MARIJA KLEUT 

NARODNA KWI@EVNOST 

FRAGMENTI SKRIPTI 

четврто 

издање

 

NOVI SAD 

2015

 

UNIVERZITET U NOVOM SADU 

FILOZOFSKI FAKULTET 

Marija Kleut 

NARODNA KWI@EVNOST 

FRAGMENTI SKRIPTI 

Za izdava~a:

Prof. dr 

Ивана

 

Живанчевић

 

Секеруш

, декан

Recenzenti: 

Prof. dr Qiqana Pe{ikan Qu{tanovi} 

Prof. dr Milivoje Nenin 

ISBN 978-86-

6065-321-7

CIP

 – Katalogizacija u publikaciji 

Biblioteka Matice srpske, Novi Sad 

Ova kwiga nastala je delom na osnovu autorkinih predavawa studentima koji su 
na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu slu{ali predmet Narodna kwi-
`evnost, a delom na osnovu istra`ivawa u okviru nau~noistra`iva~kog projekta 
„@anrovi srpske kwi`evnosti – poreklo i poetika oblika”, koji se radi na 
Odseku za srpsku kwi`evnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu pod 
rukovodstvom dr Zoje Karanovi}. Ovaj projekat finansira Ministarstvo za 
nauku i tehnologiju Srbije. 

821.163.41.09:398(075.8)

КЛЕУТ, Марија

        Народна књижевност [Електронски извор] : фрагменти скрипти / Марија Клеут. 

- 4. изд. - Нови Сад : Филозофски факултет, 2015. - 116 стр. 

Начин доступа (URL): http://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/2015/978-86-6065-321-7. - 

Опис заснован на стању на дан 17.06.2015. - Насл. с насловног екрана. - Напомене и 

библиографске референце уз текст.  

ISBN 978-86-6065-321-7 

a) Српска народна књижевност

COBISS.SR-ID 297281799

background image

 

Za razumevawe opsega zna~ewa ovih termina nije na odmet po-

menuti wihov nastanak, koji obele`ava po~etke interesovawa u~e-

nih i pismenih za stvarala{tvo neukih, nepismenih i "varvara". 

Stariji termin - 

narodna kwi`evnost 

- upotrebio je najpre krajem 

XVI

 veka francuski pisac Montew, koji je u "poeziji narodnoj i ne-

vino prirodnoj" gaskowskih seqaka i naroda koji nemaju pisma na-

lazio nekih ~ari i poredio ih sa lepotom "poezije savr{ene po 

pravilima umetnosti". Na {ire prihvatawe ovog termina u evrop-

skim okvirima i na promewen odnos prema tvorevinama prostog i 

neukog sveta jo{ bitnije uticao je Nemac Johan Gotfrid Herder 

svojom zbirkom u dve kwige 

Volkslieder

, koja se pojavila 1778-1779. 

godine i svojim teorijskim esejima. U nas je na prihvatawe termina 

narodne pesme 

narodne pripovetke 

presudno uticao Vuk Stef. Ka-

raxi}. Kada je Vuka, na samim po~ecima wegovog rada, nagovarao da 

bele`i narodne pesme i pri~e, Jernej Kopitar pokazivao mu je Her-

derovu zbirku narodnih pesama. 

Uverewa predromanti~ara i romanti~ara da su rasprostrawe-

ni (mahom me|u ni`im slojevima dru{tva) i usmeno preno{eni 

oblici kwi`evnosti pravi "izraz narodne du{e" i autenti~ni po-

kazateq "narodnog karaktera", da su proizvod kolektivnog duha na-

roda - ugra|ena su u ovaj termin. Kada je pro{ao romanti~arski za-

nos narodnim pesmama i pri~ama, kada se narodna kwi`evnost po-

~ela izu~avati analiti~ki, kao specifi~an deo nacionalne ba{ti-

ne (i daqe uz du`no po{tovawe za wene vrednosti), terminu su se 

na{le zamerke. Pod pretpostavkom da se zna {ta je kwi`evnost, 

pridevskom odrednicom trebalo bi definisati jednu vrstu kwi-

`evnosti, a upravo je ta odrednica u mnogim jezicima, pa i u srp-

skom, vi{ezna~na: re~ 

narod 

i  wene izvedenice mogu da imaju et-

ni~ko (narod je nacija) i socijalno zna~ewe (narod su seqaci, nepi-

smeni, siroma{ni, ni`i dru{tveni slojevi uop{te

). 

Iz namere da se ogradi od romanti~arskog poimawa ovog vida 

kwi`evnosti i da se izbegne u nauci nepo`eqna dvosmislenost 

imena uveden je za istu pojavu drugi termin - 

usmena kwi`evnost

.

1

 

                                                 

1

 Ilustracija za mogu}e nesporazume u upotrebi ovog termina mo`e da bude i sle-

de}e: u 

XIX

 veku kao posebno vredno isticalo se da je, na primer, Jovan Jovano-

vi} Zmaj "pravi narodni pesnik" (jer izra`ava narodne te`we, jer je popularan 

u narodu), a ista odrednica, kada se primewivala na Filipa Vi{wi}a, zna~i-

la je ne{to sasvim drugo. 

 

Termin je prvi put upotrebio Pol Sebijo 1881. godine na francu-

skom jeziku, a u srpskom se javqa 1911. godine u kwizi Andre Gavri-

lovi}a 

Istorija srpske i hrvatske kwi`evnosti usmenog postawa

ali tek u novije vreme vi{e ulazi u upotrebu. Termin usmena kwi-

`evnost - smatraju wegovi zagovornici - ima slede}e prednosti. 

Wime se isti~e najbitnije svojstvo kwi`evnosti o kojoj je re~: 

usmeno postawe i preno{ewe usmenim putem bitne su kategorije jer 

na~in kreirawa (usmeno), na~in preno{ewa (direktno, bez posred-

nika) i specifi~an na~in prihvatawa (slu{awem ili u~e{}em u 

izvo|ewu)  presudno  uti~u na celinu poetike ovog vida kwi`evnog 

stvarawa. Novim imenovawem potire se shvatawe o kolektivnom 

stvarala{tvu ("narodnom geniju"). Dihotomija 

usmena kwi`evnost 

/ pisana kwi`evnost 

nema nepo`eqno vrednosno zna~ewe, odnosno 

ne sugerira apriori ve}u vrednost jednog vida umetnosti re~i, {to 

se de{ava kada se suprotstavqaju termini 

narodna 

umetni~ka kwi-

`evnost

.

2

  

Pokazalo se, me|utim, da se neke zamerke mogu staviti i upo-

trebi novog termina, odnosno da on mo`e da bude {ireg opsega od 

onoga {to se uobi~ajeno smatra delima narodne kwi`evnosti; 

usmeno ili barem delimi~no usmeno u pro{losti su preno{eni ne-

ki oblici koji se ne mogu izjedna~iti sa narodnom kwi`evno{}u, a 

u na{e vreme termin usmena kwi`evnost mogao bi da obuhvati niz 

vidova savremene masovne kulture koji se posreduju audio-vizuel-

nim sredstvima (radio, televizija, estrada itd.).

3

 Na osnovu ovoga 

jasno je da terminu usmena kwi`evnost nedostaje aspekt tradicij-

skog i neposrednog preno{ewa. Uza sve to dugotrajnija upotreba 

termina narodna kwi`evnost i povezanost wegovih izvedenica sa 

zbirkama Vuka Karaxi}a (

Srpske narodne pjesme

Srpske narodne pri-

povjetke

) stvorile su naviku i mawe-vi{e ustaqeno zna~ewe u upo-

trebi. 

Potrebno je re}i i slede}e: ~ak i kada bi bilo mogu}e (a nije) 

propisati upotrebu termina, pitawe je koliko bi to bilo svrsis-

hodno. U dilemi oko imenovawa predmeta svoga istra`ivawa nau~-

nici se opredequju razli~ito: neki upotrebqavaju termin 

narodna 

                                                 

2

 Vuk Karaxi} suprotstavqao je, dodu{e, narodnu i u~enu kwi`evnost, ali je ova 

dihotomija vremenom zaboravqena.  

3

 Terminom "novokomponovane narodne pesme" ozna~ava se jedan vid produkcije 

masovne kulture u nas. 

background image

 

re wihovih tvoraca i prenosilaca, ~ak i onda kada slu{alac ili 

~italac ovih oblika ne deli uverewa nosilaca usmene tradicije 

pro{lih i davnih vremena. Primera je mnogo i nemogu}e ih je na-

brojati, te se navodi samo nekoliko ilustracija. Kletve se izri~u 

sa namerom da se kome zlo desi i u uverewu da }e se uz pomo} vi{e 

sile ostvariti ono {to je re~eno; poslovice su uobli~ene fraze ko-

jima se reaguje na datu aktuelnu `ivotnu situaciju; ~arawa, gatawa, 

bajawa jesu slo`ene magijsko-ritualne predstave koje se izvode sa 

uverewem da se wima mo`e uticati na budu}u egzistenciju ~oveka 

ili da se mogu od wega otkloniti opasnosti itd. Svi navedeni 

oblici (i mnogi drugi, ovde nenavedeni) imaju nekakvu pragmati~-

nu funkciju sa stanovi{ta svojih kaziva~a/izvo|a~a, ali im se ne 

mogu osporiti umetni~ko uobli~ewe i estetski efekt. 

 Logi~an zakqu~ak ove svedene rasprave o zna~ewu termina 

bio bi odlu~nije opredeqewe za jedan od navedenih.

5

 Navo|ewem na-

rodne poslovice 

Zovi me i kr~ag samo me nemoj razbiti 

moglo bi se 

takvo opredeqewe izbegnuti ili bar objasniti razlozi za{to se to 

~ini. Dugotrajnom upotrebom termin 

narodna kwi`evnost 

stekao je 

i utvr|eno zna~ewe te u praksi relativno retko dolazi do iskqu~i-

vo terminolo{ki uslovqenih nesporazuma, a uva`ava se kontinui-

tet starijih i novijih interesovawa za fenomen o kome je re~. Ter-

min 

usmena kwi`evnost

, s druge strane, van sumwe dobro iskazuje 

najbitniju diferencijalnu karakteristiku ovog vida kwi`evnog 

stvarawa. Preostaje, dakle, da se prepusti vremenu prevaga termina 

narodna kwi`evnost 

nad terminom 

usmena kwi`evnost 

ili da se 

desi obratno, pri ~emu }e i naizmeni~na upotreba oba naziva biti 

neminovna, uz napomenu da bi trebalo izbegavati izraz 

usmena na-

rodna kwi`evnost

.

6

 

                                                 

5

 Termin primitivna kwi`evnost u nas nije bio u upotrebi (izuzev u prevodima), 

te nije ni posebno razmatran. 

6

 Za naslov ove kwige izabran je termin 

narodna kwi`evnost

, zbog toga {to je 

{ire poznat, i on }e biti upotrebqavan i u ovom tekstu, ali ne}e biti izbega-

van ni termin 

usmena kwi`evnost. 

Želiš da pročitaš svih 116 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti