Babić crni
Babić crni je autohtona dalmatinska crna vinska
sorta.
Dva tipa ove sorte, babić veliki i babić mali
razlikuju se po veličini grozda, (po čemu su i
dobili imena), i po kvaliteti.
Babić mali ima veću sposobnost nakupljanja
šećera (za oko 2 %) a na izrazitim
vinogradarskim položajima taj sadržaj može
doseći i do 23 %. Alkohol u vinu babića, varira,
obično od 11,5 do 13 % vol. te 5-6g/l ukupnih
kiselina.
Redovite i stabilne rodnosti. Dozrijeva krajem III.
početkom IV. razdoblja
Kvalitet ovisi o položaju, a najbolja vina daje na
mršavima i suhim tlima primoštenskih terasa tzv.
terada. Vina su intenzivne rubinski crvene boje,
puna i jaka, na okus mekana.
Kadarka
Kadarka (cadarka, Skadarska, Gamza), najpoznatija
sorta Mađarske.
Polazi iz Male Azije odakle je prodrla na zapad
u Bugarsku, Rumuniju, Madjarsku i bivšu Jugoslaviju.
Po nekim drugim izvorima polazi iz oblasti Skadra gdje
su je nazivali Skadarka ili Scutari u Albaniji.
Vrlo je robusna sorta skromnih zahtjeva. Odlikuje se
velikom otpornošću na sušu i zato se smatra jednom od
najprilagodljivijih sorti pijesku. U takvim uslovima je
dugovječna. Kadarka razvija jak koriien i snažan čokot
sa uspravnim laticama. Vrh mladog lastara je vunasto
maljav, kao i naličje lista. Grozd je srednje veličine,
zbijen, valjkast. Bobice su srednje veličine, okrugle,
plavkastocrvene boje. Imaju tanku pokožicu, sočne su,
prijatnog ukusa.
Kadarka je osetljiva na niske zimske temperature. Na jakim mrazevima okca velikim
dijjelom izmrzavaju,ali se odlikuje dobrom rodnošću suočica, koje su znatno otpornije,
tako da čokot postiže izvesnu rodnost i u ekstremno hladnim godinama. Uz to se i
dobro regeneriše jer ima dobro razvijen sistem spavajućih okaca.
Pri umjerenom opterećenju i u dobroj godini nakupi 18-19% šećera, a obično oko 16%.
Udio kiselina u širi iznosi oko 7,50g/l.
Dosta kasna sorta (sazrijeva u III epohi),ali i veoma rodna sorta.Kvalitet godinama
dosta varira i neotporna je na bolesti(posebno na sivu plijesan).U kišnu jesen,kad
grožđe sazrijeva,zbog tanke pokožice bobica jako truli,te se od njih ne može dobiti
kvalitetno vino.
U dobrim godinama i u području koje joj odgovara daje kvalitetna vina,veoma
pitka,harmonicna,sa specifičnim sortnim ukusom.U madjarskoj je vrlo važna sorta od
koje se pravi poznati Egri Bikaver(Bikova krv). Sorta je postala popularna za vrijeme
turske okupacije a ima je i u Bugarskoj gdje je poznata pod imenom Gamza. Koristi se
u proizvodnji uglavnom stolnih vina. U Bugarskoj je Gamza dominantna sorta sjevernog
dijela zemlje.
