SVEU ILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ PODUZETNIŠTVO
Božana Brki
Koncept virtualne receptivne turisti
(
ke agencije
Magistarski rad
Mentor: prof.dr.sc. Drago Ruži
Osijek, 2002.
Koncept virtualne receptivne turisti ke agencije
___________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 2
Sažetak
Tržišna pozicija isto ne Hrvatske u posljednjih desetak godina ozbiljno se pogoršala i
oslabila isklju ivo zbog izravnih i neizravnih posljedica rata. Image postoje
"
eg turisti kog
proizvoda Slavonije i Baranje znatno je narušen i karakterizira ga kvalitativna i
kvantitativna inferiornost u odnosu na konkurentsko okruženje ostatka Hrvatske kao i
susjednih nam zemalja. Usljed gubitka velikog dijela najkvalitetnijeg turisti kog tržišta
smanjen je opseg potražnje. S druge strane, u istom periodu, broj turisti kih agencija, kao
posrednika izme
'
u subjekata ponude i subjekata potražnje, rapidno se pove
"
ao.
U isto noj Hrvatskoj postoje mnogi potencijali koji su nedovoljno, ili uop
"
e nisu,
iskorišteni. Svjesna svih prilika i prijetnji iz okruženja, mala lokalna turisti ka agencija
pokušava prona
"
i na in za promociju Slavonije i Baranje. Pred njom su dileme – da li tu
promidžbu može napraviti sama i ako može, na koji na in.? Da li se udružiti sa ve
"
om i
ja om turisti kom ku
"
om i izgubiti nezavisnost i samostalnost?
U slu aju se prikazuju turisti ke aktivnosti, atrakcije i dominantni privla ni
imbenici isto ne Hrvatske, te se pokazuje da je to regija koja ima preduvjete za razvoj
mnogih vrsta turizma: zimskog i ljetnog, izletni kog i tranzitnog, lovnog i ribolovnog,
kulturno-edukativnog, zdravstvenog, selja kog i vjerskog.
Jedna od velikih barijera dolaska
turista u isto nu Hrvatsku su minirana podru ja. U slu aju se daje pregled miniranih i
sumnjivih površina, koje osim stvarne opasnosti po kretanje osoba, djeluju vrlo negativno i
psihološki na mogu
"
nost dolaska individualnih posjetilaca ili organiziranih posjeta Slavoniji
i Baranji.
Zadnji dio magistarskog rada predstavlja Analizu i rješenje slu aja. U tom dijelu se,
na temelju injenica prikazanih u slu aju, dolazi do zaklju ka, odnosno prikazuju su odluke
o akcijama koje u konkretnom slu aju treba poduzeti.
Koncept virtualne receptivne turisti ke agencije
___________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 4
ANKETNI UPITNIK ........................................................................................................... 109
Metodologija rada
___________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 5
1 METODOLOGIJA RADA
Prilikom pisanja magistarskog rada na temu «Koncept virtualne receptivne turisti ke
agencije» korištena je metoda slu aja (case study)
1
prema naputcima i instrukcijama pisca
za to podru je
2
. Metoda slu aja koristi se za prikaz realnih poslovnih doga
'
anja i zbivanja u
nekom konkretnom poduze
"
u kroz odre
'
eno vremensko razdoblje. Njom se ilustrira kronika
doga
'
anja o poslovnom problemu ili dilemi koju protagonist slu aja (ili grupa )
pokušava/ju riješiti.
Metoda slu aja bazira se na konceptu simulacija i metafora, gdje se na temelju
utvr
'
enog injeni nog stanja dijagnozira i prosu
'
uje situacija koja je opisana u slu aju, te se
daju preporuke za daljnje akcijske korake. Metoda slu aja je realisti na, kreativna,
analiti na, dinami na i interaktivna metoda.
Dobra strana ove metode je ta, što ste ena teoretska znanja preta e u praksu. Time
se omogu
"
uje sagledavanje problema iz druge perspektive, pri emu se daju kreativna i
inovativna rješenja.
Osnovna kritika metodi slu aja je nedostatak objektivnosti, jer se temelji na subjektivnim
podacima.
Slu ajevi
3
imaju jasno formuliranu strukturu, koja ovisno o specifi nostima slu aja, može
varirati. Strukturu slu aja ini:
Uvod
- koji uvodi itatelja u središnji problem slu aja – problem nadgradnje i
osuvremenjavanja poslovanja turisti ke agencije i pove
"
anja broja dolazaka
gostiju u Slavoniju i Baranju.
Povijest –
prikazuje razvoj turisti ke agencije, životopis glavnog protagoniste,
tri alternative koje se u nastavku slu aja analiziraju.
Djelatnost/konkurencija –
prikazuje opis okruženja u kojem je nastala i u kojem
djeluje turisti ka agencija
Protagonist ( jedan ili više njih)
– predstavlja osobu ili više osoba oko kojih se
«okre
"
e» cijela pri a slu aja. U ovom slu aju glavni protagonist je Manuel
1
Harmeling , S.S.: An Introduction to Researching, Writing and Teaching Case Studies, september 2001.
2
Susan S. Harmeling, Harvard Business School
3
Harmeling, S.S.: Introduction to Case Writing Project, June 20, 2001.
________________________________________________________________________ 7
2 SLU AJ
- OD TRADICIONALNE DO VIRTUALNE TURISTI KE AGENCIJE -
2.1 POVIJEST SLU AJA
Manuel de Carvalho se u kolovozu 2001. godine vra
"
ao s maturantima Tehni ke
škole iz Slavonskog Broda, sa desetodnevne ekskurzije u Španjolskoj. Organizacija
putovanja bila je besprijekorna. Oduševljeni su bili kako profesori – pratitelji, tako i u enici.
U povratku su posjetili Nicu i prošetali se poznatom širokom avenijom - Promenade
des Anglais, koja je bila prepuna turista. Poslije Nice bili su u Monacu i Monte Carlu. Iako
je prošla pono
"
, ulice Monaca bile su pune ljudi. Napuštali su Monaco. Autobus se polako
penjao serpentinama od luke prema autoputu, dok su se u vidokrugu gubila svjetla Country
Cluba.
Manuel nije nikako mogao odagnati misao koja ga je zadnjih dana okupirala.
U organizaciji turisti ke agencije «OK- tours» - Osijek, iji je on suvlasnik, u 2000. godini
je otišlo uglavnom iz Slavonije i Baranje oko 850 osoba za Španjolsku i oko 400 osoba za
Italiju.
Razmišljao je o tome da treba nešto u initi kako
bi
turisti dolazili k nama u
Slavoniju i
Baranju
. Treba raditi na
receptivnom
turizmu! Slavonija posjeduje mnogo
turisti kih atrakcija i prirodnih znamenitosti koje bi trebalo pretvoriti u
interesantne
destinacije.
Postavio si je pitanje - da li bi mogla i na koji na in njihova agencija «OK-
tours» te sadržaje sama iskreirati i ponuditi ih tržištu, da li bi to «OK-tours» mogao u initi
pod uvjetom da se udruži sa nekom ve
"
om i ja om turisti kom ku
"
om, ili bi te nove sadržaje
«OK-tours» trebao ponuditi novim kanalom distribucije ?
Što u initi da osje ka promenada bude prepuna turista?
