Elektronsko bankarstvo
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio Nemanja10 13. januar 2013. Prijavi dokument
Uvod
Savremene privrede su uglavnom otvorene privrede. To znači da stupaju u najrazličitije odnose sa inostranstvom, razmenjuju proizvode i usluge sa drugim privredama, sarađuju sa međunarodnim ekonomskim institucijama i ucestvuju u njihovom radu. Otvorene privrede su za razliku od zatvorenih privreda, uključene u međunarodnu podelu kao proces reprodukcije koji zapocinje u jednoj zemlji a zavrsava se u drugoj.
Pocetak razvoja međunarodnih ekonomskih odnosa seže duboko u proslosti i nikako ne predstavlja pojavu novijeg datuma. Svoj zamah je pocela da doživljava u poslednjih nekoliko decenija, a ključnu ulogu u tom zamahu imale su sledeće pojave:
Nekada je glavni subjekt međunarodne trgovine bila država, a danas su to pre svega velike i snažne banke i transnacionalne kompanije – kompanije koje posluju u većem broju zemalja i često ostvaruju prihode koji su veći od bruto dručštvenih zemalja nekih zemalja. Države ce cve ređe javljaju kao poslovni subjekti u međunarodnoj trgovini ali i dalje zadržava značajnu ulogu u međunarodnim ekonomskim odnosima. U unutrašnjoj trgovini svi partneri koriste samo jednu valutu, dok u međunarodnoj trgovini to nije sličaj. U njoj kupci plaćaju u svojoj valuti dok prodavci traže plaćanje u novcu svoje zemlje.
Međunarodna trgovina spada u podsistem međunarodne političke ekonomije i jedna je od njenih najstarijih tema. Pod njom se podrazumeva razmena robe i usluga preko državnih granica. Nastala je kao tražnja svake nacionalne države da se iz nje izvuče što veća korist. Ona treba da ograniči i negativan uticaj domaće ekonomije i društva. Međunarodna trgovina tako povezuje države i čini ih međuzavisnim.
Promene u robnoj strukturi međunarodne trgovine
Privredna struktura svake zemlje izložena je promenama pod uticajem tehnološkog progresa u pojedinim zemljama, zatim promenama u strukturi potrošnje, kao i dejstvu drugih faktora. Ove promene neposredno se odražavaju na promene spoljnotrgovinske strukture u izvozu i uvozu.
Spoljna razmena se u srednjem veku svodila na nekoliko proizvoda (krzna, svila, žitarice, stoka, piđa, šećer, građevinski materijal i slično). Pronalaskom parne mašine došlo je do razvoja železničkog i pomorskog saobraćaja i do masovnog povećanja međunarodnog prometa i drugih proizvoda (tekstil, koža, guma, ugalj, ruda i slično). Krajem 19 i početkom 20 veka kao posledica druge industrijske revolucije uvođenjem motora sa unutrašnjim sagorevanjem i naizmenične struje, javlja se niz novih proizvoda u svetskoj trgovini.
Posle drugog svetskog rata, u spoljnotgovinskoj strukturi sve veći značaj dobijaju tzv. Nobi proizvodi u svetskoj trgovini: elektronski računari, roboti, savremena transportna i telekomunikaciona oprema, kosmička industrija, procesna oprema, kancelarijske mašine i oprema, savremena hemija i elektronika. Dinamičnu strukturu svetske proizvodnje i trgovine čine i razne usluge: turizam, trgovina, bankarstvo, transport, telekomunikacije saobraćaj i sl. U razvoju napreduju zemlje koje izvoze proizvode visokog stepena obrade (telekomunikacione i elektronske opreme, mašinogradnja i hemija) , a zaostaju zemlje koje proizvode primarne proizvode (poljoprivreda i rudarstvo). Dinamična stavka u svetskoj trgovini (izvozu) , u poslednjim godinama su nafta, gas i derivati, metal, žitarice.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio roska1 24. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.