1
VISOKA ŠKOLA ZA TURISTI
Č
KI MENADŽMENT
ŠIBENIK
Dr. sc.
RATKO DOBRE
Mr. sc.
PAVE ŽUPAN RUSKOVI
Ć
Mr. sc.
MIKEL
Č
IVLJAK
MENADŽMENT TURISTI
Č
KE DESTINACIJE
(Skripta)
Šibenik, 2004.
2
Skriptu je odobrilo Povjerenstvo za izdava
č
ku djelatnost
Visoke škole ta turisti
č
ki menadžment
Šibenik
Nakladnik
Visoka škola za turisti
č
ki menadžment
Stru
č
na recenzija
Prof. dr. sc. Antun Gavrani
ć
Prof. dr. sc. Boris Juri
ć
Jezi
č
na lektura i korektura
Branka Belak, prof.
Grafi
č
ki uredila
Hana Dobre
4
rent-a-car poduze
ć
a i sl.). Me
đ
utim, još uvijek je skroman broj radova iz podru
č
ja
upravljanja marketingom, a još skromniji iz podru
č
ja menadžmenta, a napose
menadžmenta turisti
č
ke destinacije.
Kad je ve
ć
rije
č
i menadžmentu turisti
č
ke destinacije, iskoristit
ć
e se prilika i kazati
kako pod turisti
č
kom destinacijom podrazumijevamo, u kontekstu izu
č
avanja
menadžmenta turisti
č
ke destinacije, manje ili više zaokruženu geografsku cjelinu koja
raspolaže atraktivnim, komunikativnim i receptivnim
č
imbenicima, odnosno svim onim
prirodnim, društvenim, antropogenim, kulturno-povijesnim i prometnim
č
imbenicima
kao i onim neophodnim za smještaj, prehranu, odmor, rekreaciju i zabavu turista
(odnosno gdje je izgra
đ
ena odgovaraju
ć
a turisti
č
ka ponuda).
Upravljati turizmom (i turisti
č
kom destinacijom) na nivou mjesta, regije ili šire
geografske cjeline podrazumijeva usredoto
č
enost na više
č
imbenika, odgovaraju
ć
u
sustavnost u redoslijedu poteza, a sve s ciljem utvr
đ
ivanja odgovaraju
ć
e
menadžment strategije i politike koje
ć
e pridonijeti ostvarenju postavljenih ciljeva
svake konkretne turisti
č
ke destinacije.
I ovom prilikom mora se istaknuti, nažalost, nedostatak odgovaraju
ć
e gra
đ
e
(literature) iz podru
č
ja menadžmenta turisti
č
ke destinacije na našem jeziku iz koje bi
se mogle dobiti barem osnove ako ne ve
ć
i šira informacija i saznanja o aspektima
menadžerskih funkcija na nivou turisti
č
ke destinacije. Za o
č
ekivati je da
ć
e i sama
priroda problema "natjerati" kako znanstvenike, tako i odgovaraju
ć
e znanstvene
institucije da se ozbiljnije pozabave ovom aktualnom problematikom. Po
č
etak
izu
č
avanja i ovog kolegija dobar je znak na tom putu.
5
1.0. TURISTI
Č
KA DESTINACIJA KAO ISHODIŠTE
TURISTI
Č
KE AKTIVNOSTI
1.1. Nastanak turisti
č
kih destinacija u Hrvatskoj
Razvitak turizma u Hrvatskoj je bitno vezan i uvjetovan otvaranjem željezni
č
kih pruga
u devetnaestom stolje
ć
u, te razvojem cestovnog prometa i smještajnih kapaciteta. U
Opatiji je 1882. godine vila
Angiolina
je pretvorena u hotel; 1884 se otvara hotel
Kvarner
, a 1894 hotel
Therapia
u Crikvenici.
Turisti
č
ki se promet sve više bilježi i u drugim mjestima: Novom Vinodolskom,
Kraljevici, Lovranu, Selcima, Rabu. Osnivaju se i turisti
č
ka društva i savezi
(
Regionalni turisti
č
ki savez za Istru
1907. godine).
U Dalmaciji se ve
ć
1868. osniva Higijeni
č
ko društvo u Hvaru, a 1889. se osniva
Planinsko i turisti
č
ko društvo Liburnija . Godine 1909. se osniva Pokrajinski savez za
promicanje saobra
ć
anja stranaca u Dalmaciji, te 1902. hotel Bristol a !843 Komisija
za poljepšavanje grada Zadra.
Godine 1893. u Dubrovniku je otkriven spomenik Gunduli
ć
u, a hotel
Imperial
otvoren
1897. Godine 1914. se osniva
Savez hrvatskih kupališta na Jadranu
koji obuhva
ć
a
sva turisti
č
ka društva u Hrvatskom primorju.
Na Plitvi
č
kim jezerima je 1895. otvoren hotel na Velikoj Poljani, a 1912. se u Zagrebu
osniva
Društvo za poljepšavanje Plitvi
č
kih jezera
, te 1913
. Društvo za promet
stranaca,
a još prije toga u Samoboru, 1886. tako
đ
er
Društvo za poljepšavanje
Samobora.
Turisti
č
kog mjesta odnosno nužnost njegovog daljeg
osmišljavanja
i oboga
ć
ivanja
potvr
đ
uje i pravna legislativa iz tog vremena.
Tako su npr. temeljem Zakona o zdravstvu iz 1906. godine na teritoriju Austro-
Ugarske, naziv priznatih morskih lje
č
ilišta stekla neka ve
ć
afirmirana mjesta: Opatija,
Lošinj, Crikvenica, Dubrovnik i Cavtat.
Slijedom toga, Kraljevina Jugoslavija donijela je Pravilnik o proglašavanju turisti
č
kih
mjesta 1936. godine.
Zakašnjela i tek djelomi
č
na reakcija na te apele imala je nesumnjivo štetne posljedice
za turisti
č
ku praksu, posebice u Hrvatskoj. Neodre
đ
eni pravni turisti
č
kih mjesta status
bio je ozbiljna ko
č
nica razvitka, što su izbjegle neke zemlje odlu
č
ivši se za razvoj
turisti
č
ke djelatnosti, protežu
ć
i specijalne turisti
č
ke propise ne samo na turisti
č
ka
mjesta, ve
ć
i na šira podru
č
ja, posebno priobalne regije (Francuska, Španjolska,
Portugal, Turska, itd.).
7
Turisti
č
ki centar
( engl.
tourist centre
, njem.
Tourismuszentrum,
Fremdenverkehrszentrum
), s prostornog stajališta isto što i turisti
č
ko mjesto. Ono po
č
emu se razlikuje od turisti
č
kog mjesta jesu funkcije turisti
č
kog centra. Turisti
č
ki
centar je takvo turisti
č
ko mjesto koje pored turisti
č
kih funkcija što ih ima i turisti
č
ko
mjesto ima i brojne druge funkcije koje mora imati centar zone ili regije (
administrativna, prometna, trgova
č
ka, bankarska, kulturna, zdravstvena itd. ). U
turisti
č
kom centru preple
ć
u se brojne funkcije potrebne domicilnom stanovništvu s
turisti
č
kim funkcijama. Standard opremljenosti i ure
đ
enosti takvog centralnog
turisti
č
kog mjesta viši je od standarda ostalih turisti
č
kih mjesta, ali je time omogu
ć
eno
normalno funkcioniranje svih turisti
č
kih mjesta u gravitiraju
ć
em prostoru.
Od turisti
č
kog mjesta do turisti
č
ke destinacije
Rije
č
destinacija (lat. d
estinatio
– odredište) rabi se u svim odgovaraju
ć
im oblicima
romanskih jezika, no vrlo je raširena i u anglosaksonskim zemljama. U svom
izvornom zna
č
enju sinonim je za odredište, pa i cilj, krajnji ili usputni. Smatra se kako
je u turizam ušla posredstvom zra
č
nog prometa.
Taj uži pojam se u sedamdesetim godinama dvadesetog stolje
ć
a postupno širi i na
podru
č
je turizma. Destinacija
č
esto postaje istozna
č
nica za turisti
č
ki lokalitet, zonu,
regiju, zemlju, skupinu zemalja, pa
č
ak i kontinent.
Masovni turizam je unio mnogostruke probleme ure
đ
enja prostora i njegove zaštite,
što je navelo prostorne planere da u odre
đ
enim prostornim granicama pokušaju
odrediti pravila ponašanja turista. ali i njihovih doma
ć
ina te da u primjerenom odnosu
broja turista i površine prostorne jedinice nastoje kvantificirati sve potrebne
kapacitete (infrastrukturu, receptivne sadržaje i sl.). Uži pojam turisti
č
ke destinacije
nije bio dostatan za preciznije odre
đ
ivanje turisti
č
kog proizvoda kao i okvira
djelovanja marketinga.
Novi okvir za stvaranje turisti
č
kog sadržaja primjerenog novim zahtjevima tržišta je
bio nametnut kao nužnost. Taj okvir, koji je trebao biti prostorno i funkcionalno širi,
morao je imati elemente i njihovu me
đ
usobnu uskla
đ
enost jedinstvenog proizvoda.
On podržava dalju afirmaciju turisti
č
ke destinacije u koncipiranju sadašnjeg, a osobito
budu
ć
eg turisti
č
kog razvoja.
Formiranje ve
ć
e funkcionalne prostorne jedinice od ranije definiranog turisti
č
kog
mjesta, nazvane turisti
č
kom destinacijom, u kontekstu predo
č
ene koncepcije i kao
samostalne razvojne jedinice osigurava:
-
op
ć
enito bolje korištenje prostora,
-
mogu
ć
nost ekonomske valorizacije i manje kvalitetnih
turisti
č
kih atrakcija,
-
kompleksniju ponudu za potencijalne turiste, jer ve
ć
i prostor
logikom stvari upu
ć
uje na više razli
č
itih (turisti
č
kih)
atraktivnosti, što otvara mogu
ć
nost brojnijim i razli
č
itijim
turisti
č
kim aktivnostima,
