DISCIPLINSKO PRAVO

1

1. Pojam, smisao i značaj disciplinske odgovornosti

Odgovornost 

potice od reci

 respondeus spodenum 

sto znaci prilagoditi vlastito 

ponasanje koje prema opstem sudu vodi ka pravom ponasanju , a u protivnom prati 
sankciju za ponasanje koje nije dozvoljeno. Svaka odgovornost podrazumeva subjekta 
koji odgovara I subjekta koji je ovlascen da propise, primeni I izvrsi sankcione mere I 
svaku odgovornost po motivima , po obimu, po subjektu, po predmetu…

Paralelna odgovornost - 

 moze se odgovarati I krivicno I disciplinski ako ima elementa 

bica I krivicnog I disciplinskog dela. Za isto delo neko moze biti kaznjen krivicno a da je 
oslobodjen u disciplinskom postupku.

Disciplinska odgovornost 

je vrsta odgovornosti kojoj podleze lice koje ima status 

zaposlenog  ,koji momentom stupanja na rad preduzima I obaveze da ce licno obavljati 
radno-pravnu funkciju koja se na mesto drugog radnika ne moze obavljati. Da bi radni 
odnos bio valjan nije dovoljan samo ugovor o radu vec I druga pretpostavka da je radnik 
fakticki stupio u radni odnos. Moze se desiti da radnik stupi na rad a nema ugovora o 
radu – ovo je fakticki radni odnos. Prava iz radnog odnosa ne proisticu iz ugovora o radu 
vec iz faktickog radnog odnosa.  Tek ako ne postuje obaveze radnik,dolazi do 
disciplinske odgovrnost .
Povreda radne disciplinske odgovornosti odredjene zakonom ili propisima donetim na 
osnovu zakona.
Sledece vrste odgovrnosti:

-

Na strani radnika : 

-

Za stetu koju je ucinio poslodavacu ili
Na radu -> disciplinska ,materijalna

-

Na strani poslodavca:

-

Privredno prestupni : odogovornost za propuste

-

Odgovornost za prekrsaje 

-

I za stetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi sa radom

Disciplinska odgovornost : 
Materijalno disciplinsko pravo – 

Skup pravnih pravila koja se ticu disciplinskog 

dela za disciplinsku odgovornost,disciplinske mere  ili sankcije kao I druge institute I 
institute koji iskljucuju disciplinsku odogovornost ili institute koji uticu na gasenje 
disciplinske mere .

Procesno disciplinsko pravo –

 Skup pravila koji se ticu nacela disciplinksog 

postupka,disciplinske organizacije koje ih sprovode I izricu mere ,pravne lekove I 
druga pravna sredstva koja stoje na raspolaganju u cilju zastite prava I osnove zastite 
zakonskih akata (sudska)

                                    

DISCIPLINSKO PRAVO

2

Primenjuju se ona nacela koja su utvrdjena pozitivnim zakonom  o radu ,a ako ona ne 
mogu da se primene,primenjuju se nacela opsteg prava.

Radnici za svoj rad snose punu ličnu odgovornost, koja se konkretizuje u disciplinskoj, 
materijalnoj i krivičnoj odgovornosti. Za razliku od situacije u kojoj oni istupaju kao 
građani u svom privatnom životu, van preduzeća i ustanove, pozitivno pravo predviđa 
posebnu disciplinsku, materijalnu i krivičnu odgovornost koje proizilaze po osnovu rada, 
iz svojstva radnika i njihovog položaja. 

Disciplinska odgovornost je odgovornost za utvrđene povrede radne obaveze i druge 
povrede radne discipline, za koje se od ovlašćenih organa u zakonom propisanom 
postupku izriču propisane disciplinske kazne. 

Zaposleni prema tome odgovara za 

povrede radnih obaveza, ali isto tako i za 

druge povrede radne discipline

, pri čemu se 

disciplinska razlikuje bitno od drugih odgovornosti, koje se mogu primeniti prema 
zaposlenom i prema svakom drugom građaninu. 

Shodno sudskoj praksi može se reći da, se 

postupak

 utvrđivanja disciplinske 

odgovornosti, kao nezavistan i samostalan, vodi i nastavlja bez obzira na druge postupke, 
koji se vode protiv zaposlenog. 

Disciplinska odgovornost je u odnosu na ostale odgovornosti specifična po tome što je 
primenljiva 

samo protiv određenih fizičkih lica 

- radnika, odnosno lica u radnom 

odnosu. Radnopravno posmatrano protiv svih osoba u odnosu subordinacije. 

Primenjuje se prema zaposlenom od momenta njegovog stupanja na rad, tj. od početka 
rada pa sve do njegovog prestanka.

Zasniva se na povredi posebnih pravila ponašanja, koja su rezultat potrebe radne 
discipline, kojih se zaposleni moraju pridržavati na radu i u vezi sa radom. 

Pravna regulativa disciplinske odgovornosti se ne može svesti na prostu relaciju 
odgovornost i sankcija za povredu utvrđene radne discipline.

Sankcija

 u najširem smislu je ona pravna posledica koja prati povredu pravnih propisa, 

ali ona jeste i mora biti 

poslednje sredstvo 

u arsenalu drugih uticaja na disciplinu, 

nikako jedina. 

Za disciplinsko delo ili 

disciplinsku grešku

, potrebno je: a) da postoji utvrđena radna 

disciplina; b) da postoji napad na utvrđenu radnu disciplinu; v) da je napad izvršio 
zaposleni; g) uzročnost između činjenja ili nečinjenja zaposlenog i posledice. 

Povreda mora biti posledica krivice zaposlenog (umišljaj, nehat) i uračunljivosti. 
Ponašanje radnika protiv njegove volje (pod silom, prinudom, pretnjom) u pravilu ne 
predstavlja povredu radne obaveze. 

Da bi radnik bio odgovoran za povredu radne obaveze moraju se 

kumulativno

 ispuniti 

sledeći uslovi: a) da postoje svi bitni elementi disciplinskog dela; b) da je radnik izvršio 
povredu svojom krivicom;c) da je u trenutku izvršenja povrede bio uračunljiv. 

Pozitivni zakonski propisi u oblasti radnog odnosa ne poznaju definiciju pojma radna 
disciplina kao ni disciplinske krivice, već se više vezuje za posledice izvršenih 
disciplinskih dela. 

background image

                                    

DISCIPLINSKO PRAVO

4

2. Radna disciplina: pojam, sadržina i cilј

Radna disciplina

 je skup pravila ponasanja zaposlenog  na radnom mestu za vreme 

procesa rada I trajanja rada I u vezi sa radom kao I pravilo ponasanja van rada. Bez nje ne 
moze doci do odgovornosti  . Utvrdjuje se zakonom ili opstim aktima poslodavca .

Obelezja radne discipline: 

1. Skup pravila ponasanja zaposlenog koja utvrdjuje zakon ili poslodavac
2. Da se odnose na radnika,na rad ili u vezi sa radom 
3. Da stvaraju obavezu za zaposlenog I da se pridrzavaju bez izuzetka 

Nas zakon ne poznaje imunitet od disciplinske odgovornosti – nema ostecenih .

Sadrzina radne discipline

Radnom disciplinom zaposleni mogu da se obavezu samo na ona pravila cijim bi 
krsenjem  mogli da ugroze procese rada ostalih zaposlenih ,njihova prava I obaveze , 
druge pravne interese poslodavca (npr. poslovna tajna) I da postuju ona pravila cijem 
bi krsenjem mogli da ugroze drustvene interese. 

Cilj radne discipline: 

Osnovni- da privoli zaposlene da svoje zadatke aktivno I savesno obavljaju  I da svoj 
rad usmeravaju na vecu produktivnost I boljim ostvarenjima poslodavca. 

3.Uređivanje disciplinske odgovornosti

Disciplinska odgovornost : 
Materijalno disciplinsko pravo – 

Skup pravnih pravila koja se ticu disciplinskog 

dela za disciplinsku odgovrnost,disciplinske mere  ili sankcije kao I druge institute I 
institute koji iskljucuju disciplinsku odogovornost ili institute koji uticu na gasenje 
disciplinske mere .

Procesno disciplinsko pravo –

 Skup pravila koji se ticu nacela disciplinksog 

postupka,disciplinske organizacije koje ih sprovode I izricu mere ,pravne lekove I 
druga pravna sredstva koja stoje na raspolaganju u cilju zastite prava I osnove zastite 
zakonskih akata (sudska)
Primenjuju se ona nacela koja su utvrdjena pozitivnim zakonom  o radu ,a ako ona ne 
mogu da se primene,primenjuju se nacela opsteg prava.

                                    

DISCIPLINSKO PRAVO

5

4. Subordinacija kao osnov disciplinske odgovornosti

Rad u formi radnog odnosa, splet međusobnih odnosa zaposlenih na radu, saradnja i 
povezanost u proizvodnoj aktivnosti u cilju veće produktivnosti, sublimira i nameće u 
toku rada određena pravila odgovornog ponašanja. 

Polaznu, sadržinsku tačku ovih odnosa predstavljaju, uzajamna prava i dužnosti njegovih 
subjekata. Kao takva utvrđena su, garantovana, pravnim normama i zaštićena, pravnim 
sankcijama. 

S pravnog aspekta, radni odnos je dvostrani teretni pravni posao. 

Stupanjem na rad, zaposleni prihvata unapred, da savesno, marljivo i odgovorno, 
ostvaruje prava, obaveze i odgovornosti, na radu i u vezi sa radom, a u skladu sa 
zakonom, kolektivnim ugovorom i u njima dopuštenoj meri pojedinačnim ugovorom o 
radu. 

Nepoštovanje važećim pravom uređenih obaveza je razlog odgovornosti, disciplinske i 
materijalne i dr., kako radnika tako i poslodavca. 

Uopšte, poslodavac je titular različitih ovlašćenja koja su međusobno usko povezana, kao 
što su: a) ovlašćenje da samostalno uredi svoje preduzeće u njegovoj tehničkoj i osobnoj 
strukturi; b) ovlaštenje da odlučuje i vezi sa poslovanjem preduzeća (u pogledu njegovih 
ciljeva, tehničkih sredstava, poslovanja itd.); v) ovlaštenje da donosi pravila u pravcu 
internog poslovanja preduzeća; g) ovlaštenje kontrole i ocene rezultata radnikova rada; d) 
ovlaštenje discipliniranja prema radnicima koji su zaposleni u njegovom preduzeću. 

Disciplinska ovlašćenja obuhvataju: a) ovlašćenja da se stvaraju pravila ponašanja 
radnika na radu, i b) ovlaštenja za primenjivanje disciplinske sankcije, ili se reducira 
samo na primenu sankcije. 

 Čim takva ovlaštenja postoje na jednoj strani, na drugoj strani se automatski, nužno 
javlja odnos subordinacije. 

Subordinacija nije tehnički pojam i ne sme se reducirati na "podređenost" i "nadređenost" 
pri samom obavljanju rada (službe). 

Prema N. Tintiću, čim postoje dužnosti, moguće su i povrede tih dužnosti. A kada je 
potreban red (ordo), potrebne su i zapovedi odnosno zabrane (jussum). 

Uprava preduzeća ne može utvrđivati samo obaveze zaposlenima, već im se istovremeno 
moraju priznati i 

prava

. Zaposleni nemaju samo obavezu da proizvode, već i pravo da 

pod određenim uslovima normativno uređuju uslove rada i odnose unutar predzeća, da 
učestvuju u upravljanju preduzećem imaju pravo na kolektivno pregovaranje, pravo na 
sindikalno organizovanje i delovanje, pravo na informisanje o bitnim pitanjima iz oblasti 
radnog odnosa, pravo na davanje inicijativa i predloga i drugo. 

background image

                                    

DISCIPLINSKO PRAVO

7

Da bi postojala disciplinska odgovornost neko ponasanje mora biti prethodno 
predvidjeno kao disciplinsko delo ( kao kod kazenenog prava) . Ono se propisuje  
zakonom ili aktom poslodavca – na nekoliko nacina: npr.  Statut pravnog lica ,cesto 
se  propisuje pravilnikom a disciplinska odogovornost  poslodavca pravilnikom o 
disciplinskoj I materijalnoj odogovornosti .

Mogu da se propisu I na drugi nacin npr pravilnikom za sekreterijat.

Dužnost zaposlenih da se pridržavaju radne discipline, podrazumeva da savesno i 
marljivo izvršavaju radne obaveze, poverene poslove i radne zadatke, i pravo da 
stalno usavršavaju svoja znanja, sposobnosti, s ciljem što uspešnijeg vršenja 
određenih poverenih poslova i zadataka. 

Radne obaveze su pravnim propisima utvrđene dužnosti u ponašanju radnika na radu ili u 
vezi sa radom. Mogu se uslovno podeliti na: 

obaveze izvršavanja rada, 

obaveze ponašanja prema drugim radnicima 

obaveze ponašanja prema klijentima poslodavca i 

opšte obaveze civilizovanog ponašanja. 

Mogućaje i podela na osnovne (suštinske) i pomoćne obaveze radnika, kao i podela na 
obaveze u toku i po prestanku radnog odnosa. Podela se vrši na pozitivne i negativne 
obaveze, kao i na redovne i vanredne obaveze. 

Osnovna, pozitivna,  obaveza radnika u toku radnog odnosa j este izvršavanje rada, 
radnih naloga 

koje radniku izdaje poslodavac (menadžer). Obaveze radnika mogu biti i I 

negativne-da ne prisvaja sredstva poslodavca, da mu ne nanosi štetu, da ne dolazi u 
konflikt sa poslodavcem i drugim radnicima, da ne odaje poslovnu tajnu i sl. Određene 
obaveze radnika vezuju i po prestanku radnog odnosa - obaveza čuvanja poslovne tajne i 
obaveza nezasnivanja radnog odnosa kod konkurentskog poslodavca. U svim ovim 
konkretnim obavezama sadržana je i najopštija obaveza - obaveza lojalnosti poslodavcu. 

Zaposleni koji svojom krivicom ne ispunjava svoje dužnosti i radne obaveze ili se ne 
pridržava odluka donetih kod poslodavaca, čini povredu radne obaveze. Iz ove odredbe 
proizilazi da je, za disciplinsku odgovornost potrebno da zaposleni učini povredu radne 
obaveze i da je kriv za njeno izvršenje. Zaposleni se ne može pozvati na odgovornost 
ukoliko njegove radne obaveze i dužnosti nisu prethodno utvrđene i normirane. 

Da bi zaposleni bio pozvan na disciplinsku odgovornost potrebno je da pravila ponašanja 
zaposlenih na radu ili u vezi sa radom budu propisana kao opšte pravilo ponašanja i opšta 
pravna norma za sve zaposlene. Načelo legaliteta (nullum crimen sine lege) i kod 
disciplinske odgovornosti dolazi do punog izražaja, predstavljajući osnovu na kojoj se i 
bazira. 

Želiš da pročitaš svih 40 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti