Armiračko betonski radovi
2
Sadržaj:
1. UVODNI DIO – tehnologija op
enito................................................................................. 3
Tehnološki radni procesi............................................................................................................. 3
2. A R M A T U R A ................................................................................................................. 6
2.1. Proizvodnja armature ........................................................................................................... 6
2.2. Vrste armature...................................................................................................................... 7
2.3.1. Temelji ........................................................................................................................ 11
2.3.2. Stupovi (vertikalni serklaži...)..................................................................................... 13
2.3.3. Zidovi (jednostrano ili dvostrano armirani, zakrivljeni…)......................................... 14
2.3.4. Grede (podvlake, nadvoji, horizontalni serklaži...)..................................................... 15
2.3.5. Plo
2.3.6. Stubišta........................................................................................................................ 17
kih radova u pogonima ...................................................................... 18
2.4.1. Svrha formiranja armira
kih pogona .......................................................................... 18
2.5.1. Alati............................................................................................................................. 22
2.5.2. Ure
3. BETON ................................................................................................................................ 28
3.1. Proizvodnja betona............................................................................................................. 28
3.2. Vrste (podjele) betona........................................................................................................ 28
3.2.5. Prema posebnim postupcima transporta i ugradnje .................................................... 31
3.2.6. Prema mjestu proizvodnje........................................................................................... 32
3.2.7. Prema uporabi armature.............................................................................................. 32
3.2.8. Prednapeti beton.......................................................................................................... 33
4.1. Koncept armiranog betona................................................................................................. 62
4.2. Prionjivost betona i armature ............................................................................................. 63
4.3. Zaštitni sloj betona............................................................................................................. 64
4.4. Sidrenje armature ............................................................................................................... 67
4.5. Nastavljanje armature ........................................................................................................ 70
Literatura:............................................................................................................................... 77

4
Primjer:
MJESTO
GRADILIŠTE
BROJ RADNIKA I
STRUKTURA
STROJEVI
ALAT
Betoniranje
armirano-
betonske
konstrukcije
- Izrada oplate
- Montaža oplate
- Izrada armature
- Montaža armature
- Izrada betona
- Ugradnja betona
- Transport oplate
- Transport armature
- Transport betona
- Ispravljanje
armature
-
Č
iš
ć
enje
- Sje
č
enje
- Prijevoz na mjesto
savijanja
- Savijanje
- Odnošenje
- Namještanje
šipke na stolu
- Navla
č
enje
klju
č
a
- Savijanje šipke
- Skidanje klju
č
a
- Odlaganje
šipke
- Pokret rukom
do šipke
- Zahvatanje
šipke
- Kretanje
šipkom do
mjesta savijanja
- Namještanje
šipke
- Premještanje
SLOŽENI
PROCES
RADNI
PROCES
RADNE
OPERACIJE
RADNI
POSTUPCI
RADNI
POKRETI
Primjerom
podjele
složenog procesa
vidi se rastavljanje istog do radnih pokreta, a
preko radnih operacija i postupaka. Na taj na
č
in se mogu prou
č
avati, analizirati i mjeriti te
dobrom organizacijom i planiranjem dovesti do uspješne koordinirane proizvodnje (na osnovi
odre
đ
ivanja potrebnog vremena za rad te iznalaženja normi).
Procese rada dijelimo na:
- Osnovne
(odnose se na neposredno gra
đ
enje )
- Pomo
ć
ne
(odnose se na pomo
ć
ne radove kojima se osigurava normalan tijek osnovnih
radova)
Osnovni procesi rada su odre
đ
eni na
č
inom gra
đ
enja na samom objektu, a proporcionalni su s
koli
č
inom radova.
Pomo
ć
ni radni procesi ovisni su o razvoju i industrijalizaciji gra
đ
evinske proizvodnje (primjer
proizvodnje armaturnih sklopova i betona u pogonima ili gradilištima )
Procesi mogu biti:
- individualni
(kad ga može obavljati 1 radnik)
- grupni
(istovremeno sudjeluje više radnika)
Procesi (ovisno o u
č
eš
ć
u mehanizacije) mogu biti:
- automatizirani
(kad se rad izvršava ure
đ
ajem koji nakon stavljanja u pogon radi bez
u
č
eš
ć
a
č
ovjeka, npr. automatizirana betonara)
- mehanizirani
(kad se rad vrši pomo
ć
u stroja)
- polumehanizirani
(kad se rad vrši pomo
ć
u mehaniziranog alata i ure
đ
aja uz
korištenje mehani
č
ke energije)
- ru
č
ni
(kad radnik radi uz korištenje rada miši
ć
a npr. montaža armature)
Radni proces ima obilježja da se za vrijeme njegovog odvijanja ne mijenja sastav radne
grupe, dok se alat i materijal mogu mijenjati u tijeku rada.
Radna operacija
je u pravilu dio radnog procesa kod
č
ega se rad obavlja s istim
materijalom i alatom i istim sastavom radne grupe.
Promjena alata (materijala) znak je prijelaza na drugu operaciju.
5
Radni postupak
je dio radne operacije koju karakterizira specifi
č
ni dio radnje ili
prostora.
Radni pokreti
su elementarni dijelovi koje izvršava radnik u cilju izvršenja odre
đ
enog
rada. Pokreti se vrše udovima, tijelom i glavom.
Podjela do radnih operacija se vrši kod odre
đ
ivanja potrebnog vremena za rad
(iznalaženje normi), kod organizacije rada i tehnološkog redoslijeda i planiranja
aktivnosti.
Osnovni cilj prou
č
avanja pokreta od strane analiti
č
ara radnih procesa je uklanjanje
suvišnih pokreta, olakšanje teških i zamjena gr
č
evitih pokreta blagima. Time se uklanja
suvišan rad i pove
ć
ava proizvodnja bez pove
ć
anja utroška ljudske energije.
U graditeljstvu se obavljaju pretežno radovi s grubim pokretima ruku i nogu u
stoje
ć
em, kle
č
e
ć
em ili
č
u
č
e
ć
em stavu (montaža armature), u nagnutom naprijed
ili natrag ili
č
ak u leže
ć
em stavu.
Za postizanje racionalnijih pokreta potrebno je:
- izvršavati što kra
ć
e pokrete uz manje zamora
- podjednako
optere
ć
ivati obje ruke
- koristiti linijske pokrete bez prekidanja i bez oštrih promjena pravaca
- primjenjivati lagani ritam ako je mogu
ć
e
- izabrati najpovoljniji položaj pri radu
- provesti uvježbavanje radnika za bolji na
č
in rada
U svakoj proizvodnji postoje odre
đ
eni zastoji i gubitci, bez obzira na stupanj
organiziranosti rada. Što je lošija organizacija troškovi gradilišta su ve
ć
i.
Smanjenje gubitaka u proizvodnji
č
ine osnovne mjere za pove
ć
anje
produktivnosti rada.
Gubici na koje radnik može direktno utjecati
(iako ne u potpunosti)
na svom
radnom mjestu nastaju:
- uslijed loše organizacije radnog mjesta (suvišno kretanje, loš raspored
sredstava za rad i materijala)
- radi
nestru
č
nosti ili nedovoljne uvježbanosti radnika
- uslijed nedovoljne zaštite radnika na radnom mjestu
- uslijed neispravnog ili neodgovaraju
ć
eg alata i opreme
- zbog loših odnosa me
đ
u radnicima i lošeg rukovo
đ
enja
- uslijed loših uvjeta na gradilištu (stanovanje, prehrana, prijevoz, klimatski uvjeti)
- radi kršenja radne discipline
- zbog lošeg obavljenog rada (ponavljanje rada)
- uslijed
neodgovaraju
ć
eg nagra
đ
ivanja, neisplate pla
ć
e idr.

7
2.2. Vrste betonskog
č
elika
a)
č
elik za armiranje
( nHRN EN 10080-1 )
Pod optere
ć
enjem se
č
elik deformira, a što je ve
ć
u deformaciju materijal
sposoban podnijeti bez krtog loma, to je duktilniji.
Duktilnost (žilavost) je svojstvo materijala da podnese plasti
č
nu deformaciju bez
loma.
Betonski
č
elici se svrstavaju se u 3 razreda duktilnosti (žilavosti) A,B,C a
isporu
č
uju se u obliku:
•
šipki i namota za izravnu upotrebu ili za proizvodnju zavarenih armaturnih mreža
i zavarenih rešetki za gredice
•
tvorni
č
ki proizvedenih zavarenih armaturnih mreža
•
zavarenih rešetki za gredice
Prema normi armaturni
č
elik se ozna
č
ava:
- oznaka oblika proizvoda (šipka, namot, mreža ili rešetkasti nosa
č
)
- oznaka norme n HRN EN 10080-2-4
- naziv ili oznaka (broj )
č
elika
- nazivne izmjere proizvoda ( u milimetrima )
- dopunske obavijesti prema n HRN EN 10080-2-6
Norme n HRN EN 10080-2 do 4 razlikuju 3 vrste površinskog izgleda
- glatki P
- profilirani I
- rebrasti R
Tablica svojstava
č
elika za armiranje prema normama HRN EN 10080-2 do 4
Naziv i oznaka (broj)
č
elika
B500A
(1.0438)
B500B
(1.0439)
B450C
(1.04…)
Oblik
proizvoda
namot šipka namot šipka
namot
Nazivni promjer d(mm)
4-16
6-40
6-16
6-40
6-16
Granica razvla
č
enja
R
c
(N/mm²)
≥
500
≥
500
≥
450
Omjer vla
č
ne
č
vrsto
ć
e i granice
razvla
č
enja
R
m
/R
c
≥
1,05
≥
1,08
≥
1,15
≤
1,35
Omjer stvarne i nazivne
vrijednosti granice razvla
č
enja
R
cact
/R
cnom
- -
≤
1,20
Postotak ukupnog istezanja pri
najve
ć
oj sili Agt (%)
≥
2,5
≥
5,0
≥
7,5
Primjer ozna
č
avanja armaturne šipke promjera d 20 mm i nazivne duljine 12000 mm
ozna
č
ava se prema nazivu
č
elika:
- šipka n HRN EN 10080-3-B500B–20 x 12000
Ili prema broju
č
elika
- šipka n HRN EN 10080-3-1.0439-20 x 12000
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti