Trgovina ljudima kao oblik organizovanog kriminala
UNIVERZITET ’’UNION – NIKOLA TESLA’’ U BEOGRADU
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO
UNIVERZITETA ’’UNION – NIKOLA TESLA’’ U
BEOGRADU
DIPLOMSKI RAD
Trgovina ljudima kao oblik organizovano kriminala
Mentor :
Student :
Doc. Dr Božidar Otašević
Mladen Perić
Broj indeksa : I0619/19
UVOD
Termin trgovina ljudima je često u upotrebi u svakodnevnom životu. U pojavnom obliku
organizovanog kriminaliteta ona predstavlja savremeni vid ropstva, i može pogađati sve
države, kako razvijene tako i nerzvijene. Pojam trgovine ljudima je težak za definisanje, pa mu
se često pripisuju različita značenja, pored toga što je on poprilično neodređen u međunarodnim
dokumentima. Sama činjenica da trgovina ljudima kao oblik organizovanog kriminaliteta
predstavlja organizovanu krimimalnu delatnost, koja prouzrokuje štetu drugih lica radi sticanja
materijalne koristi, takođe se sastoji od niza povezanih radnji, koje su usmerene ka sticanju
istog cilja.
Pod trgovinom ljudima se podrazumeva kupovina ili držanje nekog drugog lica radi njegove
ekspolatacije, zajedno sa svim drugim radnjama koje mogu biti deo tog procesa kao što su :
čuvanje, skrivanje prevoz i slično. U svim takvim slučajevima uvek je prisutan faktor nečije
ekspolatacije. Eksploatacija se konitunuirano održava upotrebom sile, pretnje, prevare, otmice
i slično. Trgovina ljudima je vid modernog ropstva, koje se zasniva na ponudi i potražnji i
samim ti je vrlo unosan posao. Kako novi globalni poredak pospešuje razvijanje tehnologije,
olakšano je formiranje kriminalnih organizacija koje se trgovinom ljudima.
Područja u kojima se vrši regrutacija žrtava trgoivne ljudima su u većoj meri politički i
ekonomski zaostala. Veći procenat žrtava trgovine ljudima su žene (80 %) , a 70% žena i
devojaka bude prodano sa ciljem seksualne ekspolatacije
Početkom XX veka donet je prvi međunarodni dokument koji u celosti vrši regulativu zabrane
trgovine belim robljem. Posle njega, 1921. doneta je Međunarodna konvencija u suzbijanju
trgovine decom i ženama, u kojoj se precizno utvrđuje sistem sancionisanja za prekršioce te
zabrane. Konvencija takođe predviđa kažnjavanje izvršioca ovog delikta, a takođe se i kažnjava
pokušaj, nagovaranje , priprema i navođenje drugih lica u nameri da budu zloupotebljeni.
Daljim tokom je doneta Konvencija o suzbijanju trgovine licima i o ekspolataciji prostitucije
drugij 1949, godine sa ciljem suzbijanja trgovine ljudima u cilju seksualne ekspolatacije, i sa
ciljem potpunog ukidanja trgovine belim robljem.

PRVI DEO – TEORIJSKI DEO
1.
ORGANIZOVANI KRIMINAL – POJAM I KARAKTERISTIKE
Organizovani kriminal, organizovani kriminalitet i kriminalne organizacije su termini koji
predstavljaju grupisanje organizacija koje vode kriminalci sa direktnom namerom bavljenja
ilegalnim aktivnostima, najčešće radi ostvarivanja profita. Organizovani kriminalitet (lat.
crimen – prestup, zločin), vrsta i tipologija kriminalnih pojava vezana za delatnost kriminalnih
organizacija
. Boettcher definiše da se organizovani kriminalitet odlikuje uređenim
zajedničkim delovanjem više lica (koje teži da bude trajno, sa ciljem da se ostvarer direktno ili
indirekno poslovno pokriveni profiti ili uticaj u oblasti javnog života tako što će pribaviti ili
nuditi zakonom zabranjene ili kontrolisane proizvode i usluge, preuzimati odnosno kontrolisati
legalna peduzeća, vršiti krivična dela, težeći da ilegalnim metodama ostvare stvarne
monopole
.
Organizovani kriminalitet jeste društvena pojava koja je uslovljena mnoštvom faktora, i
kao takva je u stalnom procesu menjanja. To menanje zavisi od društvenih, tehnoloških
ekonomskih i drugih promena u društvu. Kod opšteg pojma organizovanog kriminaliteta često
se pojavljuju četiri vrste izvora podataka:
1. Svedočenja i izjave članova i bivših članova kriminalnih organizacija
2. Rezultati rada pravosudnih organa
3. Naučni radovi
4. Medicinski izveštaji
U praksi često istraživači pokušavaju da dođu do informacija za određivanje ovog
fenomena putem infiltracije u neke kriminalne orgnaizacije, međutim takvi pokušaji su
osujećeni na samom početku, zato što svaka kriminalna grupa nove članove primorava na
izvršenje teških krivičnih dela, u cilju dokazivanja njihove lojalnosti prema grupi.
Glavne aktivnosti i poslovi organizovanih kriminalnih grupa koje imaju zasiguran opstanak
su vezane za manipulaciju ljudskih poroka i potreba, kao što su
Trgovina ljudima
Boškovič M. , Kriminološki leksikon , 1999 , Novi Sad, str. 233
Ibid, str. 233

pripadnika takve grupe kojoj je glavni cilj vršenje krivičnih dela, za koja po zakonu sleduje
kazna zatvora od tri godine ili teža kazna. Delo je svršeno od momenta kada je stvorena grupa
ili organizovana kriminalna grupa sa zločinačkim planom, bez obzira da li je planirano delo
uopšte izvršeno ili bilo pokušano. Postajanje pripadnikom kriminalne grupe je usmeno ili
pismeno usaglašavanje sa postajanjem člana grupe radi vršenja krivičnih dela, za koje je
propisana kazna zatvora tri godine ili teža kazna ili suštinsko preuzimanje delatnosti iz okvira
zločinačkog plana. Za ovaj oblik delo je svršeno od momenta kada je neko lice postalo
formalno ili faktični pripadnik grupe za izvršenje planiranih krivičnih dela, bez obzira da li je u
sastavu grupe uopšte izvršilo bilo kakvo krivično delo
.
Teži oblik ovog dela postoji ak je grupa ili organizovana kriminalna grupa direktno
organizovana radi vršenja krivičnih dela, a za njih se može izreći kazna ztatvora do deset godina
ili kazna zatvora od trideset do četredest godina. Ovo su najteža krivična dela koja su poznata
našem zakonodavstvu.Organizator ovog dela kažnjava kaznom zatvora od najmanje deset
godina ili zatvorom od trideset do četrdest goodina, a pripadnik istog udruženja kaznom zatvora
od šest meseci do pet godina zatvora
1.2.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG
KRIMINALITETA
Nacionalna stragetija za bobu protiv organizovanog kriminaliteta doneta je od strane Vlade
Republike Srbije 2009. godine. Strategija se zasniva na sledećim vrednostima :
1) Poštovanje ljudskim prava i sloboda
2) Profesionalnost državnih službenika
3) Partnerstvo za zajednicom
4) Poštovanje međunarodnih i nacionalnih standarda
5) Transparentnost rada
6) Slaglasnost grupnih i ličnih interesa sa organizacionim
Đuričić V. , Jovašević D. ,
Krivično pravo, Posebni deo,
Nomos, Beograd, 2010. godine, str. 227-228
Ibid, str. 228
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti