Biblijski potop
Biblijski potop
Dr. Džon Vitkomb
Dr. Henri Moris
Naslov originala: The Genesis Flood by Henry M. Moris and John C. Whitcomb
Pitanje istorijske realnosti i karaktera Potopa iz 1. Knjige Mojsijeve nije
obi~no akademsko pitanje od interesa samo za malu grupu nau~nika i teolo-
ga. Ako je svetski Potop stvarno uni{tio celokupnu prepotopnu ljudsku popu-
laciju, kao i sve kopnene `ivotinje, osim onih koje su se sa~uvale u poseb-
noj Barci koju je konstruisao Noje (kako se obi~nim ~itanjem biblijskog zapisa
mo`e pretpostaviti), onda su istorijske i nau~ne implikacije ogromne. Veliki
Potop i doga|aji povezani sa njim neizbe`no postaju veoma zna~ajni za pravil-
no shvatanje antropologije, geologije, i svih drugih nauka koje se bave istorij-
skim i preistorijskim doga|ajima i fenomenima.
Ali, od jo{ ve}eg zna~aja su implikacije mo}nog Potopa iz 1. Knjige
Mojsijeve za biblijsku teologiju, zato {to ta univerzalna katastrofa govori jed-
nostavno i jasno o vladavini Boga nad aktivnostima ljudi i procesima u priro-
di. [tavi{e, ona proro~ki upozorava na sud koji }e tek do}i, kada }e se su-
vereni Bog ponovo ume{ati u doga|aje na Zemlji, ru{e}i sav ljudski greh i
pobunu i donose}i krajnje plodove svog dugoro~nog plana stvaranja i isku-
pljenja.
Me|utim, do{li smo do dana kada svet nauke i obrazovanja ne uzima vi{e
za ozbiljno svedo~anstvo i upozorenja Potopa. Ljudi su umesto toga usvojili
filozofiju uniformizma i evolucije pomo}u kojih tuma~e i kosmi~ku i ljudsku
istoriju i uz pomo} kojih ~ak i predvi|aju i planiraju budu}nost. ^ak su se i
mnogi religiozni ljudi, iako jo{ uvek propovedaju verovanje u bo`ansku nadah-
nustost Biblije, ~esto predavali pred uniformisti~kim
1
obrazovanjem, negiraju}i
univerzalnost Potopa i, zajedno sa negiranjem, `rtvuju}i njegovo mo}no biblij-
sko svedo~anstvo o svetu koji je u pobuni protiv svog Tvorca.
Zbog toga ova na{a studija ima dvostruku svrhu. Na prvom mestu, `elimo
da utvrdimo {ta ta~no Biblija ka`e u vezi Potopa i srodnih tema. Mi to ~inimo
polaze}i od pretpostavke, koju }emo ovde testirati, o celokupnoj bo`anskoj
nadahnutosti i jasno}i Biblije, smatraju}i otuda da pravilna egzegeza pru`a
jasnu istinu o svim pitanjima kojima se ona bavi.
Prihvatamo kao osnovu, koju }emo tako|e testirati, u~enje o doslovnoj
nepogre{ivosti Biblije, koje Bend`amin B. Vorfild (Benjamin B. Warfild) divno
izra`ava slede}im re~ima:
5
UUvvoodd

Polaze}i od na{e pretpostavke, koju }emo ovde testirati, da je Biblija
nepogre{iva Bo`ja re~ koju su zapisali nadahnuti autori, po~injemo na{e
istra`ivanje geografskog opsega Potopa sa sedam biblijskih argumenata u
korist njegove sveobuhvatnosti. Prvih {est argumenata je ukratko navedeno,
ali je sedmi slo`eniji i zahteva odre|en broj pomo}nih argumenata. Glavne
zamerke na ovih sedam argumenata }e biti razmatrane u drugom i tre}em
poglavlju.
DDUUBBIINNAA PPOOTTOOPPAA
Jedan od najzna~ajnijih biblijskih argumenata za globalni Potop je izjava u
1. knjizi Mojsijevoj 7,19-20:
“I navaljiva{e voda sve ve}ma po zemlji, i pokri sva najvi{a brda {to su
pod celim nebom. Petnaest lakata do|e voda iznad brda, po{to ih pokri.”
1
Nije potrebno biti profesionalni nau~nik da bi se uvidele ogromne imp-
likacije ovih biblijskih izjava. Ako je samo jedna (da ne spominjemo sve) od
velikih planina
2
bila pokrivena vodom, Potop bi u potpunosti bio univerzalan,
jer voda ima tendenciju da izjedna~ava sopstveni nivo - i mora to da u~ini
brzo! Herbert S. Leopold daje slede}u izjavu u vezi egzegeze i tuma~enja ovog
su{tinskog teksta Biblije:
“Koli~ina vode sa sada odre|uje pore|enjem sa samo jednim dostupnim
standardom za takve vode - planinama. Za njih se ka`e da su bile
‘
prekrivene
‘
. Ne samo njih nekoliko, ve}
‘
sva najvi{a brda {to su pod
celim nebom
‘.
Jedan od ovih izraza, sam po sebi, zahtevao bi sticanje
utiska da autor poku{ava da predstavi ideju o apsolutnoj univerzalnosti
Potopa, to jest,
‘
sva najvi{a brda
‘
. Pa ipak, po{to se
‘
sva
‘
koristi ~esto u
relativnom smislu, pisac uklanja sve mogu}e sumnje dodaju}i frazu
‘
{to
su pod celim nebom
‘
. Dvostruko
‘
sve
‘
(hebr. kol) ne mo`e da dozvoli toliku
relativnost u zna~enju. Skoro da sadr`i hebrejski superlativ. Prema tome,
smatramo da ovaj tekst obja{njava pitanje univerzalnosti Potopa.
3
Fraza “petnaest lakata do|e voda iznad brda” ne zna~i da je Potop bio
samo petnaest lakata (6,7 m) dubok, jer je ta fraza opisana slede}om: “pokri
sva najvi{a brda”; niti to neophodno zna~i da su planine bile pokrivene do
dubine od
samo petnaest lakata, jer bi to zahtevalo da su sve prepotopne
planine bile potpuno iste visine.
Pravo zna~enje ove fraze pronalazi se pore|enjem sa 1. Knjigom
Mojsijevom 6,15, gde nam je re~eno da je visina Barke bila trideset lakata.
Mnogi tuma~i smatraju da fraza “petnaest lakata” u stihu 7,20 mora, prema
tome, da se odnosi na gaz Barke. Drugim re~ima, Barka je potonula u vodu
do dubine od petnaest lakata (samo polovina njene ukupne visine) kada je
bila u potpunosti natovarena. Takva informacija predstavlja dodatnu podr{ku
ovom konkretnom argumentu o univerzalnom Potopu, zato {to nam govori da
je Potop “pokrio” vrhove najvi{ih planina do dubine od najmanje petnaest
lakata. Da Potop nije pokrio planine bar do te dubine, Barka ne bi mogla da
pluta preko njih tokom 5 meseci u toku kojih su vode “stajale” nad zemljom.
8
9
P
Pooggllaavvlljjee 11
OOssnnoovvnnii bbiibblliijjsskkii aarrgguum
meennttii
zzaa gglloobbaallnnii PPoottoopp
TTaabbeellaa 11:: HHRROONNOOLLOOGGIIJJAA PPOOTTOOPPAA
Bilo je 40 dana tokom kojih je ki{a padala . . . . . . . . . . . . .
Tokom slede}ih 110 dana vode su nastavljale da se di`u, ~ine}i
ukupno 150 dana ''stajanja'' (7,24) . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Vode su 74 dana bile u svom ''napredovanju i opadanju''. To je
bilo od 17. dana sedmog meseca do 1. dana desetog meseca
(8,5). Pod pretpostavkom da je mesec imao 30 dana, cifre u da-
nima su 13 plus 30 plus 30 plus 1 . . . . . . . . . . . . . . . . .
40 dana je pro{lo pre nego {to je Noje poslao gavrana (8,6-7) .
7 dana je pro{lo pre nego {to je Noje poslao golubicu po prvi put
(8,8). Ovaj period je neophodan za dostizanje ukupnog zbira i dat
je frazom ''jo{ 7 dana'' (8,10) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7 dana je pro{lo pre nego {to je poslao golubicu po drugi put
(8,10) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Jo{ 7 dana je pro{lo pre tre}eg slanja golubice (8,12) . . . . . .
Do sada je pro{lo 285 dana, ali se slede}i deo datira kao prvi
dan prvog meseca 601 godine. Od datuma u 7,11 do tog mesta
u 8,13 je period od 314 dana; prema tome, pro{ao je interval od
29 dana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Od uklanjanja poklopca barke do samog kraja doga|aja je pro{lo
jo{ 57 dana (8,14) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
UKUPNO . . . . . . . . .
Ova tabela se javlja u komentaru E. F. Kevana (E. F. Kevan) 1. Knjige Mojsijeve u
Novi
komentar Biblije (The New Bible Commentary, ur. F Davidson, Grand Rapids: Wm. B.
Eerdmans Pub. Co., 1953, pp. 84-85). Kako je istaknuto u na{oj daljoj raspravi, Potop
je verovatno dostigao svoju maksimalnu dubinu posle prvih 40 dana, umesto da se
uzdizao tokom 150 dana kako Kevan smatra.
40
110
74
40
7
7
7
29
57
371
TTRRAAJJAANNJJEE PPOOTTOOPPAA
Pa`ljivo istra`ivanje biblijskih podataka otkriva ~injenicu da je Potop trajao
371 dan, ili ne{to vi{e od godinu dana (vidi prate}u hronolo{ku tabelu na
prethodnoj strani). To da je Potop trajao vi{e od godinu dana u potpunosti
se sla`e sa u~enjem o njegovoj univerzalnosti, ali se ne mo`e pravilno
povezati sa teorijom lokalnog Potopa. Iako mogu da postoje razlike u mi{lje-
nju me|u biblijski religioznim ljudima o op{toj dubini Potopa (u zavisnosti od
visine prepotopnih planina), ne mo`e biti sumnje u vezi sa njegovim traja-
njem.
D
Dvvaaddeesseett ii jjeeddnnaa nneeddeelljjaa ““ssttaajjaannjjaa””
Neki komentatori su pretpostavili da su vode nastavile da se di`u tokom
150 dana tokom kojih su vode “stajale nad zemljom”, jer se “zatvori{e izvori
bezdanu i ustave nebeske, i da`d s neba prestade” (8,2) tek posle kraja peri-
oda od 150 dana (8,3). To je svakako mogu}e tuma~enje teksta, ali je bolje
zaklju~iti zajedno sa Leopoldom
4
da je Potop dostigao svoju maksimalnu
dubinu posle prvih 40 dana i nastavio da odr`ava taj nivo dodatnih 110 dana
pre nego {to je po~eo da opada (7,24; 8,3). Na{a osnova za ovu pret-
postavku nalazi se u 7,4 i 7,12 gde ~itamo da su ki{e padale “~etrdeset
dana i ~etrdeset no}i”; i 7,17 gde nam je re~eno da “bi Potop na zemlji za
~etrdeset dana”. Ve}ina od “voda nad svodom” (1. Mojsijeva 1,7) je morala
da padne kroz “ustave nebeske” tokom prvog perioda od 40 dana; i iako
“ustave nebeske” nisu bile zatvorene jo{ narednih 110 dana (8,2), ki{ni peri-
od tokom ovog drugog perioda je mogao da doprinese samo odr`avanju
Potopa pri njegovoj maksimalnoj dubini.
T
Trriiddeesseett ii jjeeddnnaa nneeddeelljjaa ““ooppaaddaannjjaa””
Ljudska ma{ta se zaista pokre}e pri pomisli na tako veliki Potop koji bi
prekrio visoke planine zemlje u toku perioda od {est nedelja i zatim nastavio
da opstaje nad tim planinama jo{ dodatnih {esnaest nedelja, tokom kojih su
pojedini pre`iveli ljudi plutali na povr{ini okeana bez obale! Ali, ako je te{ko
uklopiti biblijski koncept o Potopu, koji pokriva vrhove planina u toku
{esnaest uzastopnih nedelja, sa teorijom lokalnog Potopa, {ta mo`emo da
ka`emo o ~injenici da je dodatna trideset i jedna nedelja bila neophodna da
bi se vode dovoljno povukle kako bi Noje mogao slobodno da iza|e iz Barke
na planini Ararat?
Artur K. Kustans je nedavno objavio knji`icu u odbranu teorije lokalnog
Potopa, u kojoj poku{ava da se izbori sa ovim problemom:
“
Postoje odre|ene cifre navedene u tekstu, koje, ako ih pravilno protu-
ma~imo, obezbe|uju neke prili~no iznena|uju}e informacije o stopi kojom
su se vode povla~ile. U 1. Knjizi Mojsijevoj 8,4 re~eno nam je da se Barka
spustila, to jest prizemljila 17. dana 7. meseca... Zapis zatim izjavljuje da
su se vode povla~ile (1. Mojsijeva 8,5) do 1. dana 10. meseca, kada je
o~igledno postalo mogu}e videti kopno. Pre toga, gavran pu{ten sa Barke
nije na{ao bilo kakvo mesto za odmor u okviru razdaljine slobodnog leta
tako da moramo da pretpostavimo da se vrh na kome se Barka prizemlji-
la nije pojavio iznad vode do tog vremena. O~igledno, da je kopno moglo
da se vidi, gavran bi na{ao mesto gde bi mogao da se nastani umesto
da luta napred i nazad kako je opisano u 1. Knjizi Mojsijevoj 8,7. Tokom
tog intervala, od 17. dana 7. meseca do 1. dana 10. meseca, nivo vode
je opao mo`da 7,5 ili 9 m. Jasno je da ~im je nivo opao za koli~inu jed-
naku gazu ~amca da }e se suvo kopno pojaviti... a 7,5 m za 74 dana je
jednako padu nivoa od oko 10 cm na dan.”
5
Kustans zatim nastavlja da prikazuje da je pad nivoa vode od samo neko-
liko centimetara na dan odgovaraju} za ograni~eni Potop, ali ne i za uni-
verzalni.
Me|utim, kada se vratimo na tekst 1. Knjige Mojsijeve otkrivamo da to
nije mogao da bude slu~aj. Jer tekst iz 8,4-7 ukazuje da su “vrhovi planina”
mogli da se vide 40 dana pre nego {to je gavran poslat. Kustans pret-
postavlja da je gavran bio oslobo|en 40 dana posle prizemljenja Barke i da
je period od 74 dana opisan u 8,5 preklapao period od 40 dana spomenut
u 8,6. Ali, ako je to ta~no, celokupna epizoda sa pticom, uklju~uju}i i
dono{enje maslinovog lista, bila bi zavr{ena 2 nedelje pre nego {to su se
vrhovi planina uop{te videli!
6
Noje nije poslao gavrana da odredi da li su se
bilo kakvi vrhovi planina pojavili, kako Kustans pretpostavlja, ve} da bi dobio
informaciju o prirodi tih izlo`enih oblasti. Aleksandar Hajdel obja{njava:
“40 dana po{to su vrhovi drugih planina postali vidljivi, Noje je otvorio
prozor Barke i poslao gavrana (8,5-7). Divlja, sva{tojeda ptica je letela
napred i nazad, nekada udaljavaju}i se od Barke, a nekada joj se
vra}aju}i, dok se vode nisu povukle sa zemlje, ali ona se nije ponovo
vratila u Barku. Ona je verovatno na{la meso nekog le{a kako pluta u
vodi ili izlo`eno na vrhovima planina, ili neka vodena stvorenja zarobljena
na vrhovima planina, pri povla~enju voda, i to je obezbe|ivalo dovoljno za
opstanak ne~istog gavrana sa njegovim le{inarskim sklonostima. Neuspeh
gavrana da se vrati na Barku ne dokazuje da se on pokazao nekorisnim
za namenjenu svrhu i da je eksperiment bio neuspe{an. Sasvim suprot-
no, to je bio dobar znak jer je dokazao da su vode opale zna~ajno i da
iako je spolja{nji svet i dalje bio neprijateljski i negostoljubiv, vi{e nije bio
toliko negostoljubiv za tako sna`nu i neprobirljivu pticu kao {to je
gavran.”
7
[tavi{e, te{ko da se mo`e preterano naglasiti da nije samo vrh visoke
planine, na kojoj je Barka stala, bio taj koji je mogao da se vidi 1. dana 10.
meseca. Biblija nas obave{tava da se tog dana “pokaza{e vrhovi od brda”.
Drugim re~ima, vode Potopa mora da su se povukle vi{e desetina metara
kako bi razli~iti planinski vrhovi, razli~itih visina, mogli da se vide.
Niti Biblija u~i da su vrhovi planina i dalje bili potopljeni poslednjeg dana
9. meseca i da su onda iznenada iznikli 1. dana 10. meseca. Sa podjed-
nakim opravdanjem bi neko mogao da tvrdi da je zemlja jo{ uvek bila poto-
pljena 26. dana 2. meseca jer nam je re~eno da je zemlja bila suva 27. dana
2. meseca. O~igledno da BIblija govori o definitivnim stupnjevima isu{ivanja
u stihovima 11, 13 i 14, sa implikacijom o jednoli~nom procesu izme|u stup-
njeva. Na sli~an na~in, od dana kada je Barka prizemljila na najvi{i vrh pla-
10
11

teorijom da je Potop bio jednostavno lokalna poplava u nekom delu Bliskog
istoka. Umesto toga, ova biblijska informacija daje zna~ajnu podr{ku kon-
ceptu o geografski op{tem Potopu.
10
VVEELLII^^IINNAA NNOOJJEEVVEE BBAARRKKEE
Prema 1. Knjizi Mojsijevoj 6,15, Noju je nare|eno da na~ini Barku na
slede}i na~in: “U du`inu neka bude trista lakata, u {irinu pedeset lakata, i
u visinu trideset lakata.” Prvo pitanje koje treba razmotriti je, naravno, du`ina
lakta koji se koristio u ovom odeljku. Vavilonci su imali “kraljevski” lakat od
oko 50, Egip}ani su imali du`i i kra}i lakat od oko 52 i 45 cm, dok su Jevreji
o~igledno imali duga~ak lakat od 52 cm (Jezekilj 40,5) i obi~an lakat od oko
45 cm.
11
Dok je svakako mogu}e da je lakat spomenut u 1. Knjizi Mojsijevoj 6.
poglavlju bio du`i od 45 cm, mi }emo uzeti ovaj kra}i lakat kao osnovu za
na{e prora~une. Po ovom standardu, Barka je bila 135 m duga~ka, 22,5 m
{iroka i 13,5 m visoka. Po{to je imala 3 palube (1. Mojsijeva 6,16), imala
je ukupnu povr{inu paluba od oko 9.100 m
2
({to je pribli`no jednako povr{ini
20 terena za ko{arku), a njena ukupna zapremina je bila 41.000 m
3
. Ukupna
tona`a
12
Barke (koja predstavlja pre meru kubnog prostora nego te`inu, pri
~emu je jedna tona u ovom slu~aju jednaka 2,8 m
3
korisnog skladi{nog pros-
tora) bila je oko 13.960 tona, {to bi je svrstalo u okviru kategorije velikih
metalnih okeanskih brodova koji postoje danas.
13
Artur Kustans postavlja pitanje da li je Barka mogla stvarno da bude
toliko velika, i predla`e, bez dokaza, da je lakat u tim danima mogao da bude
daleko kra}i od 45 cm. Zatim on nastavlja:
“Mislim da }e bilo ko shvatiti, ko poku{ava da zamisli konstrukciju broda
135 m duga~kog od strane ~etvoro ljudi, da samo veli~ina drvne gra|e
za izgradnju
‘
gra|evine
‘
13,5 m visoke ({to odgovara stambenoj zgradi od
4 sprata) izgleda po samoj svojoj masivnosti izvan mo}i ~etvoro ljudi. Sa
svim sredstvima koja su imali na raspolaganju, kasniji graditelji su nared-
nih 4.000 godina konstruisali prekomorske brodove koji su retko
prema{ivali 45 do 60 m. Dana{nji brod Kraljica Marija (Queen Mary) ima
ukupnu du`inu od 310 m, {to je ne{to malo vi{e od dve du`ine Barke.
Tek 1884. godine je brod Eturija (Eturia) bio sagra|en sa du`inom koja je
prema{ivala du`inu Barke.”
14
Me|utim, Biblija ne ka`e da su Noje i njegova tri sina morali da kon-
strui{u Barku bez pomo}i najamnika. Svejedno, sla`emo se da sama
masivnost Barke uzbu|uje ma{tu. U stvari, to je sama su{tina na{eg argu-
menta: jer izgleda neshvatljivo da je Noje morao da sagradi brod takve
veli~ine samo da bi izbegao lokalni Potop. Sama veli~ina Nojeve Barke bi
morala da elimini{e gledi{te o lokalnom Potopu iz ozbiljnog razmatranja,
me|u onima koji prihvataju 1. Knjigu Mojsijevu doslovno.
PPOOTTRREEBBAA ZZAA BBAARRKKOOM
M
Ne samo da bi Barka tako ogromnih proporcija bila nepotrebna za lokalni
Potop, ve} ne bi uop{te bilo potrebe za Barkom! Cela procedura konstru-
isanja takvog broda, uklju~uju}i vi{e od jednog veka planiranja i te{kog rada,
jednostavno da bi se izbegla lokalna poplava, te{ko mo`e biti opisana kao
bilo {ta drugo osim kao potpuno neozbiljna i nepotrebna. Koliko bi razumni-
je bilo da je Bog samo upozorio Noja na dolaze}e razaranje, kako bi on
mogao da se preseli u oblast koja ne}e biti pogo|ena Potopom, kao {to je
Lot izveden iz Sodoma pre nego {to je vatra pala sa neba. Ne samo to, ve}
bi tako|e i veliki broj `ivotinja svih vrsta, i svakako ptica, lako mogao da se
preseli, bez da se sme{taju i odr`avaju godinu dana u Barci! Cela pri~a se
grani~i sa parodijom ako je Potop bio ograni~en na neki deo Bliskog istoka.
Pisci su imali pote{ko}a da prona|u zastupnike lokalnog Potopa koji su
voljni da se suo~e sa implikacijama ovog naro~itog argumenta. Me|utim,
Artur Kustans je nedavno predlo`io da je Barka bila jednostavno objekat - lek-
cija prepotopnim ljudima:
“Bila bi potrebna prava energija i vera da bi se sledio Nojev primer i
gradile druge Barke, ali ne bi bilo potrebno ni{ta od toga kako bi se
spakovalo nekoliko stvari i migriralo. Nije postojalo ni{ta {to je Noje
mogao da u~ini kako bi ih zaustavio, osim ako bi nestao veoma tajno.
Takav odlazak bi te{ko mogao da deluje kao neka vrsta upozorenja, kao
{to je to namerna konstrukcija Barke mogla da u~ini. A nadahnu}e za pre-
duzimanje takvog posla je bilo dato Noju ostavljaju}i ga u neznanju o
ta~nim granicama Potopa. On je bio ube|en da }e ~itavo ~ove~anstvo biti
uni{teno, i verovatno je pretpostavio da }e, prema tome, Potop biti
sveobuhvatan. Takva pretpostavka je za njega mogla da bude neophod-
na.”
15
Ali, kako neko mo`e vrlo pa`ljivo da ~ita opis Potopa iz 1. Knjige Mojsijeve
6-9 i da do|e do zaklju~ka da je Barka bila sagra|ena samo da bi se upo-
zorili bezbo`ni, a ne kako bi se prevashodno spasili putnici Barke od smrti
davljenjem? Tako|e, kako mo`emo da oslobodimo samog Boga od optu`be
za obmanu, ako ka`emo da je On naveo Noja da veruje da }e Potop biti uni-
verzalan, kako bi ga ohrabrio da radi na Barci, kada je sve vreme znao da
ne}e biti univerzalan?
U pogledu `ivotinja u Barci, Kustans zauzima stav da su to bile samo
odoma}eni varijateti koji }e biti korisni ~oveku:
“Da po~nemo time da postoji puno dokaza koji pokazuju da je odoma}iva-
nje `ivotinja prvi put sprovedeno negde u toj op{toj oblasti.
Pretpostavljaju}i da su takve vrste, koje su bile pripitomljene u vekovima
izme|u Adama i Noja, bile vezane za te oblasti koje je nastanjivao ~ovek
i nisu se {irile izvan njih, bilo kakav Potop koji bi uni{tio ~oveka tako|e
bi zbrisao i te `ivotinje. Proces pripitomljivanja bi tada po~eo iznova i
verovatno pod daleko manje idealnim uslovima... Skoro je sigurno da
doma}e `ivotinje nisu mogle same da migriraju... Iz tog razloga, ako ne
15
14
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti