Globalizacija na trzistu reosiguranja
GLOBALIZACIJA NA TRŽIŠTU
REOSIGURANJA
THE GLOBALIZATION OF MARKETS
REINSURANCE
Dipl.ek.
Jelena Simić
Univerzitet u Istočnom Sarajevu
,
Fakultet
poslovne ekonomije, Bijeljina
,
BiH
Rezime:
Proces globalizacije predstavlja
značajnu ulogu u osiguranju i reosiguranju zato
što katastrofalni događaji u svijetu postaju
globalnog karaktera, bilo da je u pitanju rizik od
elementarne nepogode ili rizik terorizma.
Globalizacija na tržištu reosiguranja ogleda se u
tome što se rizik raspoređuje na veći broj
učesnika u reosiguranju i u slučaju na nastupi
osigurani slučaj učesnici bi izmirili svoj dio
preuzetog rizika. Takođe, partnerstvo javnog
sektora i osiguravajućih kompanija je postalo
veoma bitno zbog pružanja osiguravajućeg
pokrića za katastrofalne rizike.
Ključne riječi:
globalizacija, reosiguranje,
osiguranje, rizik, javni sektor, osiguravajuće
kompanije, osigurani slučaj
Abrstract:
.
The process of globalization
represent a significant role in the insurance and
reinsurance because catastrophic events in the
world are becoming global in character, either it
comes to the risk of natural disasters or terrorism
risk. Globalization in the reinsurance market is
reflected in the fact that the risk is allocated a
larger number of participants in the reinsurance
in case of the occurrence of the insured event
participants to meet its part of the risk assumed.
Also, the partnership between the public sector
and insurance companies has become very
important due to providing of insurance coverage
for catastrophic risks.
Key
Words:
globalization, reinsurance,
insurance, risk,public sector, insurance cases
insurance company.
1. UVOD
Globalizacija kao pojam ima različita značenja u
zavisnosti od aspekta posmatranja, pri čemu se
globalizacija može analizirati sa sociološkog,
ekonomskog i finansijskog aspekta. Aspekti
variraju od onih prema kojima globalizacija
predstavlja način širenja prosperiteta i povećanja
životnog standard širom svijeta, putem efikasnije
raspodjele resursa, nižih cijena, veće zaposlenosti
i veće proizvodnje, do onih prema kojima
globalizacija predstavlja najveće zlo savremenog
doba.
U suštini može se reći da je globalizacija nastala
sa pojavom multinacionalnih kompanija a
posebno se razvija tokom prethodnih dvadeset
godina. Prvi put u ekonomskoj teoriji pojam
globalizacija upotrijebio je Teodor Levit u svom
članku pod nazivom “The Globalization of
Markets” publikovanom 1983. godine u Harward
Business Review.
Proces globalizacije posebno se odnosi na
osiguravajuća i reosiguravajuća društva zato što
katastrofalni događaji u svijetu poprimaju
globalni karakter. Na primjer teroristički napad
2011. godine u SAD, zbog koga je narušeno
tržište osiguranja i reosiguranja u cijelom svijetu.
Od 10 osuguravajućih kompanija koja su
podnijela najveći teret naknade šteta izazvane
navedenim terorističkim napadom samo dva su
bila Američka , jedno sa Bermudskih ostrva,
jedno iz Japana i pet iz Evrope.
Katastrofalni događaji upravo zahvaljujući
globalnoj povezanosti svjetskog tržišta osiguranja
i reosiguranja doprinosi povećanju nivoa
finansijske sigurnosti u čitavom svijetu
Marović B, Njegomir V,: Globalizacija svetskog
tržišta osiguranja i reosiguranja, Zbornik radova,
Sarajevo, 2008.
www.imf.org
Gieve, Sir John: Financial System Risks in the
United Kingdom- Issuse and Chalenges, Bank of
England Quarterly Bulleti, 2006
2. ULOGA I ZADATAK
REOSIGURANJA
Osnovni razlog postojanja reosiguranja leži u
atomizaciji rizika, odnosno raspoređivanju rizika
na što veći broj učesnika u lancu raspodjele, koji
bi, u slučaju da nastupi osigurani rizik izmirili
svoj dio preuzete obaveze. Time, ne samo da
osiguravajuće kuće osiguravaju preuzete rizike,
nego i osiguravaju vlastitu likvidnost, u slučaju da
nastupi neka velika šteta ili se pojavi kumulativna
šteta.
Upravo to obezbjeđivanje vlastite likvidnosti i
atomizacija rizika daju odgovor na pitanje
postojanja reosiguranja. Sljedeći razlog koji
opravdava ideju reosiguranja jeste
homogenizacija rizika, koja se u nekim
slučajevima može pojaviti samo na nivou
reosiguranja, jer su neki rizici apsolutno
heterogeni na nivou osiguravajućih kuća, a da bi
osiguravajuće kuće preuzele u pokriće za takve
rizike, one se moraju reosigurati i homogenizirati
ih.
Iako, reosiguranje za samog osiguravatelja
predstavlja, tradicionalno gledano trošak, ono
ipak svoje opravdanje pronalazi u alternativi
izvora kapitala i kao takav mora biti posmatran od
strane osiguravatelja.
Karakteristično za poslove reosiguranja je da
između reosiguravača i osiguranika ne postoji
nikakav pravni, a u izvjesnom smislu ni
ekonomski odnos. Osiguranik uplaćuje premiju
svom osiguravatelju, koji dio te premije, ukoliko
je predao u reosiguranje, uplaćuje
reosiguravatelju, a koji opet taj svoj dio premije
ukoliko je predao drugom reosiguravatelju
uplaćuje njemu, i tako redom. Na isti način, na
koji se premija plaća, vrši se i prikupljanje
sredstava kada se izvrši isplata po osnovu nastale
štete. Najprije, obavezu isplate štete prema
osiguraniku osiguravatelj u potpunosti izmiri, a
onda potražuje za isplaćena sredstva od svog
reosiguravatelja, koji potražuje od svog
reosiguravatelja i tako redom.
Dr Jelena Kočović: Osiguranje, Ekonomski fakultet,
Beograd,2010.
3. PRIRODNE KATASTROFE, RIZIK
TERORIZMA I REOSIGURANJE
Do sredine dvadesetog vijeka kretanje broja
prirodnih katastofa bilo je relativno stabilno.
Međutim, od sredine dvadesetog vijeka dolazi do
naglog rasta broja prirodnih katastrofa, pri čemu
naročito ekspanzivno raste broj prirodnih
katastrofa koje su uslovljene klimatskim
faktorima.
GRAFIKON 1. VRSTE PRIRODNIH KATASTROFA
OSTVARENIH U SVIJETU U PERIODU IZMEĐU 1991.
i 2005. GODINE
Izvor:
www.unisdr.org
Iako na reosiguravajuća društva utiču brojni
rizici, uključujući regulatorna ograničenja,
pritiske rejting agencija, ekonomsku stabilnost,
kretanja na finansijskim tržištima, kao i
katastrofalne štete izazvane ljudskim faktorom
najznačajniji uticaj na stabilnost tržišta osiguranja
i reosiguranja imaju prirodne katastrofe. Na ovu
činjenicu ukazuju navedeni empirijski podaci.
U uslovima evidentnih klimatskih promjena,
reosiguravajuća društva, naročito velika kao što
su Swiss Re i Munich Re, izložena su strašnim
koncentracijama rizika ostvarenja prirodnih
katastrofa zbog ograničenih mogućnosti
diverzifikacije rizika.
www.unisdr.org
Marović B, Njegomir V: Klimatske promjene i njihov
uticaj na ekonomiju s posebnim osvrtom na osiguranje
i reosiguranje, Zbornik radova, Sarajevo, 2008.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti