Pokretne igre
Pokretne igre u vannastavnim aktivnostima
Završni rad Danijela Sekulić
1
Sadržaj
2.2. Razvoj preciznosti, brzine, snage, koordinacije, gipkosti, izdržljivosti, ravnoteže.....10
Metodske napomene u primeni pokretnih igara u predškolskom fizičkom vaspitanju......18
Pokretne igre u vannastavnim aktivnostima
Završni rad Danijela Sekulić
2
Pokretne igre u vannastavnim aktivnostima za decu do 3 godine:.......................30
Pokretne igre u vannastavnim aktivnostima za decu od 4 - 5 godine:..................32
Pokretne igre u vannastvanim aktivnostima za decu od 5 do 6 godina................33

Pokretne igre u vannastavnim aktivnostima
Završni rad Danijela Sekulić
4
Bavljenje pokretnim igrama je od velikog značaja za pravilan fizički razvoj i čuvanje
zdravlja predškolskog deteta. Njima se podstiče rad svih mišićnih grupa, ubrzava krvotok, disanje
i razmena materija, zahvaljujući čemu se aktiviraju uzajamno povezane funkcije svih organa i
sistema, povećavajući funkcionalnu sposobnost ukupne psihomotorike deteta. Unapređuje se
koordinacija njegovih pokreta, orijentacija u prostoru i sve telesne sposobnosti, kao što su snaga,
brzina, okretnost, spretnost, spremnost brzog reagovanja u skladu sa potrebama promenljive
situacije i drugo. U pokretnim igrama dete se oslobađa napetosti i štetnih posledica savremenog
načina življenja, a stvara se i osnova za njegovo sve ravnopravnije učestvovanje u mnogim
aktivnostima koje ga očekuju u budućem životu i školi.
Pridržavajući se pravila pokretnih igara razvija se sposobnost vladanja svojim impulsima i
disciplinovanost uopšte, koja podrazumeva i sposobnost usaglašavanja svog kretanja sa drugima,
saradnju na postizanju zajedničkih ciljeva, uzajamnu pomoć i ferplej. Značajno je da se pravila ne
poštuju zbog autoriteta odraslog ( koji ne mora da neposredno upravlja ovom vrstom igara ) već
ih se deca pridržavaju i staraju se o njihovom primenjivanju sasvim dobrovoljno, svesna da bi
odstupanja od njih pokvarilo igru.
U ovom radu predstvaiću pokretne igre u vannastavnim aktivnostima, kao što su igre u
snegu, igre u vodi isl. Predstaviću na početku rada koji je pojam i značaj dečije igre uopšte,
metodske napomene u izvođenju bilo kojih pokretnih igara, funkciju pokretnih igara, kao i
njihovu podelu.
Pokretne igre u vannastavnim aktivnostima
Završni rad Danijela Sekulić
5
1. Pojam i značaj igre za dete
Bruno definiše igru kao spontanu aktivnost koja postoji kod skoro sve dece, a koju
karakteriše činjenica da je to ponašanje koje je samo sebi nagrada. Na sličan način o igri govori i
Eugen Fink: "Igra nema ciljeve kojima služi, ona svoje ciljeve i svoj smisao ima u samoj sebi.
Igra nije radi nekog budućeg blaženstva, ona je u sebi već 'sreća'!" (Zlankovski, 2000)
Kao što je za pedagogiju kao nauku važno da precizno definiše pojmove vaspitanja i
obrazovanja, važno je i da definiše igru i da je razlikuje od igrovnih aktivnosti kao značajnog
aspekta ranog učenja i razvoja deteta. Naime, igrom i igrovnim aktivnostima dete uči
organizovano i spontano.
Igru možemo definisati kao aktivan poduhvat jedne ili više osoba ograničen pravilima date
igre, vremenom i manje ili više jasnim ciljem ili ishodom igranja. Za razliku od igara, igrovne
aktivnosti nisu ograničene strogim pravilima, stabilnošću i strogom tematskom vezanošću za cilj;
to su aktivnosti jedne ili više osoba tematski orijentisane u okviru nestabilnih pravila i ishoda,
koordinisane tematskom usmerenošću ka cilju koji nije precizno određen. (Zlankovski, 2000)
Preciznije određenje pojmova igra i igrovne aktivnosti možemo sagledati u direktnom
poređenju koje daje Suzić, prikazano u Tabeli 1. (Suzić, 2006:6)
IGRA
IGROVNE AKTIVNOSTI
1. jasno utvrđen sistem pravila
2. jasan cilj i ishod igranja
3. najčešće vremenski predodređene
4.ograničen uticaj mašte i kreativnosti
5. obnovljive su
6. strah od neuspeha
1. nisu ograničene strogim pravilima
2. tematska usmerenost ka cilju koji nije
precizno određen
3. vremenski nedefinisane
4. neograničen uticaj mašte i kreativnosti
5. teško su obnovljive
6. manimum straha od neuspeha
Tabela 1. Poređenje igre i igrovne aktivnosti

Pokretne igre u vannastavnim aktivnostima
Završni rad Danijela Sekulić
7
Igra omogućava deci da saznaju stvari o svetu i da otkriju informacije koje su bitne za
učenje. Kroz igru deca uče osnovne koncepte poput boja, brojanje, kako nešto izgraditi i kako
rešiti neki problem. Svaki put kad se dete igra, ono mora razmišljati i razumeti osnove igre.
Kroz igru deca uče kako se ponašati u društvu, kako pregovarati, deliti sa prijateljima i
kako se pridržavati pravila. Takođe, uče kako pripadati grupi, kako biti dio tima, kako sticati i
održavati prijateljstva.
Dr. Edgar Klugman jedan je od najvećih stručnjaka za igru. On razlikuje četiri različite
kategorije igre:
1.
Funkcionalna igra
: Dete uživa u igri ponavljanjam pokreta sa predmetima i
uvežbava motoričke sposobnosti. Dobri primeri su bacanje, popunjavanje, igra s
vodom, igre na otvorenom. Funkcionalna igra je karakteristična za bebe i malu decu,
a u trećoj godini života čini 50% dečje igre. Iako se učestalost funkcionalne igre
smanjuje kako dete raste, ona i dalje ostaje bitna. Funkcionalna igra može biti
samostalna ili paralelna (kad se igra s drugim detetom). Decu ovakve igre vesele,
pomažu im razviti motoričke sposobnosti i savladati neku veštinu.
2.
Konstruktivna igra
: Dete stvara ili radi nešto i rešava probleme. Primer su gradnja
tvrđava kockicama, bojenje i crtanje, igranje glinom, lutkama i puzzle. Otprilike 50%
svih aktivnosti 4, 5 i 6-godišnjaka sačinjava ovakav tip igre, te nastavlja biti važna u
nižim razredima osnovne škole. Deca se mogu konsktruktivno igrati sama ili s
drugom decom. Ovakav tip igre razvija razmišljanje i logičko zaključivanje,
rešavanje problema i kreativnost.
3.
Igra uloga i pretvaranja
: Kroz igre uloga i pretvaranje dete pretvara sebe i druge
stvari iz stvarnih u zamišljene (igra s lutkama i sl.). Igra pretvaranja može biti
samostalna ili grupna aktivnost. Najviši stepen ovog oblika igre se dostiže u
predškolskoj dobi, a postaje manje bitan kako dete raste. Igra uloga i pretvaranja
pomaže deci da procesuiraju osećaje i događaje u životu, uvežbavaju društvene
veštine, uče o vrednostima, razvijaju govorne veštine i podstiču maštu.
4.
Igre s pravilima
: Ovakve igre uključuju unapred određena pravila, poput društvenih
igara sa tablom (monopoli, riziko, čoveče ne ljuti se...), igre sa loptom, recitovanje i
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti