Poslovne finansije
VISOKA ŠKOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU PRIJEDOR
Dr Milovan Dragi
ć
P O S L O V N E
F I N A N S I J E
PRIJEDOR, 2012.
PREDGOVOR
Skripta Poslovne finansije napisana je prema nastavnom planu i programu
istoimenog predmeta za studente druge godine studija Visoke škole za ekonomiju
i imformatiku Prijedor. Poslovne finansije danas predstavljaju modernu teorijsku
i prakti
č
nau disciplinu koja prou
č
ava finansijsko upravljanje u privrednim
društvima. Zbog toga, u skripti je zastupljen upravlja
č
ki pristup izu
č
avanju
poslovnih finansija koji je karakteristi
č
an za savremene uslove. Sadržaj skripte
upoznaje studente sa osnovnm elementima koji
č
ine sistem finansijskog
upravljanja u privrednim društvima,
a koji je koncipiran i prikazan u svijetlu
sistematskog razmatranja problema finansijske funkcije privrednih društava
preko koje se i ostvaruje sistem upravljanja finansijama privrednih društava.
Na
č
in i stil izlaganja, kao i terminologija koja je koriš
ć
ena u ovoj skripti
prilago
đ
eni su studijama druge godine Visoke škole za ekonomiju i imformatiku
Prijedor, s tim što
ć
e zbog razli
č
itih specifi
č
nosti pojedinih oblasti koje skripta
sadrži, studenti mo
ć
i da se upoznaju i sa
č
itavim nizom novih pojmova i sadržaja
koji su ovdje obra
đ
eni na sasvim primjeren na
č
in.
Respektuju
ć
i zna
č
aj problema koji spadaju u domen finansijske funkcije
privrednih društava autor je pristupio zadatku da izloži ciljeve, principe, metode i
mjere kojima
se finansijska funkcija služi u procesu upravljanja finansijama
privrednih društava. Zbog toga,
skripta može poslužiti i svima onima koji se na
bilo koji na
č
in bave problematikom poslovnih finansija, odnosno finansijskim
menadžmentom uopšte. Skripta na
č
elno tretira samo fundamentalne, odnosno
trajne osnove finansijskog upravljanja
u privrednim društvima pa se stoga
korisnicima ovoga štiva preporu
č
uje da za dopunu
koriste i odgovaraju
ć
e
priru
č
nike.
Prvo izdanje skripte uvijek nosi i odre
đ
ene slabosti. Svjestan toga, autor
ć
e sa
zahvalnoš
ć
u prihvatiti svake dalje sugestije i dobronamjerne kritike koje bi
mogle doprinjeti tome da ova skripta u svojim narednim izdanjima još više ispuni
svrhu kojoj je namijenjena.
Prijedor, aprila 2012.
Autor

2
njegove cijene (kamate). Ukoliko pokri
ć
e tako formiranih obaveza prema izvorima
prevazi
đ
e primanja iz teku
ć
ih priliva od realizacije (odliv iz robnih tokova) privredno
društvo se suo
č
ava sa neusaglasnoš
ć
u u svojim nov
č
anim tokovima (više dospijelih
obaveza od raspoloživog novca), koja može da prevazi
đ
e ili pribavljanjem novih
eksternih izvora ili prekidom poslovne aktivnosti i rasturanjem privrednog društva.
Neophodnost održavanja finansijske ravnoteže, kao uslova dugoro
č
ne egzistencije
privredno društvo, name
ć
e obavezu neprekidne kontrole i usmjeravanja tokova novca
u privrednom društvu, odnosno upravljanje finansijama privrednog društva.
1.1. Tradicionalno shvatanje predmeta poslovnih finansija
Prve decenije 20. vijeka obi
č
no se vezuju za pojavu poslovnih finansija. Njih
kaarakteriše velika koncentracija kapitala i stvaranje velikih privrednih društava u
oblasti proizvodnje
č
elika, nafte itd. Ekonomska nauka tog perioda je uglavnom
usmjerena na izu
č
avanje rasta privrednih društava, odnosno probleme konstituisanja
korporacija. Velike potrebe za kapitalom u takvim privrednim društvima inicirale su
orijentaciju finansija privrednih društava na izu
č
avanje problematike potencijalnih
izvora finansiranja, instrumenata obezbje
đ
enja potrebnih finansijskih sredstava i
institucija tržišta kapitala. Pored instrumenata i funkcionisanja finansijskog tržišta
zna
č
ajna pažnja je posve
ć
ena sagledavanju pravila finansiranja, zakonske i poreske
regulative, pravnih i finansijskih odnosa izme
đ
privrednih društava i izvora
finansiranja.
Donošenjem antimonopolskih zakona 20-ih godina u Americi je ozna
č
ilo kraj
nekontrolisanog rasta kroz monopolizaciju privrede. Ta nova situacija u žižu
finansija donosi probleme ''umjerenog'' razvoja privrednih društava u skladu sa
prilikama na tržištu i okruženju. Problemi obezbje
đ
enja potrebnog kapitala na
tržištu forsiraju izu
č
avnje hartija od vrijednosti, berze i berzanskih posrednika.
Velika ekonomska kriza 30-ih godina u Americi na polju finansija privrednih
društava u prvi plan izbacuju probleme o
č
uvanja kapitala, bankrotstva i
restruktuiranja privrednih društava, kao i pitanja održavanja likvidnosti. Primaran
problem u finansijskim odnosima postaje zaštita povjerilaca. Pove
ć
ana je državna
kontrola poslovanja. privrednih društava.
Pored pretežne orijentacije na problematiku finansiranja (pasiva bilansa stanja),
tradicionalno shvatanje podru
č
ja poslovnih finansija karakteriše:
-
pozicija eksternog posmatra
č
a, pošto na doga
đ
anja u privrednom društvu više
gleda o
č
ima kreditora, nego onoga ko donosi odluke o konkretnim
ulaganjima,
-
pretjerana okrenutost akcionarskim privrednim društavima i doga
đ
anjima
koja su vrlo rijetka (spajanja, konsolidacije, restruktuiranje), što je imalo za
posljedicu marginalizovanje ostalih oblika organizovanja i problema sa
kojima se privredna društva svakodnevno suo
č
avaju i
-
izrazita deskriptivnost i apstraktnost u pristupu problemima.
1.2. Savremeno shvatanje predmeta poslovnih finansija
Sredina 50-ih godina 20. vijeka se
č
esto ozna
č
ava kao prelom u razvoju
finansijaskog mišljenja, odnosno kao kraj tradicionalnog shvatanja podru
č
ja
poslovnih finanansija. Poslovne finansije polako po
č
inju da prerastaju u aktivnog
kreatora poslovnih odluka. Iz današnje perspektive može se identifikovati nekoliko
3
razloga koji su uslovili druga
č
iji pristup upravljanju finansijama privrednih društava:
-
nemogu
ć
nost tradicionalnog pristupa da ponudi rješenja na niz važnih i
svakodnevnih pitanja, kao što su: koliko su namjeravana ulaganja sigurna? da
li
ć
e ulaganja donijeti zadovoljavaju
ć
e prinose? šta su troškovi finansiranja?
-
brzi ekonomski rast poslije drugog svjetskog rata, promjene u tehnologiji i
zaoštrena konkurencija name
ć
e potrebu pažljivog biranja alternativa u koje
ć
e biti uložen ograni
č
en kapital privrednih društava
-
razvoj finansijskih tržišta i zakonske regulative koja štiti potencijalne
investitore.
Sve je ovo pove
ć
alo broj interesnih grupa, direktno i indirektno, zainteresovanih za
poslovni uspjeh privrednih društava: akcionari, kreditori, zaposleni, država, kupci,
dobavlja
č
i. U tom kontekstu, za uspješno upravljanje finansijam privrednih društava
više nije dovoljno na
ć
i adekvatne izvore finansiranja, ve
ć
se posebna pažnja poklanja
pitanjima: gdje ograni
č
eni kapital uložiti i koji se efekti od tih ulaganja o
č
ekuju. To
zna
č
i, da u ovoj fazi tradicionalan zadatak obezbje
đ
enja potrebnog kapitala za
nesmetano odvijanje procesa aktivnosti privrednih društava biva dopunjen sa još
dvije dimenzije:
-
alokacija raspoloživog kapitala na alternativne potrebe i
-
upravljanje kapitalom.
Naravno, do ovih promjena nije došlo odjednom, ve
ć
su one postepeno
inkorporirane u finansijsko mišljenje:
-
sredinom 50-ih godina 20. vijeka po
č
inju da se koriste razli
č
ite analiti
č
ke
tehnike sa ciljem da se ograni
č
eni kapital privrednih društava alocira na
ulaganja koja obe
ć
avaju najve
ć
e efekte. Na bazi tih analiza donose se odluke
o kapitalnim ulaganjima, strukturi kapitala, politici raspodjele, upravljanju
obrtnim sredstvima itd.,
-
od kasnih 60-ih godina 20. vijeka intezivno se izu
č
ava veza rizik-prinos sa
ciljem da se otkrije kako maksimirati prinos za dati nivo rizika. Istovremeno
se traže na
č
ini da se reducira rizik: optimalno struktuiranje aktive i pasive,
portfolio teorija i sli
č
no,
-
inflacija 70-ih 20. vijeka je smanjila profitabilnost privrednih društava,
uve
ć
ala dugove i izazvala smanjenje sopstvenog kapitala,
č
ime je bitno
pove
ć
an finansijski rizik. Takva situacija je nametala potrebu da se raniji
problem maksimiranja vrijednosti preduze
ć
a uklju
č
e i efekti inflacije,
odnosno da se redefinišu modeli za poslovno odlu
č
ivanje i prilagode
inflatornim uslovima,
-
80-te godine 20. vijeka su zbog dejstva inflacije u prethodnom periodu
poznate po rekordnom broju bankrostava. U cilju zaštite od pove
ć
anih rizika
bankrotstva u fokusu poslovnih finansija su prinosi, odnosno pažnja se
koncetriše na visoko profitabilne proizvode iz proizvodnog programa. To
prakti
č
no zna
č
i prestruktuiranje ili redukciju kapaciteta,
-
na poslovne finansije 90-ih godina 20. vijeka posebno uti
č
e deregulacija
finansijskih institucija. Istovremeno su prisutne i dvije globalne tendencije:
globalizacija tržišta, odnosno sve ve
ć
ei uticaj globalnog svjetskog tržišta na
poslovnu aktivnos privrednih društava, rapidan porast zna
č
aja
komunikacionih tehnologija i brz ulazak kompjutera u podru
č
je finansijske
analize i odlu
č
ivanja.
Upravljanje finansijama privrednog društva obuhvata tri podru
č
ja:
-
nabavku kapitala :finansiranje,

5
mogu upravljati finansijskim poslovima i drugim finansijskim poslovima i u drugim
finansijskim i nefinansijskim organizacijama, privatnim ili javnim, profitnim ili
neprofitnim i sl.
Ameri
č
ki ekonomist, Prof. dr G.A. Aragon u knjizi Finansijski menadžment govori o
oblasti studija finansija: ''Na primjer, studiranje finansija korporacije odnosi se, prije
svega, na poslovne, investicione i finansijske aktivnosti nefinansijskih organizacija.
Javne finansije se bave aktivnostima vlada:studiranje neprofitnih organizacija odnosi
se na aktivnosti obrazovnih institucija, bolnica, dobrotvornih udruženja isl.
Studiranje li
č
nih finansija odnosi se na poslovne investicione i finansisjske aktivnosti
pojedinaca. Studiranje finansijskih institucija i tržišta odnosi se na aktivnost banaka,
kompanija za životno osiguranje , penzionih fondova i dr. Studiranje me
đ
unarodnih
finansija odnosi se na poslovne investicione i finansijske aktivnosti multinacionalnih
kompanija. I na kraju, aspekti finansija koji se odnosi na investiranje bavi se
procjenom hartija od vrijednosti za potrebe ulaga
č
a.'' Poslije toga, autor isti
č
e da su
finansijse široka nau
č
na oblast, koje se, u suštini, odnosi na novac i kad god se
govori o novcu, onda se sigurno radi o finansijama.
Detaljnije objašnjenje pojedinih oblasti finansija daje ameri
č
ki ekonomist, Prof. dr
Hampton i ta izlaganja sistematizuje ovako:
1.
Javne finansije
-
koriste se u federacijama, državama i lokalnim vladama
-
prou
č
avaju poreze i druge prihode
-
teže neprofitnim ciljevima
2.
Institucionalne finansije
-
prou
č
avaju banke, osiguravaju
ć
e kompanije i penzione fondove
-
studiraju štednju i informacije o kapitalu
3.
Hartije od vrijednosti i investicione analize
-
koriste ih individualni i institucionalni investitori
-
mjere rizik u transakcijama sa hartijama od vrijednosti
-
mjere o
č
ekivani prinos
4.
Me
đ
unarodne finansije
-
studiraju ekonomske transakcije izme
đ
u država i pojedinaca na
me
đ
unarodnom planu
-
odnose se na tokove izme
đ
u država
5.
Poslovne finansije (finansijski menadžment)
-
studiraju finansijske probleme individualnih firmi
-
traži izvore jeftinih sredstava
-
traži rentabilne poslovne aktivnosti
Prema tome, poslovne finansije, kao nau
č
na disciplina, pomažu privrednom društvu
da lakše rješava probleme koji se javljaju u vezi sa pribavljanjem i optimalnom
alokacijom finansijskih sredstava. Razvijene su mnoge metode, instrumenti i tehnike,
kao pomo
ć
menadžeru u donošenju odluka, koje
ć
e iziskivati manje troškove kapitala
i usloviti pove
ć
anje prinosa na uložena sredstva.
3. CILJEVI FINANSIJSKOG UPRAVLJANJA
U najopštijem smislu moglo bi se re
ć
i da se ciljevi finansijskog upravljanja iscrpljuju
se u zahtjevima za maksimiranjem rentabilnosti uz održavanje zadovoljavaju
ć
eg
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti