Odlomak

 

Automatizacija bankarskih poslova započela je šezdesetih godina prošlog veka. Razloga za uvoĎenje računara u bankarske poslove bilo je mnogo a osnovni je taj, što su banke po svojoj prirodi centralizovane institucije i vaţno je da u svakom trenutku imaju informacije sa koliko novca raspolaţu, koji je deo novca slobodan za reinvestiranje i koji se prilivi sredstava očekuju. Klasičnim metodama rada teško je ostvariv brz odziv bankarskog sistema, pa je uvoĎenje računara u poslove predstavljalo nuţnost. Širenje bankarskih sistema na velike geografske udaljenosti nametnulo je potrebu da se izgradjuju jedinstveni informacioni sistemi i uspostavljaju široko rasprostranjene računarske mreţe.

Bankomati

Kada su 70 tih godima banke počele da postavljaju svoje mreţe bankomata shvatile su da je neracionalno da svaka banka za sebe razvija računarsku mreţu. U tom trenutku dolazi do standardizacije i povezivanja raznorodnih bankarskih mreţa na jednom projektu, a to je mreţa bankomata.

To je omogućilo da, bez obzira na koji bankomat korisnik doĎe, moţe biti usluţen a banke naknadno u pozadini rasčišćavaju račune. Ovaj nivo automatizacije pokazao se kao veoma uspešan, ali su investicije u infrastrukturu bankomata i dalje bile velike.

• 1960 –Citibank: Bankograf za plaćanje računa • 1967 –Barclays Bank: isplata gotovine korišćenjem papirnih vaučera • 1969 –Docutel: prva upotreba magnetne trake • 1971 –Docutel: prvi pravi ATM • 1974 –prvi on-line ATM

Samouslužni servisi

Početkom osamdesetih godina prošlog veka pojavljuju se prvi telefonski servisi, korisnik je mogao da telefonom pozove banku i da zatraţi neku uslugu. Masovno se primenjuju ali im je nedostatak sigurnosti osnovni problem. Javne mreţe kojima se komunicira podloţne su prisluškivanju a transakcije banke i klijenata moraju biti potpuno zaštićene od prisluškivanja. Za ovaj način rada kasnije su razvijeni zaštitni mehanizmi kako bi se komunikacija zaštitila od prisluškivanja. Ovakav način poslovanja banaka sa klijentima zadrţao se do danas samo u izmenjenim uslovima.

 

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 122 stranica
  • ELEKTRONSKO BANKARSTVO dr Marko Ranković
  • Školska godina: dr Marko Ranković
  • Skripte, Bankarstvo/Finansije
  • Srbija,  Beograd,  Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije  

Više u Skripte

Komentari