako da kod parcele veli ine 10-50 ha treba iskopati 0,5-1,5 jama/ha.