Ekotoksikologija

Čovek je, privrednim razvojem u cilju porasta životnog standarda, intenzivirao delatnosti koje su vodile ka izgradnji industrijskih postrojenja, povećanju potrošnje energije i sirovina, intenziviranju transporta, odnosno saobraćaja, proširenju i intenziviranju eksploatacije obradivih površina poljoprivrednog zemljišta, korišćenju svih postojećih resursa, uzrokovao prekomеrno opterećenje, odnosno zagađenje aživotne sredine. Na taj način je čovek promenio i poremetio procese razmene materija u životnoj sredini, kako s promenom njihovih koncentracija u svim njegovim sferama, tako i nastankom novih, u prirodi nepoznatih materija. Opterećenjem životne sredine opasnim i po život štetnim materijama, nije pošteđena ni jedna od njegovih sfera, pa je zagađenje vazduha, vode i tla, imalo za posledicu, direktno ili indirektno, štetno delovanje ovih materija na celokupni život na Zemlji.
Kako je zdrava životna sredina osnovna pretpostavka za očuvanje zdravlja ljudi i kvalitete življenja, kvantitativna ocena uticaja činioc životne sredine koji mogu biti štetni po zdravlje ljudi iziskuje interdisciplinarno i dugoročno ciljano praćenje stanja životne sredine, počev od jedinke preko populacije, do ekosistema. Jedno od osnovnih načela održanja života na Zemlji je da je život moguć samo u zdravoj životnoj sredini koju vrlo često ugrožavaju različite štetne – otrovne materije ili njihove smeše. Iako se danas mnogo zna o fiziološkim i toksičnim svojstvima velikog broja opasnih i po žive organizme štetnih materija – otrova, njihovom porijeklu, načinima i putevima djelovanja, kao i procesima transformacija, istovremeno se ekotoksikološka svojstva i učinci nekih novih toksičnih opasnih tvari još uvijek intenzivno istražuju.